Crna knjiga komunizma
| Crna knjiga komunizma - Zločini, teror, represija (Stéphane Courtois i suradnici) | |
|---|---|
| Opći podatci | |
| Naziv izvornika | Le Livre noir du communisme: Crimes, terreur, répression |
| Država |  Francuska
|
| Jezik | Francuski |
| Vrsta djela | Politička knjiga |
| Nakladništvo | |
| Prijevod | Radmila Zdjelar, Ljiljana Strpić |
| Broj stranica | 726 |
| Nakladnik | Éditions Robert Laffont Golden marketing
|
| Nadnevak naklade | 1997. 1999.
|
| ISBN | ISBN 978-0-674-07608-2 ISBN 953-6213-20-6
|
| Sadržaj | |
| Teme | Komunizam, totalitarizam |
Crna knjiga komunizma - Zločini, teror, represija dokumentacijska je knjiga o komunističkim zločinima objavljena 1997. godine, pod uredništvom Stéphana Courtoisa.
Knjiga sadrži opise povijesti represije, zločina i terora u komunističkim državama tijekom 20. stoljeća, te procjene o broju žrtava komunizma. Knjiga izlaže pregled nekih negativnih praksi za koje se tereti dotične države, uključujući i rodoumorstva, deportacije, korupciju državnih vlasti i kažnjavanje ljudi bez suđenja.
Knjigu je izvorno sastavilo 6 autora: Stéphane Courtois (urednik), Nicolas Werth, Jean-Louis Panné, Andrzej Paczkowski, Karel Bartošek i Jean-Louis Margolin. Knjiga je u njemačkoj nakladi nadopunjena dodatnim poglavljem s dva podpoglavlja autora Ehrharta Neuberta i Joachima Gaucka. Od svoje objave, knjiga je bila predmet intenzivnih rasprava, te je izazvala različite reakcije, u opsegu od oduševljenja do oštrih kritika.
Hrvatska naklada knjige prevedena je i objavljena 1999. u nakladi Golden marketinga.
Crna knjiga komunizma navodi kako je otprilike 100 milijuna (94 milijuna) ljudi umoreno od komunističkih vlasti unutar 85 godina.
Knjiga uključuje broj od 20 milijuna mrtvih u Sovjetskom Savezu, a od uzroka zločina navode se:
- smaknuća talaca i zatvorenika bez suđenja te umorstva stotine tisuća pobunjenih radnika i seljaka između 1918. i 1922. godine
- velika glad 1922. s 5 milijuna mrtvih (poglavito u Ukrajini)
- iskorjenjivanje i deportacija donskih Kozaka 1920. godine
- umorstva stotine tisuća ljudi u sabirnim logorima između 1918. i 1930.
- smaknuća 690.000 ljudi tijekom Velike čistke
- deportacija 2 milijuna kulaka između 1930. i 1932.
- smrt 4 milijuna Ukrajinaca i 2 milijuna pripadnika ostalih naroda tijekom Gladomora 1932. i 1933.
- deportacija stotine tisuća Poljaka, Ukrajinaca, Estonaca, Latvijaca, Litvanaca, Moldavaca i pučana Besarabije tijekom 1939. - 1941. te 1944. i 1945.
- deportacija povolških Nijemaca 1941.
- deportacija krimskih Tatara 1943.
- deportacija Čečena 1944.
- deportacija Inguša 1944.
Knjiga također izlaže iduće brojeve po državama i zemljopisnim cjelinama:
- 65 milijuna mrtvih u Narodnoj Republici Kini, najviše tijekom gladomora povezanoga s Velikim skokom naprijed
- 1.000.000 mrtvih u Vijetnamu
- 2.000.000 mrtvih u Kambodži (jedna četvrtina pučanstva)
- 1.200.000 mrtvih u SFR Jugoslaviji tijekom Titove vladavine
- 1.000.000 mrtvih u ostatku istočne Europe
- 150.000 mrtvih u Latinskoj Americi
- 1.700.000 mrtvih u Africi
- 1.500.000 mrtvih u Afganistanu
- 10.000 mrtvih od komunističkih stranaka što nisu bile na vlasti i međunarodnoga komunističkog gibanja
