Marko Perković - Thompson

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Marko Perković - Thompson
M.P. Thompson i sastav.jpg
Marko Perković Thompson sa sastavom
Osobni podatci
Rodno ime Marko Perković
Nadimci Thompson
Rođenje 27. listopada 1966.
Čavoglave, Socijalistička Republika Hrvatska (barjak).png SR Hrvatska
Djelovanje
Vrsta izvođača Glazbeni sastav
Vrsta glazbe Pop-rock, hard rock, folk rock, heavy metal
Djelovanje Od 1991.
Nakladnička kuća Croatia Records
Članovi sastava
Marko Perković (vokal)
Duje Ivić (klavijature)
Ivan Dabro (bas gitara)
Ivica Bilić - Ike (bubnjevi)
Tomislav Mandarić - Kralj (gitara)

Marko Perković (Čavoglave, 27. listopada 1966.) hrvatski je glazbenik i pjevač, te vodeći član hrvatskoga pop-rock i heavy metal glazbenoga sastava Thompson.

Životopis

Marko Perković rođen je 27. listopada 1966. godine u Čavoglavama kao prvo dijete u obitelji Ante i Marije. Svoje rano djetinjstvo i odrastanje proveo je u rodnom selu. Rijetko je viđao oca što je kao Gastarbeiter radio u Njemačkoj, a dolazio je kući jedino za Božić i Uskrs. Marko je pohađao srednju ugostiteljsku školu u Splitu.

Po početku Domovinskoga rata 1991. godine, Marko se pridružio Zboru narodne garde, gdje je na uporabu dobio strojnicu Thompson M1A1, po kojoj je od svojih suboraca dobio ratno ime i nadimak. Sudjelovao je u obrani rodnih Čavoglava, te se 1995. godine vratio u 142. drnišku brigadu Hrvatske vojske, i bio je jedan od prvih vojnika što su ušli u oslobođene gradove Drniš i Knin tijekom pothvata „Oluja”.

Marko se 1995. godine crkveno vjenčao s Danijelom Martinović, premda je njihov brak bio pravno ništavan. Nakon razvoda, zatražio je crkveno poništavanje braka što ga je 2005. godine odobrio Crkveni sud u Splitu. Na svojem je nastupu u Kanadi upoznao Sandru, kanadsku Hrvaticu podrijetlom iz Šibenika, s kojom se crkveno vjenčao 2003. godine, i s njom ima petoro djece. Kum je s Miroslavom Škorom i Matom Bulićem.

Glazbena karijera i povijest sastava

Thompson je jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenih izvođača s velikom posjećenošću i velikom nakladom nosača zvuka. Polučio je veći broj uspješnica, poput pjesama „Bojna Čavoglave”, „Lijepa li si”, „Moj dida i ja”, „Moj Ivane”, „Zaustavi se vjetre”, i ostalih, što su također izvedene na raznim događajima većih razmjera.

Njegova pjevačka karijera započela je objavom pjesme „Bojna Čavoglave” za koju je dobio nadahnuće tijekom obrane rodnoga sela. Nakon obrane Čavoglava, Marko započinje priređivati humanitarne nastupe po Hrvatskoj 1992. godine, te je iste godine objavljen njegov prvi nosač zvuka Moli mala. Nastavljao je pisati pjesme radi podizanja ćudoređa hrvatskom pučanstvu i braniteljima. Nakon rata nastavio je glazbenu karijeru objavom nosača zvuka i održavanjem brojnih nastupa, od kojih se ističu festivalski nastupi na Splitskom festivalu, Melodijama hrvatskoga Jadrana, Etnofestu Neum i Melodijama Mostara, te tri višemjesečne albumske turneje E, moj narode, Bilo jednom u Hrvatskoj i Ora et labora po Hrvatskoj i državama s većim hrvatskim iseljeničkim zajednicama.

Sastav svake godine, od 2006. godine, održava nastup na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja povodom obilježavanja godišnjice pothvata „Oluja”, a sav financijski prihod s proslave namijenjen je u humanitarne svrhe za pomoć hrvatskim ratnim veteranima i njihovim obiteljima.

Članovi sastava

Jedini je stalni član sastava Marko Perković, a ostali, sadašnji članovi su: Duje Ivić (klavijature), Ivan Dabro (bas gitara), Ivica Bilić - Ike (bubnjevi) i Tomislav Mandarić - Kralj (gitara).

Bivši članovi sastava su: Ante Pupačić - Pupi (gitara), Damir Lipošek - Kex (gitara), Damir Šomen (bubnjevi), Fedor Boić (klavijature), Ivan Ivanković (gitara), Marino Strmo (bubnjevi), Mario Salvador (klavijature), Saša Bulić - Ujac (solo gitara), Tiho Orlić (bas gitara), i Tonči Rubić - Toto (solo gitara)

Simboli sastava

Često su rabljeni simboli i predmeti, po kojima su Marko Perković i sastav prepoznatljivi, barjak Republike Hrvatske i medaljon svetoga Benedikta. Od ostalih prigodno rabljenih simbola i predmeta, ističe se mač s križem svetoga Benedikta rabljen za vrijeme turneje Bilo jednom u Hrvatskoj i motiv sokola rabljen za vrijeme turneje Ora et labora.

Glazbeni stil i tematika pjesama

Teme pjesama su domoljublje i rodoljublje, ljubav, vjera, hrvatska povijest, društvo i kritike društva, te osobni odnosi prema bližnjima i prijateljima.

Često se Marka Perkovića i njegov sastav u inozemnim nacionalnim medijima povezuje sa scenom protukomunističkoga rocka zbog domoljubno-rodoljubnih i društveno-kritičkih pjesama, premda uopće ne pripada tom glazbenom krugu i nema nikakav doticaj s njime.

Fenomen Marka Perkovića

Marko Perković uživa veliku popularnost među Hrvatima kao vodeći izvođač pjesama domoljubno-rodoljubne i vjerske tematike, te je istodobno stalni predmet ideoloških progona od ljevičarskih i nekih manjinskih skupina. Zbog čestih ideološko-svjetonazorskih prijepora između slušatelja i kritičara oko tema pjesama, Marko Perković viđen je kao čimbenik polarizacije politički podijeljenoga hrvatskog društva.

Javno mnijenje i politički podobni stavovi

Marko Perković i njegov sastav česti su predmet kritika, osuda i kleveta načelno zbog domoljubno-rodoljubne i vjerske tematike pjesama, kao i zbog hrvatskoga nacionalnog znakovlja nošenoga od obožavatelja, zbog čega su ciljano i sustavno lažno optuživani za navodno iskazivanje simpatija i navodnu povezanost s idealima fašizma, nacionalsocijalizma i ustaštva (→ asocijativna krivnja).

Najčešće su kritizirane pjesme „Bojna Čavoglave” i „Lijepa li si”, a neki domaći i inozemni mediji Marku Perkoviću pripisuju obrađenu inačicu pjesme „Jasenovac i Gradiška StaraJoška Tomičića.

Pokušaji zabrane i sabotaže nastupa

Od 2000-ih, osobito od objave pjesme „E, moj narode”, Marko Perković i sastav suočavaju se s brojnim političkim pritiscima i sabotažama nastupa u domovini i inozemstvu, obično iniciranih od raznih ljevičarskih skupina djelatnih u Republici Hrvatskoj i povezanih s ljevičarskim političkim strankama i udrugama, te s međunarodnom mrežom „antifa” gibanja što teže ostvarivanju službenih zabrana nastupa.[1] Uz to su se suočili s nekoliko zabrana ili uvjetovanjem nekih nastupa u inozemstvu, poput istaknutih slučaja pitanja nastupa u Amsterdamu, Luzernu i Mariboru. Ipak, uz pomoć organizatora i hrvatskoga iseljeništva angažiranih u pobijanju lažnih tvrdnji ljevičarskih skupina predočenjem velikoga broja materijala s ostalih održanih nastupa, sastavu se u većini slučaja dopušta održavanje nastupa.

Slično je i u domovini, osobito u krajevima s većinski ljevičarskim biračkim tijelom, no isto tako uspiju dobiti dopuštenja za održavanje nastupa zalaganjem organizatora i hrvatskih domoljubnih i braniteljskih udruga.

Najistaknutiji slučaj pokušaja sprječavanja i sabotaže nastupa zbio se na glavnom dočeku hrvatske nogometne momčadi u Zagrebu nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva u Rusiji 2018. godine, a od višestrukih nedopuštanja održavanja nastupa najistaknutiji je slučaj s amfiteatrom u Puli.

Publicistika

Do danas su objavljene tri knjige što se bave raščlambom javnoga djelovanja i glazbenoga stvaralaštva Marka Perkovića - Thompsona:

Filmografija

  • 2011. - Josef, kao austrijski vojnik

Diskografija

Nosači zvuka

Singlovi

Kompilacije

Turneje

  • 2002. - Koncert Poljud
  • 2002. - Turneja: E, moj narode
  • 2007. - Turneja: Bilo jednom u Hrvatskoj
  • 2013. - Turneja: Ora et labora

Nealbumske i inoalbumske pjesme

Marko Perković također je izvođač i autor, te suizvođač pjesama što nisu uključene u njegovim nosačima zvuka:

Samostalne izvedbe

Suradničke izvedbe

Javni nastupi

  • 1992. - „Zmija me za srce ugrizla” (Splitski Festival 1992)
  • 1993. - „Rosa” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1993)
  • 1994. - „Ljutu travu na ljutu ranu” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1994)
  • 1994. - „Bijeli golubovi” (Festival Sveti Duje moj i druge lipe pisme 1994)
  • 1995. - „Satnija” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1995)
  • 1995. - „Poljubi me” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1995)
  • 1996. - „Ruku na srce” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1996)
  • 1996. - „Ne varaj me” (Neum Etno Festival 1996)
  • 1997. - „Bili brode moj” (Splitski Festival 1997)
  • 1998. - „Zaustavi se vjetre” (Neum Etno Festival 1998)
  • 1999. - „Lijepa li si” (Melodije Hrvatskog Jadrana 1999)
  • 1999. - „Zeleno je bilo polje” (Neum Etno Festival 1999)
  • 2000. - „Ne pitaj mene” (Melodije Mostara 2000)
  • 2000. - „Moj Ivane” (Neum Etno Festival 2000)
  • 2001. - „Stari se” (Melodije Mostara 2001)
  • 2002. - „Reci, brate moj” (Melodije Hrvatskog Jadrana 2002)
  • 2002. - „Iza devet sela” (Melodije Hrvatskog Jadrana 2002)

Vanjske sveze