Beč

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Beč
Grb
Austrijski parlament u Beču
Austrijski parlament u Beču
Država Austrija (barjak).png Austrija
Pokrajina Beč
Površina
 - ukupna 414.65 km2
Nadmorska visina 542 mnm
Pučanstvo
 - ukupno 1,793,667 stan.
 - ukupna gustoća 4,002 stan./km2
Zaštitnik sv. Leopold
Poštanski broj 1010 - 1239, 1400, 1450
Pozivni broj +43 (0)1
Autooznaka W
Službena stranica www.wien.gv.at

Beč (njem. Wien, češ. Vídeň, madj. Bécs, slov. Dunaj), glavni i najveći grad Austrije i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.

Beč se razvio na mjestu gdje se križaju važni prometni pravci između zapada i istoka dolinom Dunava, te sjevera (Baltika) i juga Europe (Sredozemlje). Glavnim dielom leži na desnoj obali Dunava, na sjeveroiztočnom rubu Bečke zavale i na iztočnom podnožju Bečke gore (Wienerwald) i obuhvaća 415 km². Simbol Beča jest katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkoga nadbiskupa, a zaštitnik grada je sveti Leopold. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk). Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).

Poviest

Beč su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr. Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskoga Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.

U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca te posljedično tomu glavni grad Svetoga Rimskoga Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske Monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena Osmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.). Godine 1679. grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.

Godine 1815. u njem je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon Napoleonova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve do Prvoga svjetskoga rata. Bečko sveučilište osnovano je 1365. Na njem su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu osnovano je prema bečkomu uzoru 1874. U Beču je dio svoje karijere kao profesor slavistike proveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić.

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo se značenje smanjuje. Godine 1938. Austriju je Anschlussom pripojila Njemačka te je grad izgubio status glavnoga grada. Dana 2. travnja 1945. Crvena armija pokrenula je ofenzivu te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata Austrija je odvojena od Njemačke te je gradu vraćen status glavnoga grada. U doba Hladnoga rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.

Zemljopis i klima

Beč se nalazi u sjeveroiztočnoj Austriji na najiztočnijem proširenju Alpa. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj strani Dunava, a danas se proteže na obje strane rieke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime grad se nalazi na prielazu iz oceanske u umjereno kontinentalnu klimu. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C ter relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C. Jedna od karakteristika Beča je lagani povjetarac (Lüfterl) koji puše sa sjeverozapada i donosi svježinu za vrućih ljetnih večeri. Na Beč ne pada previše oborina, prosječno 620 mm godišnje, i to najviše za ljetnih pljuskova.

Gospodarstvo

Beč proizvodi više od polovine austrijskih kapitalnih dobara i gotovo pola robe široke potrošnje. Vodeće industrije grada su proizvodnja strojeva (prvenstveno električnih strojeva i transportne opreme), električnih uredjaja, kemikalija, metalnih proizvoda. Bečki medjunarodni sajam, koji se održava dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, od posebnog je značaja za gospodarstvo Austrije. Sa brojnim izlagačima iz europskih i prekomorskim zemalja i nekoliko stotina tisuća posjetitelja godišnje. Beč je grad koji je odabralo nekoliko stotina američkih, njemačkih, japanskih, britanskih kompanija, kao i brojne kompanije iz iztočne Europe, kao sjedište za taj dio Europe i globalno tržište.

Kultura

Dvije glavne operne kuće su Državna i Narodna opera (Volksoper), a dva vodeća kazališta Burgtheater i Akademsko kazalište (Akademietheater), oni rade pod patronatom austrijske savezne vlade. Državna opera je jedna od vodećih opernih kuća u svijet. Opera je otvorena 1869. izvedbom Mozartova "Don Giovannija". Zgrada opere je za Drugog svjetskog rata teško oštećena, ponovo je otvorila vrata publici 1955. godine nakon obnove.

Muzeji, galerije i knjižnice

Beč ima velik broj muzeja i memorijalnih objekata. Medju njima se ističe Albertina, sa svojom ogromnom zbirkom grafika, u kojoj su i gravure Dürera i Rembrandta, Kunsthistorisches Museum, s najvećim brojem Bruegelovih slika izvan Nizozemske, Akademija likovnih umjetnosti, sa vrhunskom habsburškom kolekcijom starih umjetnika, osobito je bogata flamanskim i nizozemskim slikarima, Carska riznica iz Hofburga s carskom krunom i odorama careva Svetog Rimskog Carstva i kuće Habsburg. Vrijedni su i prirodoslovni, etnološki, vojni, tehnički, gradski muzej i Muzej satova. Osim svojih muzeja i gradjevina, Beč je poznat i po svojim knjižnicama: Nacionalna, Sveučilišna i Gradska ter knjižnice Prirodoslovnog muzeja i Akademije znanosti.

Glasba

Beč je kulturno središte Austrije i jedna od svjetskih glasbenih metropola, jer i festivali u Salzburgu i Bregenzu ovise o bečkim orkestrima, glasbenicima i redateljima. Opere, koncerti i kazalištne predstave igrali su veliku ulogu u bečkom života od davnina, a mnogi svjetski poznati kompozitori živjeli su i radili u Beču. Poznato "Društvo prijatelja glasbe" (Gesellschaft der Musikfreunde in Wien), osnovano 1812., pomaže gradu da ima vodeći status u svijetu.

Naobrazba

Beč ima puno veći udio u srednjoškolaca i studenata od bilo kojeg drugog austrijskog grada. Od 12 austrijskih sveučilišta, pet ih se nalazi u Beču. Druge značajne obrazovne institucije grada su Akademija glasbe i dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti i Akademija primijenjene umjetnosti, uz to djeluje i Katolička akademija, ter nekoliko instutucija poput Austrijske akademije znanosti itd.

Gradovi prijatelji

Beč je zbratimljen sa sljedećim gradovima: