Govor mržnje

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Govor mržnje (eng. hate speech) izražavanje je koje ima za cilj širenje lažnih predodžbi protiv određenih pojedinaca/skupine radi poticanja sugovornika ili čitatelja na štetno postupanje prema ciljanim pojedincima/skupinama.

Državne ustanove i zapadni politički podobni mediji rabe pojam „govora mržnje” kao etiketu za prozivanje, kako bi mogli provoditi nepopustljivu cenzuru svake komunikacije ili kritike (čak i ako se temelje na istini i nemaju namjeru pozivanja na štetno djelovanje) koje mogu prouzročiti minimalno kazneno djelo prema određenim skupinama koje se u neomarksističkom diskursu smatraju „povijesno potlačenima”, „diskriminiranima” ili „ranjivima” (tj. „revolucionarnim subjektima”), te imaju moć definirati što može, a što ne može biti govor mržnje, kao i koja skupina može biti „ranjiva”, a koja ne.

Kao i kod zločina iz mržnje, govor mržnje prema pripadnicima nezaštićenih ili nepriznatih skupina državne ustanove i mediji ne smatraju govorom mržnje (→ dvostruko mjerilo), a etničke manjine ili interesne skupine poput homoseksualnoga ili židovskoga lobija često rabe pojam govora mržnje radi političkoga ušutkivanja njihovih kritičara. Također se jedino određenim zaštićenim skupinama daje povlaštena zaštita od zakona/zakonskih odredbi protiv govora mržnje, čime se stvaraju nejednakosti u društvu.

Tako se, primjerice, feministički govor mržnje, uključujući i govor koji izričito poziva na umorstva muškaraca, ne smatra govorom mržnje jer se muškarce ne smatra „povijesno potlačenom” skupinom. Komunistima i anarhosocijalistima nije zabranjeno ponižavati ili pozivati na nasilje nad „klasnim neprijateljima” ili čitavim klasama ljudi, u čemu ih mogu spriječiti ini zakoni, ali ne i zakoni protiv govora mržnje. Slično tomu, vjerski govor u kojemu se ponižava ili poziva na nasilje obično se ne smatra govorom mržnje, sve dok nije neka od zaštićenih skupina posebno ciljana.

Poveznice

Vanjske sveze