Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O

Izvor: Metapedia

Skoči na: orijentacija, traži
Metapedia-puzzle.png   
Ovo je tek osnovica ili začetak budućeg članka.
Pomognite Metapediji i dopunite ga.

Tudjice u hrvatskom jeziku (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama), prvi dijel A - O:
Upozorba! Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vieka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane posrednom kasnijem prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. u Europi češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi ("četnikizmi"), srb.= srbski, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski. Ovaj popis je zbog veličine podieljen u 2 diela: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O (ovaj početni dijel), ter Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž (drugi završni dijel).

Sadržaj

Abstract

An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language (including europeisms, Balkanic-serbisms, and indo-iranisms); this is Starting part including A - O, and for its continuation see the second List P - Ž (Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž).

Pozor za grčki !

U većini Wikipedia (izim pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog): To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadne jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim samo njemačke Wiki).

Gramatičke tudjice

Iskon Tudjica Prievod Značenje i opis
Englezko
" ; "
(semicolon)
, (zarez) ili
: (dvotočka)
Semicolon ili "točka-zarez" je noviji pomodni amerikanizam, do sredine 20. stoljeća nepoznat u većini europskih jezika niti u izvornohrvatskom (sada masovno nametnut kroz globalističku Wikipediu): umjesto toga izvan engleskog treba biti običan zarez ili dvotočka.
Rusko
-- ... --
(duže dvocrte)
, ... ,
(2 zareza)
Ranije pravoslavni i novije komunistički stil ruskog pisanja: umjesto zareza ovisne rečenice su često odvojene produženom dvocrtom (" -- "), a isto pri nabrajanju umjesto dvotočke slijedi duža dvocrta: --.
Srbsko
... -AD ... -ići, ...-čići Srbski nastavci zbirnih deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. krmad, jarad, pašćad i sl..
Srbsko
Četničko
... -ADIJA ... -stvo Srbski nastavci zbirnih imenica nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. pješadija, srbadija i slično.
Srbsko
... -aEst ... -aist Srbsko-ekavski brojevi izmedju 11-19 uglavnom završavaju na -aest, ali u većini svih hrvatskih dialekata je taj nastavak stvarno -aist, dok srboidno "-aest" u Hrvatskoj rabe uglavnom samo noviji vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici s Balkana.
Srbsko
-atA,
-aTIJa
-at
-acia
Abstraktni nazivi u hrv. nikad ne završavaju srbskim -ata ili -aTija, nego kratko -at i -acia: npr. srb. birokrata, demokrata, birokratija, demokratija = hrv. birokrat, demokrat, birokracia, demokracia, itd.
Indovedsko
...-ati,-avati
(...-ati,-avat)
... -ati,
... -avati
Indovedski završetak glagolskih infinitiva, kod nas najstariji oblici infinitiva od srednjeg vijeka (dijelom kajk. i čakav. ... -at, ...-avat).
Srbsko
... -ČE
... -ČAD
...-ac,-čić,
... -čica
Srbski nastavci deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
da, ...da, ...da
(dadakanje)
kako, pa, jel
za + infinitiv
Srbo-balkansko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
da + prezent infinitiv Srbo-balkansko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
Četničko
...-dA (nada,
poda, preda)
... -d(nad,
pod, pred)
Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -d(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: *zgor, *spod, spret/sprid(i).
Tursko
... -džija
(... -ciya)
... -ar,
... -ač
Nastavci turskog iskona za obrtna zanimanja nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati izim graničnih sela uz Bosnu. Inače u hrv. je "džija !" češće stočni povik za tjeranje konja ili volovske zaprege, pa u hrv. surječju ovi turcizmi zvuče smiješno i nejasno.
Srbsko
... -e(r) ... -er Balkansko pravoslavno "gutanje" završnog suglasnika u skraćenim novijim riečima, nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. te(r) juče(r), veče(r), takodje(r). Slično i u novogrčkom izostaje završno -i(s), -o(s), -o(n) itd.
Perzijsko
... -ek
(... -ek)
...-ić, -čić,
srb. ...-če
Starohrvatski nastavak perzijskog izkona za umanjene imenice kod nas očuvan najviše u kajkavici, npr. perzijski deminutivi: bebek, mamek, šamlek, jarek, mišek, tovarek i sl.
Srbsko
-ekAS,
-enAT
-eks
-ent
Stručni nazivi zanimanja ili dokumenata u hrv. nikad ne završavaju srbskim -kas ili -nat, nego kratko -ks i -nt (bez nepostojanog 'a'): npr. srb. akcenAt, indekAs i studenAt = hrv. akcent, indeks i student.
Srbsko
-Em (srb.
instrumental)
-om (hrv.
instrumental
Muški instrumental izvorno u hrv. završava pravilno na -om (carom, mužom, putom, učiteljom i sl.), a u srb. često na -em (carem, mužem, putem, učiteljem itd.): ovo je kod nas nametnuto pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
... -enje
... -NJENJE
... -tba,-tva,
... -anje,-ovi
Srboslavenski nastavci glagolskih radnih imenica preko pravoslavlja, većinom nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dijelom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
-Eri, -Ero
-Erica
-ori, -oro
-orica
Za sve brojevne imenice su takvi nastavci na -e... umjesto hrv. na -o... istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-Ev, -Eva
-Evo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu posvojni nastavak -ev može biti jedino kod imenica na -ac s nepostojanim (a): npr. kupac > kupčev i sl. Za sve ine imenice su takvi posvojni pridjevi na -ev istočni srbizmi, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-Evi,
-Evima
-ovi,
-ovima
U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
Srbsko
-ijUM
-ijUMski
-ij, -ijski
latin. -ium
Latinske strukovne nazive Srbi po Vuku ciele izkrivljuju fonetski, a u hrv. se odbacuje nastavak -UM i dodaje -ij: to su istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-INJa
-KINJa
-ica
-anka
Ženski nazivi stanovnica nekog mjesta srbski obično završavaju na -inja ili -kinja, a u hrv. naprotiv na -ica ili -anka: takvi su istočni srbizmi u Hrvatskoj većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-iOC,-eOC
-aOC
-itelj
-ilac,-elac
Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-iONi
-iONEr
-ijski
-ionar
Latinske strukovne nazive s nastavkom -io,-ionis Srbi oblikuju iz osnove genitiva, a Hrvati po nominativu. Slično je i s latin. zanimanjima na -onarius koja srb. završavaju s -er, a hrv. s -ar: ovi su istočni srbizmi većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Njemačko
... -irati
(...-ieren)
... -ati,
... -irati
Novovjeki infinitivni nastavak njemačkog iskona za radne glagole proširen u hrv. uglavnom pod Austrougarskom, a izostaje u našim srednjovjekim tekstovima (srb. = ... -isati).
Srbsko
Četničko
... -ISati
... -isanje
...-ati,-irati,
...-tba,-iranje
Srbski nastavci glagola i radnih imenica nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
...(onaj), koji...
...(ona), koja...
...(ono), koje...
particip sadanji,
prilog prezenta
Vukovo balkansko "kojakanje" tj. izostanak prezentskog participa i opisna zamjena zavisnim rečenicama s veznikom (onaj), koji..., (ona), koja..., (ono), koje...: Većinom je prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
... -KRET ...-mak,-vrat,
... -obrat
Srbski mnogoznačni nastavak brojnih imenica nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat koji je potisnuo i zamijenio niz inih hrv. nastavaka: srb. pokret, zaokret, preokret ...= hrv. pomak, obrat, prevrat, itd.
Srbsko
-ljev,-ljeva
-ljevo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov.
Tursko
... -luk
(... -luk)
... -stvo,
... -ina
Noviji nastavak radnih imenica turskog izkona nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu. Izvorno u hrv. na ...-luk završava jedino povrće (npr. poriluk), pa u hrv. surječju ovi turcizmi na -luk zvuče smiešno i dvoznačno.
Srbsko
... -nica ... -na Srbski nastavci za obrtno-radne prostore većinom na -nica nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su to samo njihovi deminutivi: npr. učionica = mala učiona (razredić), prodavnica = mala prodavaona (dućančić), radionica = mala radiona (kiosk), praonica = mala praona (veš-kuhinja), slastičarnica = mala slastičarna (kiosk), cvjećarnica = mala cvjetarna (kiosk), ...itd.
Srbsko
... -o(l)
... -oni
... -oL,
... -oLni
Srbski skraćeni nastavci imenica i njihovih pridjeva "gutanjem" glasa L: nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), npr. sto(l), so(l), vo(l), soko(l), itd.
Srbsko
-aOC,-eOC
-iOC
-ilac
-itelj,-elac
Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr.sr. vidioc, primaoc, podnosioc > hr. vidjelac, primatelj, podnositelj (-ilac).
Srbsko
... -omE ... -omu Srbo-štokavski (tzv. vlaški) nastavak muškog dativa i lokativa, u novije doba nametnut kao podoban lažnohrvatski oblik, ali pravi izvorno-hrvatski nastavak prije vukopisa do 19. stoljeća (i u NDH) je bio -omu: npr. tomu / "tome", malomu / "malome", istomu / "istome" i slično.
Srbsko
... -ovati
... -ovanje
...-ati,-irati,
...-tba,-iranje
Srbski nastavci glagola i radnih imenica prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
... -rKa ...-rica Srbski nastavci za obrtnice i ina ženska zanimanja većinom na -rka nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su njihovi nastavci na -rica: npr. profesorKa/-rica, doktorKa/-rica, zubarKa/-rica, kuharKa/-rica, pekarKa/-rica, ...itd.
Indovedsko
... -tva
(... -tva)
... -dba,
... -tva
Indovedski završetak glagolskih radnih imenica, u hrvatskom najstariji oblici bar od srednjeg vijeka (srb.= ... -enje, -njenje).
Srbsko
Četničko
-USi,-USa,-USima
lat. -i,-rum,-bus
... -i,
-
a,-ima
Srbo-balkanski nastavci iskrivljene množine za lažne latinske imenice, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: npr. kaktusi (hrv. kakteje ili nopali), dinosaurusi (dinosauri ili velegmazi), itd. Jedina (prividna) iznimka u hrv. su engleske složenice od -bus s takvim pluralom: autobusi, trolejbusi i sl.
Srbsko
...-zA (uzA,nizA,
bezA, krozA)
...-z(uz,niz,
bez, kroz)
Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -z(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: *pri, *zdol, *brez, skroz(i).

A

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Latinsko
admiral
(admiratus)
flotni čelnik,
čak. marjakýr
Vjerojatno iz srednjovjekog latinskog (ili arabski amir al-bahr): vrhovni zapovjednik ratne mornarice, starohrvatsko-čakav. marjakýr (iz Aveste mariaka), ali u jugo-vukopisu odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi.
Tursko
ada sprud Slatkovodni pješčani otok na riekama.
Arabsko
admiral
(amir al-bahr)
flotovodja,
čak. *marjakir
Čelnik ratne mornarice: naziv arabskog izkona, u srednjem vieku romaniziran kao admiratus, danas medjunarodni pojam.
Grčko
agava
(Ἀγαύη)
*loparina Američka biljka iz pustinja s mesnatim bodljastim listovima, sadjena i po Sredozemlju, cvate jednom nakon više desetljeća. Domaći čakavski naziv 'loparina' je prije rabljen i u vrtnoj literaturi, ali je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi gdje ne rastu agave).
Arabsko
Ahiret
(Akhirah)
islamski raj,
nebesa
U islamu: budući sviet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo izpravnije Akiret (ili bar kao arabski Akhiret).
Srbsko
Četničko
ajkula morski pas,
kučak
Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Grčko
akacija
('Aκακια)
bagrem Bodljasto stablo medonosnih cvjetova obilno podivljalo iz Amerike i botanički se izpravno zove Robinia; kod nas ga laici često pobrkaju i zamjenjuju s pravim tropskim akacijama koje tu rastu jedino uz južni Jadran (vidi niže tzv.'mimoza').
Latinsko
srb.ákcenat
(accentum)
akcènt,
naglasak
Latinski iskon (accentum): hrv. je aknt ili slavizirano naglasak, a srbo-balkanski ákcenat što nam je nametnuto u 20. st. pod Jugoslavijom.
Tursko
akrap štipavac,
škorpion
Otrovne životinjice s klieštima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
alat pribor, orudje Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd.
Arabsko
albatros
(al-ghattas)
albatros
lat. Diomedea
Medjunarodni naziv arabskog izkona za oceansku pticu Diomedea exulans.
Tursko
alka
(halka)
obruč,
karika
Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata.
Arabsko
alkohol
(al-kuhul)
žesta,
opojno piće
Medjunarodni naziv arabskog izkona iz srednjeg vieka.
Arabsko
aloje
(alloeh)
*loparići Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić.
Tursko
amajlija
(hamayli)
amulet,
talisman
Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla.
Španjolsko
amerikanski
(americano)
američki,
čak.*semerni
Što pripada Novom Svijetu ili zapadnoj polutki po moreplovcu Amerigo Vespucci (ili prije po maurskom admiralu Al-Ameri koji je organizirao srednjovjeke plovidbe Španjolska-Amerika u 10./11. st.). Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semèrni od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
anđeo, anđeoski
(angelos, -likos)
andjel,
andjelski
Dobri duhovi s krilima, većinom u kršćanstvu i hinduizmu (vedski: angyras).
Grčko
anemija, anemičan
(aneimia, anemikos)
slabokrvnost
slabokrvan
Bolestna osoba ili životinja s razvodnjenom krvi zbog premalo eritrocita.
Perzijsko
angurija
(angûr, angurya)
lubenica Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (čakavci i ikavci).
Grčko
antartički
(anti-arktikós)
najjužniji,
čak.sorînski
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: sorînski od Sorînje = Patagonija i Malasorîn = Ognjena Zemlja (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
antilopa
(antholops)
čakav. *kuzàla,
kajk. kozéla
Preživači-dvopapkari iz grupe Antelopinae u Africi i Aziji: nema domaćeg štokavskog imena, kajk. kozéla i staročakavski *kuzàla.
Grčko
antipatičan
(antipathikos)
odbojan,
neprivlačan
Pojava, osoba ili predmet koji izaziva negativne emocije.
Grčko
apostol
(apostolos)
vjerovjesnik Isusovi pomoćnici, prvi članovi kršćanske crkve koji su prenosili vjeru i pokrštavali ostale.
Latinsko
april (Aprilis) travanj Četvrti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
a priori
aprioran
unapried
izprvice, -vičan
Klasični latinski izraz: izprvice i izprvičan su arhaizmi, a unaprijed novija jugo-inačica (bez pridjeva).
Grčko
arhaizam
(archaismos)
prarieč,
zastarica
Medjunarodni jezikoslovni pojam starogrčkog izkona.
Grčko
arhanđeo
(archangelos)
arkandjel,
glavni anđel
Vjerski naziv u kršćanstvu za glavne predvodnike nebeskih andjela: hrv.= arkandjel, srb.= arhanđeo.
Grčko
arheologija
(archaios-logos)
starinarstvo,
pradokumentacia
Egzaktno-humanistička znanost izmedju historiografie, geologie i ekologie: poredbeno proučava stare nadpise, ruševine i kosture od predpoviesti do srednjeg vieka. Bliske rubne struke još su: paleografia (stari zapisi), arheolingvistika (izumrli jezici), arheoekologia (raniji okoliš), arheobotanika (stari nasadi), arheoastronomia (rana imena zviezda), itd.
Grčko
arhiva
(archaion)
pismohrana,
hrv.arkiv
Spremište javnih dokumenata i popisa. Pretežno u Srbiji, naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Indovedsko
arija, arijski
(harya)
zrak, ozračje,
2.lirska pjesma
Izrazi indovedskog izkona: 1. Podneblje: vrieme i atmofera u čakavici i ikavici; 2. U glazbi: romanska lirska pjesma i način pjevanja.
Grčko
arktički
(arktikós)
najsjeverniji,
polarni
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: urînski od Urînje = Arktik i Veleurîn = Grenland (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Arabsko
arsenal
(harsanah)
ratna luka,
morska baza
Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu.
Perzijsko
arta, *artica
(arta, artek)
rt, punta,
rtić
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici.
Tursko
aršin lakat (kao mjera) Turska približna mjera za dužinu oko 65 - 75 cm.
Arabsko
artičoka
(ardi-šohi)
dragušica,
čak. *gardun
Međunarodni naziv arabskog izkona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus).
Grčko
aspida
(aspide)
otrovnica,
zla žena
Otrovna znija iz skupine Viperidae, a preneseno i zlonamjerna opasna žena.
Perzijsko
*asti! (ašti!),
*asti-Boga (Astembaga)
Bogami!,
tako mi Boga
Prastara vjerska zakletva perzijskog izkona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i "Asti-Gospu!".
Grčko
astrognozija (astro-gnosis) zvjezdoslovlje
astrokultura
Službeni dio astronomije i navigacije tj. glavni dio klasične astronomije: imenovanje i prepoznavanje pojedinih zviezda i skupnih zvieždja (iz starijeg čakavsko-pomorskog: *zvizdoslôvje. Astrognozija i astrokultura su klasični europski nazivi, dok Amerikanci većinom rabe ini opisni naziv "star culture".
Grčko
astrologija ('Aστρολογία) zvjezdogatanje lažnoznanstvena vještina odredjivanja navodnih zakonitosti prama kojima trenutni položaji planeta i zviezda i njihovo gibanje utječu na sbivanja na Zemlji i na sudbine pojedinaca.
Grčko
astronautika (αστροναυτική)
astronaut (αστροναύτης)
1. zvjezdoplovstvo, svemiroplovstvo
2. zvjezdoplovac, svemiroplovac
1. Ukupnost znanja i strukoslovlje sastavljanja i upravljanja svemirskom letjelicom.
2. Osoba koja kao član posade svemirske letjelice leti u svemir.
Grčko
astronom (αστρονóμoς) zvjezdoznanac Čovjek koji proučava svemir i svemirska tiela; zvjezdoznanac je novotvorba iz 20. stoljeća, a raniji su u pomorstvu ikavsko-čakavski *zvizdoslov, ter kajkav. neboglédec.
Grčko
astronomija (αστρονομία) zvjezdoznanstvo Znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim tielima, promatranje, računanje i tumačenje položaja, gibanja i sastava svemirskih tiela.
Magjarsko
ašov
(aszov)
lopatica,
štihača
Vrtni pribor za kopanje: naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu, u Hrvatskoj proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Latinsko
august (Augustus, sextilis) kolovoz Osmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Njemačko
auspuh
(Auspuff)
odušak,
izpuh
Izvodna ciev plinova i dima, većinom na autima.
Latinsko
australski (australis) iz Australije
čak.polnebjânski
Što pripada Australiji (lat. Terra Australis); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je polnebjânski od Polnêbje = Australija i Polnebjâni = Aborigini (u Jugoslaviji je sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Tursko
avet sablast, utvara Zlokobno i zastrašujuće prividjenje.
Grčko
avlija
(aulê)
veža,
predvorje
Naknadna turska izrivljenica od grčko-latinskog aula: Vanjska glavna ulazna vrata (čakav. portun, kajk. haustor) za pristup u neki prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Španjolsko
avogado
(ahuacatl)
Persea americana
čakav. avugâd
Egzotično stablasto voće Persea americana iz Srednje Amerike i Meksika, sadjeno drugdje u subtropima i kod nas oko Dubrovnika i na južnijim otocima: španjolski naziv izkrivljen od indianskoga ahuacatl.
Perzijsko
aždaja
(azdaha)
zmaj,
zla žena
Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog izkona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn.

B

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Rusko
babuška
(babúška)
bakica
starica
Naziv ruskog izkona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu.
Perzijsko
badalj
(badil)
bodljike
trnje
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Tursko
bajat, -ta,-to nagnjio,
pokvaren
Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu).
Tursko
bakalnica voćarna,
piljarnica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
bala, balati
(balle,baller)
1.lopta,loptati,
2.svežanj,zamotak
Slični izrazi u više romanskih jezika vjerojatno keltskog izkona: 1. U čakavici ovo ima šire značenje lopte za igranje; 2. U Vukopisu to uže znači samo svežanj platna ili slame (ino su lopte).
Perzijsko
balas
(balaš)
stasit,
vitak
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Perzijsko
*balatura, -rica
(balater,balaturek)
veranda, volta,
voltica, lodja
Klasični neromanski nazivi perzijskog iskona za terasu i balkon s lučnim nadsvodjem.
Englezko
balkaniziran,
(balkanized)
pobalkančen Oblikovan na balkanski način, u lošem stilu jugoiztočne Europe.
Englezko
balkanizirati,
balkanizacija
(balkanize,-zing)
balkančiti,
balkančenje
Učiniti sličnim Balkanu (jugoiztoku Europe), većinom podrugljivi pejorativi (donekle sličnih značenja još je: posrbiti, posrbitva).
Mongolsko
balta (balta) sjekira Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici
Tursko
balvan trupac,
greda
Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda.
Grčko
balzam
(balsamon)
pomast,
turs. 'melem'
Balzam je najčešći medjunarodni naziv za ljekovite pomasti, a noviji turcizam tzv.'melem' nam je nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu).
Englezko
bambus
(bamboo)
trstovina
veletrska
Divovske odrvenjele trave visine 3m do desetak metara iz latin. roda Bambusa, a rastu većinom u jugoiztočnoj Aziji i presadjeni po subtropima i Sredozemlju: engl. kolonialni naziv 'bamboo' je izkrivljen od izvornoga malajskog mambu.
Perzijsko
*ban, banica
(bani, banu)
knez,
podkralj
Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog izkona.
Gotsko
banda (bandi) strana Bočni dio ili družtvena stranka; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Tursko
bar,
barem
*dajbud,
*majkol
Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je *dajbud i arhaično čakavski *majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno.
Arabsko
baraka
(barrakan)
drvenjara,
koliba, šupa
Medjunarodni naziv arabskog izkona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično.
Indovedsko
baratati,baratanje
(bharata,-ratayna)
rukovati, -ovanje,
manipulirati,-anje
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici.
Grčko
barbar
(barbaros)
divljak,
primitivac
Sirov i nasilan čovjek većinom neobrijan (kod nas na primorju približno slično značenje ima i nadimak "vlaj".
Perzijsko
barjak (beiraq)
barjaktar
stieg,*korugva
stjegonoša
Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje).
Magjarsko
baršun,
baršunast
pliš,
plišani
Suvišno-pomodni noviji hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: pliš i plišani.
Tursko
barut eksploziv,
oružani prah
Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja.
Tursko
baš doista,
upravo
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *praf i vedsko-čakav. *jušta (= indoved. jušta).
Perzijsko
baština
(baštani)
nasliedje
bašćina
Starohrvatski naziv perzijskog izkona.
Srbsko
bauljati teturati,
glavinjati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
bava, bavica
(bav, bavek)
bavati (bavidan)
lahor, vjetrić,
popuhivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za slabe povjetarce.
Perzijsko
bebek
(bebek)
djetešce,
bebica
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
Englezko
bed (bad) klonulost, nerazpoloženost, neugodnost, tuga,
loše, ružno
Osjećaj nerazpoloženosti, neugodnosti ili tuge kod osobe sbog nekoga ili nečega. Rieč proširena kroz anglohrvatski novogovor.
Perzijsko
bedak
(bedek)
blesan,
glupan
Ograničena osoba manjih sposobnosti.
Tursko
bedemi zidine,
utvrdjenja
Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa.
Tursko
belaj nesreća,
nevrijeme
Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega.
Srbsko
Četničko
beočug kolut,
karika
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
beS- . . .
beŠ . . .
većinom: ne- ...
(rjedje: bez- ...)
Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
besjeda
(bhašita)
govor,
rieč
Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam.
Srbsko
besmislen
besmislica
nesmislen,glup
nesmislica
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bespotreban suvišan,
nepotreban
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
bestseler
(bestseller)
uzpješnica Amero-englezki popularni nadimak za neko traženo, pomodno i glasovito djelo u današnjem tisku ili suvremenoj glasbi.
Tursko
bešika zibka,
kolievka
Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
beteg (betegh) bolest Kod nas dialektalni naziv bolesti osobito u kajkavici i dielom čakavici.
Srbsko
beza, bézame
bezate
bez, bez mêne
bez têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (mene, tebe).
Srbsko
bèzanj,
bézase
bez njêga,
bez sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, sebe).
Srbsko
Četničko
bezbjednost
(bezbednost)
sigurnost,
osiguranje
Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
beznačajan nevažan,
sporedan
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bezuspješan
(bezuspešan)
neuzpješan,
neučinkovit
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bèžnjeg
bèžnjih
bez njêga
bez njîh
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, njih).
Srbsko
biće
(kao glagol)
će biti,
bude bilo
Srbo-balkanski futur glagola nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. kao imenica ovo znači stvorenje.
Tursko
bigar
*sedra, kamenac Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
bijeli luk
(beli luk)
češnjak,
češanj
Srbo-balkanska složenica nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj razmjerno rjedja (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
bikar, bikarija
(bekkari,bekkaryun)
mesar, mesnica Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici.
Mongolsko
biljeg (bilig) pečat, naljepnica Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona (već prije Turaka).
Grčko
biocenotika
(bios + koinotes)
biocenologia
sociobiologia
Novija prirodno-društvena znanost što od 20. stoljeća proučava i prognozira medjuodnose i povezanosti raznolikih živih bića tj. životne zajednice bilja + životinja + čovjeka: npr. domorodaca + stoke i nasada (antropocenoze), pa divlje zoocenoze kao životinjska krda, ptičja i riblja jata, rojeve pčela i mrava, mješovite šume (fitocenoze), itd. Približni hrv. prijevod te nove struke bi bio "zajedničarstvo".
Grčko
biografija
(βιογραφία)
životopis Književno djelo koje opisuje život neke osobe, stvarne ili izmišljene.
Baltoprusko
biskup, -kupija (biskups,biskopins) prvosvećenik
crkvena pokrajina
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izvedeno od grč. episkopos i episkopia.
Francuzko
biskvit
(biscuit)
dvopek,
*suhar
Medjunarodni naziv za presušeni trajni kruh.
Magjarsko
bitanga skitnica,
propalica
Suvišni noviji hungarizam za već postojeće i dobre hrvatske nazive: skitnica ili propalica.
Englezko
biti u čudu (za)čuditi se Nepotrebni prievodni anglizam i pomodna afektacia: hrvatski (i slavenski) su puno bolji, jasniji i jednostavniji naši glagoli (za)čuditi se.
Srbsko
bivati postojati,
egzistirati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
bizon
(bisón)
*zubar,
čakav. bikodlâk
Preživači-dvopapkari iz grupe divljih goveda, ranije ime *zubar i staročakavski bikodlâk: kod nas izumrli, najbliži divlji u Poljskoj.
Srbsko
bjelance
(belance)
bjelanjak,
*bjelno
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije *bjelno.
Indovedsko
*blagdan
(bhagadana)
svetak
srb. praznik
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
blagodaran zahvalan, *haran Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagorodan plemenit,
dostojan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagotvoran
blagotvorac
dobročinski
dobročinitelj
Balkanski srbizmi nametnuti tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagovremen pravodoban Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
blasfemija,-ist
(blasphemein)
bogohulstvo,-lnik,
teško psovanje
Bogohulnost i ine teške psovke protiv Boga, svetaca, roditelja i slične: osobito su značajne za Srbe i ine Balkance, kod nas najviše novoštokavci (statistički rijetke ili nepoznate kod kajkavaca, jadranskih otočana, Slovenaca, Austrianaca, Japanaca i Indianaca).
Baltoprusko
*blazina
(lazina)
poplun
tur. jorgan
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
blenuti buljiti,
zuriti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
blinker tinjalica
čakav. pištûrka
Signalna lampica ili gumbić nekog aparata koji svjetlucavo titra, starije čakav. *pištûrka.
Francuzko
blond, blondina
(blond,blondine)
svjetlokos,
plavuša
Nazivi francuzkog izkona za svietlu kosu i svjetlokose ženske, čakav. bjondi, bjondina.
Rusko
bodar, bodriti
(bodrij, bodríti)
hrabar, smjel,
ohrabriti
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Perzijsko
*bodul
(bodyul)
otočanin Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca.
Tursko
boja (boye)
bojadisati
*krasilo,
farba,farbati
Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura).
Srbsko
bojice
(za "crtanje")
farbice
(za risanje)
Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bradva sjekira Srbo-balkanski pravoslavni naziv za sjekiru većinom u Crnoj Gori i iztočnoj Hercegovini, inače u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Englezko
brainwash mozgopranje
utuvitba,*utulitva
Nasilno nametanje tudjih (štetnih) shvaćanja i 'izpiranje' nepodobnih vlastitih mišljenja tj. prerada promičbom ili nasiljem svjestnih ljudi u zaglupljene 'zombie': starije čakav. *utulîtva.
Grčko
brak-morski
(bragos)
plićina,
podvodni greben
Uzdignuto i pliće morsko dno na otvorenoj pučini, većinom zaraslo algama i najbolje ribolovište.
Srbsko
bratanac nećak Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brdski
brđani
gorski
gorštaci
Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
bre! (balk. vre!)
bre more !
daj, hajde !,
daj čovječe!
Balkanski povici arabskog izkona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arabski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja.
Englezko
brifing (briefing) uputa, naputak
srb. uputstvo
Kratak izvještaj, obaviest o nekoj temi ili poslu.
Srbsko
brigati brinuti (se) Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
brlog
(barlagh)
jazbina,
sklonište
Priručni zaklon za životinje ili razbojnike. Panonski hungarizam većinom u srbskomu, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat jer izvorno hrv. je jazbina.
Srbsko
brojanica krunica, čislo Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brojka
brojke
znamenka
broj, brojevi
Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. 'brojKA' je balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Njemačko
bronca
(Bronze)
mjed Mješovita kovina kao legura bakra i kositra.
Perzijsko
*bršina, bršadin
(barš, baršidan)
led, mraz,
lednica, mrazište
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca.
Srbsko
buba-švaba žohar Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
budala
(budle)
blesan,
glupan
1. Nesposobna osoba.
2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila.
Srbsko
budilnik budilica,
Lika: klepetalo
njem.vekerica
Srbski naziv proširen od 20.st. pod Jugoslavijom, prije u Hrv. nepoznat: hr. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, rom.ikav. žvejarin, njem.kaj. vekerica.
Tursko
buđa,buđav
buđaviti
pliesan,-snjiv,
pljesniviti
Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
buka, bučan
(buka, bukaden)
galama, buka
glasan, bučan
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
buktinja
buktati
plamen, vatra
plamtiti
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bukvar
bukvalno
početnica,
doslovce,-lovno
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
bunar
(bunar, pınar)
sdenac, studenac Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.
Srbsko
bundeva tikva,
buča
Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
burazer (birader) brat
prijatelj
Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
burence
bačvica,
lagvić
Manja drvena bačva za tekućine: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
burîn
(burân)
burica
polubura
Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji.
Srbsko
buvljak sajmište,
svaštarnica,
šverc-komerc
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*buža
(buzč)
rupa,
stidnica
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona (ikavica i čakavica).

C

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
cekin
(sikkah)
zlatni novčić Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. "talianski" (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici.
Grčko
centar
(kentron)
središte,
sredina
Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
Grčko
centaur
(Kentauros)
konjolik,
čak.*jezdakir
Medjunarodni pojam grčkog izkona: mitski polu-konj s ljudskom glavom (slično starije čakavski: jezdakîr); novije podrugljivo: odani auto-vlasnik neodvojiv od svog vozila.
Grčko
cilindar
(kylindron)
valjak,
viši šešir
Zaobljeno geometrijsko tielo kao kanta. Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
Srbsko
cinkati
cinkaroš
podkazati,
doušnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
cipele(csepel)
cipelar
postole,
postolar
Postole i postolar su slavenske riječi česte u čakavici i kajkavici, ali su u 20.st. pod Jugoslavijom nametnuti srbski hungarizmi "cipele" i "cipelar".
Magjarsko
cipelariti nogirati Ulično nasilje: srušiti nekoga na tlo i žestoko ga izudarati nogama.
Latinsko
civilizacija
civiliziran
uljudba, -dben
prosvjeta,-ćen
Rieči latinskog izkona: uljudba obuhvaća pismenost i gradjanski život (urbanizacija), a bez toga je ruralna kultura tj. selska polupismenost ili nepismenost.
Srbsko
cjelishodan
(celishodan)
svrhovit,
prikladan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
cjelivati, -vanje
(celiváti,celivánie)
milovati, -vanje,
ljubiti, ljubljenje
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
crkletina krepalina,
crkotina
Srbizam iz Jugoslavije za krepanu ili staro-bolestnu životinju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
crkva
(kyrika)
svetište
bogomolja
Srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za kršćanska svetišta.
Perzijsko
cujzek, cujza
(kurek, kuren)
ždriebe, ždrjebac
ždrjebica
Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca.

Č

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Akado-sumersko
*čabar
(čabra)
vjedro, sić,
njem.hamper
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Mongolsko
čaj, čajni
(tsay, tsayni)
čaj,
biljni napitak
Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
čak
(srb.štaviše)
dapače,
itekako
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *pače i romansko-čakav. altroke.
Srbsko
čakavština
čakavački
čakavica,
čakavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup "ŠT".
Tursko
čakija
(çaki)
nožić,
škljoca
Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
čamac
(çamli)
brodić,
*čun, barka
Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka.
Tursko
čarapa
(çorap)
nazuvka,
bječva (*bićva)
Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. "čarapa" je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva.
Tursko
čarapare
(çorapli)
dvojnik, alias
lat. duplikat
Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, tj. prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese.
Tursko
čaršav plahta,
prostirka
Dio posteljine: platneni bieli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Češko
časopis
(časopis)
ljetopis,
periodika
Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. - čakav. letopys.
Srbsko
časovnik,
časovničar
dobnjak,dobnik*
Lika: klepetalo,
obrtnik: urar
Mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Popravljač-prodavač: urar, kajk. vurmaher, čak. leroîšt.
Srbsko
čegrtati klepetati,
*roštati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
čekić
batić Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Tursko
čelik-čelo žičani konop
čak.lancan
Tehnički naziv turskog izkona za metalni konopac, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat; čakavsko-romanska istoznačnica je lancân.
Magjarsko
čeljad
(cseled)
stvorenja,
bića
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu; proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
čempres
(kyparis)
čempres Ljuskave četinjače bez iglica iz skupine Cupressaceae, većinom kao uzpravna viša stabla.
Srbsko
čestar
česvina
šikara,*guštara,
2. crnika
1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir).
Magjarsko
četa
(czeto)
*satnija,
vojna desetina
Panonski hungarizam raširen najviše kod štokavaca.
Srbsko
četrnaest četirnaist
broj 14
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Srbsko
čika striček,
barba
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
čili
(chilli)
ljute papričice
feferoni
Naziv španjolskog izkona za sitnu sortu jako ljutih papričica iz južne Amerike nalik feferonima.
Tursko
činija zdjelica,
kupica
Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
čistka
(čistka)
lustracija
tzv.diferenciacia
Noviji politički naziv ruskog izkona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Srbsko
čitav
čitavost
sav, cjelovit
cjelovitost
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
čivava
(chihuahua)
američki sitni
pas, strašilo
Naziv španjolskog izkona za sitnu rasu južnoameričkog psa: izvorno indiansko značenje je "strašilo".
Magjarsko
čižma
(czisma)
*škornja Kasniji panonski hungarizam najviše kod štokavaca. Izvorno hrv. je škornja u čakavici i kajkavici.
Mongolsko
čoban
(čaban)
pastir,
stočar
Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona, poznat već prije Turaka.
Tursko
čokot *trs, loza Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji - ranije nepoznato.
Magjarsko
čopor
(csopor)
krdo,
stado
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu: proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak.
Tursko
čorba
(corba)
juha Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
hiperjekavizam
"čovijek"
čoviječi
čovjek, -čji
(ili: ljudski)
Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. *človik, kajkav. *človek.
Srbsko
Četničko
čuka vršak (brda),
vrhunac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čukljevi žuljevi,
kvrge
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čulo
čulni
osjetilo,
osjetni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čuven glasovit,
*znamenit
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

Ć

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Perzijsko
ćapivati
(capidan)
pecati,
loviti ribu
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona u čakavskom ribarstvu.
Srbsko
ćarlijati pirkati,
popuhivati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ćaskati brbljati
pričati
Balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
ćato, ćata
(čati)
pisar,
bilježnik
Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, izkonom iz antičkog Egipta.
Tursko
ćebe pokrivač, deka Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćela, ćelav
(kelle)
golet,
*plješiv
Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv.
Tursko
ćevapčići
(kebap)
kosanići Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje.
Tursko
ćilim (kilim) prostirka, sag Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćitaba (kitap) popis, spisak Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ćopav
ćopati
šepav,
šepati
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ćorav sliep Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćošak
ćoškast
ugao,
uglast
Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćumez *izba,
sobičak
Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćup
(küp)
vrč,
pehar
Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćuprija
(köprü)
most Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prjepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima.
Srbsko
ćurka pura, tuka Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo).
Tursko
ćuskija poluga
prečka
Tehnički naziv turskog izkona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
ćutati šutjeti, *mučati Biti bez rieči, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati.

D

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
da, ...da, ...da
(dadakanje)
kako, pa, jel
za + infinitiv
Srbsko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
da li je li, jel Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Dalmacija, dalmatinski
(Delmati,Delmatia)
južna Hrvatska,
južni Hrvati
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po starom plemenu Delmati.
Srbsko
da + prezent infinitiv Srbsko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
DariJo
perz.Daryavuš
Dario,
Darije
Srbo-bošnjački balkanizam (sličan kao radiJo): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo Dario (ili Darije), a tzv. 'Darijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam.
Latinsko
decembar (December) prosinac Dvanaesti (zadnji) mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
definitivno
(definitivum)
određeno,
ograničeno
Taj romanski klasicizam naši polupismeni skorojevići često zlorabe u posve izkrivljenom besmislu (da se pričine kao važni-kulturni): jer nemaju pojma o njegovu pravom značenju.
Srbsko
Četničko
dejstvo
dejstvovati
djelovanje,
djelovati
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
dekada
(dekades)
desetljeće,
decenij
Stariji knjiški naziv u raznim europskim jezicima.
Perzijsko
*deklica
(dekle)
curica,
djevojčica
Raniji neromanski naziv perzijskog izkona (čakavski, kajkavski i slovenski).
Grčko
delfin
(delphis)
pliskavica,
dupin
Riboliki morski sisavci iz skupine Delphinidae, najinteligentnija morska bića.
Tursko
dernek
dernečiti
sajam,
veselica
Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
desetina desetak,
(skup oko 10)
Noviji balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: izvorno u hrv. isto znači SAMO deseti dio (1/10).
Srbsko
Četničko
dešavati (se)
dešavanje
zbivati, događati
zbivanje,događaj
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
deterdžent
(detergens)
perilo,
detergent
Pomodni izkrivljeni anglizam latinskog izkona proširen nakon 20. stoljeća, ranije u našoj farmaciji i kemiji normalno detergent.
Srbsko
dijalekat,-atski
(grč. dialektos)
dialekt,-ktalni,
rus. narječje
Vukovski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (izvorno iz grčkoga: dialektos).
Perzijsko
dinarski, dinarci
(Dinarah,Dinarûn)
"kameno gorje",
ljudi"kamenjarci"
Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh (= Kameni vrh, 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn ("Kameno gorje" tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti prije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur,Dingir-Kammaena.
Grčko
dinosaurusi
(deino-sauroi)
velegmazovi,
hrv.dinosauri
Izumrli divovski gmazovi iz mezozoika: oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dinosauri ili velegmazi.
Srbsko
dirka tipka,
eng.taster
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
disketa
(disketos)
engl. floppy,
čakav. škrilàc
Tehnički naziv starogrčkog podrietla: znači okruglu pločicu na kojoj je nešto kružno upisano, npr. u računalstvu, čakav. škrilàc.
Perzijsko
divan, -niti
(devân)
razgovor,
razgovarati
Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: rieči perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
diver
(diver)
djever
glavni svat
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Perzijsko
dizdar
(dešdar)
kaštelan,
čelnik utvrde
Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog izkona prije Turaka.
Srbsko
"djevojka"
(devojka)
divojka:
= kaj + ča + što
To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. "djevojka" je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dječiji
(dečiji)
dječji Jugo-balkanski deformirani srbizam, novonametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj posve nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dobijanje
dobijati
dobitak,primati
dobivati
Jugo-srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
dockan
docnije
kasno, kašnje,
poslie
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dogAđanje zbivanje,
dogOdjaj
Srbo-balkanska izkrivljenica, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dokumenAt dokument
lat.documentum
Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca).
Englesko
domino-efekt
(domino effect)
lančani učinak,
posljedičnost
Amero-zapadni društveni i trgovački, pomodni naziv za dugoročne posljedice nekoga rizičnog poteza.
Perzijsko
dotarica
(dohtarek)
udavača,
zaručnica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
doturiti dostaviti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dovitljiv domišljat,
snalažljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
drač
(daraht)
bodljikavci,
pikavice
Stari naziv perzijskog izkona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti).
Liburničko
*dragar, drakar
(drakophoroi)
bojni brod,
desantni brod
Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinžki drakkari su puno mladji).
Englesko
dramiti
(to dream)
sanjati,
snivati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
dreka vika, krika Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
drevan
drevnost
davni, prastar
davnina, pamtiviek
Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. drevan stvarno znači drven ili šumski, pa je nametnut u hrvatskom surječju ovo nejasan i priglupo-besmislen pridjev
Grčko
drmun
(drymon)
šumarak,
gaj
Izdvojena šumica na kamenom krasu većinom ogradjena suhozidom, naziv iz grčkoga kod čakavaca i ikavaca.
Srbsko
drugi, druga
drugo
ini, ina, ino
ostali, -la,-lo
U hrvatskomu se 'drugi' rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći ...), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti 'ostali' ili 'ini': to pridjevsko 'drugi' nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća
Srbsko
drveta:
plural od drvo
stabla,
drveće
U hrvatskomu se 'drvo' rabi samo kao drvna gradja, a za uspravno "drvo" se izvorno kaže stablo i plural stabla ili zbirno drveće: srbo-balkanski plural 'drveta' nam je nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, a prije su ga u Hrvatskoj imali samo pravoslavni jekavci.
Tursko
dućan,-nski
(dukkan,-nli)
prodavaona
trgovina,-nski
Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu).
Tursko
dućandžija
(dukkanci)
trgovac,
prodavač
Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
dud (dut) murva Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
dugme
(dogme)
*puce, gumb Služi za zatvaranje kaputa ili košulje.
Srbsko
duplja šupljina,
udubina
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
durbin dvogled Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
duvar zid Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
duvati
duvanje
puhati,
puhanje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dvanaesnik
(deo creva)
dvanajstnik,
(12. mjesec)
Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbianski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru.
Indovedsko
*dveri,dvorište
(dvara,dvarastha)
veža, ulaz
okućnica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona.
Srbsko
dvijesta
(dvesta)
dviesto,
broj 200
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Četničko
dvogub dvostruk,
*dvokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
džabalebar neradnik,
bezposličar
Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.

Dj (Đ)

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
đakonije
srb.slatkiši
slastice,
kolači
Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. "slatkiši" je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači.
Grčko
đavo, đavolji
(diabolos,-likos)
vrag, zloduh,
vražji
Opasni zli duhovi u kršćanstvu i sličnim vjerama. Uporaba naziva pretežno u pravoslavlju, a u hrv. prije riedak i nametnut pod Jugoslavijom.
Tursko
đerdan ogrlica Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
đikati
đikić
bujati, brzo rasti
izbojak, klijanac
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
đinđuve
(đinđuhe)
naušnice Naziv većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Tursko
đon podplat Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni.
Tursko
đorati (djor)
đoranje
zamieniti,
zamjena
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đozluk naočale Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đubre gnojivo,
izmet
Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Đurđevdan Jurjevo Blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju.
Tursko
đuture zajedno,
odreda
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
đuturum 1. starac
2. uzet, nesposoban za rad, obnemogao, nepokretan, oronuo
1. Osoba starije životne dobi.
2. Pridjev za bezpomoćnu osobu, odnosno, osobu koja nema sposobnosti za rad.

(Gj)

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
(glas) većinom: Gj
(rjedje: Dj/Đ)
Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
džabalebar neradnik,
bezposličar
Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Tursko
džabe bezplatno,
mukte
Što se slobodno dobiva ili dieli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
džak vreća Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
džamija
(gjamaa)
mošeja, islamska
bogomolja
U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: amija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia.
Srbsko
džapati
džapanje
otimati, grabiti
grabež, otimanje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
dženaza
(gjenaza)
posmrtna molitva,
zadušnice
U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: enaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza).
Arabsko
džep
(geyp)
žep Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog izkona od srednjeg vieka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni 'džep' kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
džigerica
(ciger)
jetra Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
džihad
(jihad)
fanatična borba,
"sveti rat"
1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na "više ciljeve" uz zatorbu političkih i inih protivnika.
Englezko
džimpati,-anje
(jump,jumping)
skakati
kotrljati se
Noviji anglizam, najčešće u športskom govoru ili pri ponašanju djece.
Tursko
džin
džinovski
gorostas,
*div, divovski
Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće.
Indovedsko
džungla
(jangala)
prašuma,
*gvozd (perz.)
Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd.

E

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Grčko
ekologia,-loški
(oikos + logos)
znanost okoliša
okolišni, -šno
Stručni medjunarodni izrazi od 19. stoljeća za medjuodnose živih bića i neživog okoliša (klime, tla itd.), pa postoje: fitoekologia, zooekologia i antropekologia. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna preneseno zamjenjuju tzv. "ekologiju" i "ekološki" umjesto klasične medjunarodne higiene i u tu lažnu balkansku "ekologiju" još krivo dodaju npr. društveno održanje čistoće i urednosti, pa odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Vidi još =>> Higiena.
Francuzko
ekran (écran) zaslon Staklena površina prjeko koje se prikazuju slike iz dalekovidnika i računalnog predočnika.
Tursko
ekser klin,
čavao
Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
ekvinokcij,-jski
(aequi-noctes)
ravnodnevnica
ravnodnevni
Proljetno i jesensko doba kad su dani i noći podjednako dugi po 12h (srb. ekvinocijum, ekvinociski).
Grčko
elektrana, električna centrala (Σταθμός ηλεκτρισμού) strujana,
munjara
Postrojenje za proizvodnju strujne energie (još postoji "Gradska munjara"- Ozalj).
Srbsko
emiratESi
(eng.Emirates)
emirati,
islamska kneževina
Primitivna srbo-balkanska izkrivljenica iz englezkog naziva islamske kneževine, jer u hrv. već postoji za isto od srednjeg vieka arabski naziv: emirat.
Srbsko
Euroazija
(Evroazija)
Eurazija,
eng. Eurasia
Polusrbski kompromisni jugo-naziv, jer u većini inih europskih jezika to medjunarodno glasi: Eurasia.
Srbsko
-Evac,
-Evci
-ovac,
-ovci
U izvornom hrvatskomu, zemljopisni nastavak mjestopisa većinom ne završava kao srbski na -evac (množina: -evci), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovac (-ovci). Ovo -evac, -evci je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
Latinsko
eventualan,-lno
(eventualis)
moguć,vjerojatan
2.ostvaren
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = uvjetno moguć ili vjerojatan, 2.Novije izkrivljeno u Americi = ostvaren, koji se dogodio.
Srbsko
-Evi,
-Evima
-ovi,
-ovima
U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.

F

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Latinsko
fanatik,-tičan
(fanaticus)
zadrt,nepopustiv,
zaslijepljen
Bezrazložna i slijepa uztrajnost na nekoj ideji ili cilju, bez obzira na sve zaprijeke i proturazloge.
Perzijsko
faliti
(falid)
promašiti,
izostaviti
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
Grčko
fantazija
(phantasia)
mašta,
*tlapnja
Nestvarno zamišljanje nepostojećih stvari ili zbivanja.
Grčko
farizej
(phariseos)
licemjer,
dvoličnik
Nemoralna osoba bez vjerodostojnosti koja jedno govori, posve drugo misli i treće radi.
Grčko
fažol (phaseolos) grah Čakavsko-ikavski naziv mahunastog povrća (Phaseolus), u kajkavici je slično: bažul.
Latinsko
fax, telefax
(facsimile)
brzopis,
hitropis
Telefonom prenesen preslik (kopija) teksta na papiru.
Latinsko
februar
(Februarius)
veljača Drugi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Grčko
feral, feralić
(pharos, pharsos)
mali svjetionik
meteor,kriesnica
1. Manje obalno svjetlo na stupu bez ljudi (veće s posadom: lanterna) 2. Jureći meteorit na noćnom nebu (kajk. kresnica, čakav. feralić).
Grčko
filozof, -zofski
-zofija, -zofirati
(philosophos,-hia)
mudroslov, -van
mudroslovlje,-viti
Klasični starogrčki i medjunarodni nazivi za ovu struku (ranije čakav. mudroba, mudrobni).
Grčko
foka
(phoke)
tuljan Morski sisavci iz skupina Phocidae-Pinnipedia; naziv se više rabi u srbskomu.
Englezko
font tip slova
čak.kaj. bukvica
U tiskarstvu i računalstvu to znači tip tj. oblik slova, čakavski i kajkavski: bukvica (ne jugo-štokavski = prigovaranje).
Grčko
franko
(frangos)
slobodno,
dozvoljeno
Jeftinija roba u prodaji bez carine i mjesta za tu slobodnu prodaju (bezcarinske zone).
Englezko
frend/ica
(friend)
prijatelj/ica Osoba (poznanik/ca) s kojom se u druženju njeguju poštovanje, povjerenje i ljubav. Rieč proširena kroz anglohrvatski novogovor.
Gotsko
frizura (frisiaz) češljanje Uredjenje kose, osobito ženske; stariji germanizam gotskog iskona u romanskim i inim europskim jezicima.

G

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Liburničko
*gajeta
(gandeya)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapoviestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya.
Tursko
gajtan
(gaytan)
vrpca,
kabel
Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
galaksija (γαλαξίας) *pirga
svemirska maglica
Daleke skupine brojnih zviezda kao svjetlije maglice većinom špiralnog poredka; pirga je prastari kajkavski naziv vidljivih maglica, u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi ni ini Slaveni), a pomorsko-čakavski = matja.
Liburničko
*galija
(galaya)
jedrenjača
veći jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vieku kao latin. galia.
Indovedsko
ganga,*gangati
(gangha,gangata)
pojati
otegnuto pjevati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci).
Baltoprusko
garav
(garaws)
čadjav
prigoren
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izveden od keltskog gara-.
Arabsko
garbîn (gharbi)
garbinada
jugozapadnjak,
SW-oluja
Naš stari pomorski naziv arabskog izkona, za jugozapadni vjetar na Jadranu.
Arabsko
*garma (ghar)
garmada
morska špilja,
klisurina
Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog izkona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki "grmac i grmalj").
Perzijsko
*gata, gatica
(gata, gatek)
priestolje,
stolac, sjedalo
Prastari nazivi i toponimi perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca .
Magjarsko
gazda (gaszda)
gazdinstvo
vlasnik,posjednik
imanje, posjed
Panonski hungarizam: imućni vlastnik poljodjelskog posjeda ili obrtnih pogona i vlasništvo nad tim, većinom kod štokavaca i prošireno pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
Gedžo,
geđanski
Šumadinac,-nski
"Srbenda"
Nepismeni primitivni čoban iz središnje Srbije osobito iz Šumadije (i pripadni posvojni pridjev): približna istoznačnica dielom je još i "Srbenda".
Akado-sumersko
*genuti (se)
(genu)
pomaknuti,
razgibati
Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Grčko
gimnazija
(gymnasion)
viša škola,
licej, koleđ
Viša škola s profesorima i razdieljenom nastavom po predmetima.
Srbsko
gledaoc gledalac
gledatelj
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): hrv. gledatelj (gledalac).
Srbsko
gmizati
gmizavci
puziti,
gmazovi
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gnušanje
gnušati
odurnost,
gadjenje,
gaditi (se)
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gojazan
gojaznost
debeo,
debljina
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
golubara golubinjak Nastamba za pitome golube: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
gorgona
(gorgone)
velekoralj,
morsko čudovište
Veliki morski koralji iz skupine Gorgonidae; preneseno i maštovita morska čudovišta.
Keltsko
goriti, goriv
(gorit, gortha)
plamtiti,
upaljiv
Stari srednjovjeki izrazi keltskog izkona u većini naših dialekata.
Srbsko
gorljiv
gorljivost
odan, odanost,
revan, revnost
Izmjenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno.
Srbsko
gotovo zamalo,
skoro
Izkrivljeno srbsko značenje nametnuto pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): prije izvorno u hrvatskomu je gotovo = završeno, obavljeno (pa je sada postalo dvoznačno).
Srbsko
gotovost spremnost,
pripravnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
goveče krava
govedo
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grad (srb.) tuča
krupa
Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje.
Grčko
gramatika
(grammatike)
slovnica, kaj.
jezičnica
Klasični naziv starogrčkog podrijetla: glavni slovnički "kostur" u zakonitosti nekog jezika, na koji se nadogradjuje rječnik i ino jezikoslovlje.
Srbsko
granica grab,
lat. Carpinus
Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno.
Keltsko
*grič
(grike)
stienjak,
kameni vrh
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
Četničko
grnčar
grnčarija
lončar,-arstvo,
int. keramika
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
*gromun, gromunje
(gomun)
zrnje, žito Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Srbsko
grtalica ralica Vozilo za odbacivanje zemlje ili sniega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grudi
grudni
*njedra
prsa, prsni
Prednji gornji dio tiela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno).
Srbsko
gruvanje
gruvati
tutanj, grmiti,
tutnjati (se)
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
gudo,*guda
(gud, gidda)
vepar, krmak,
krmača, svinja
Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
guja, gujica
(guye, guyek)
zmija,
glista
Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog izkona kod Hrvata.
Magjarsko
gumb
(gombos)
hrv. *puce,
turs. dugme
Naziv panonsko-magjarskog izkona kod nas najviše u kajkavici, čakavsko-romanski: botun.
Perzijsko
gungula
(gangal)
gužva,
strka
Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka.
Perzijsko
gusar, gusariti
(gusar,gusarden)
pirat, gusar
pljačkati brod
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici.
Perzijsko
guza, guzica
(guz, guzza)
rit, dupe,
stražnjica
Prastari tjelesni nazivi perzijskog izkona.
Perzijsko
gvozd(ghozd)
*gvozdani
prašuma, đungla,
prašumski
Srednjovjeke starohrvatske rieči perzijskog izkona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamienjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo).
Srbsko
gvožđe
gvozden
željezo,
željezni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).

H

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
hajde
(haydi; hadi)
hodi, daj, idi, idemo Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju.
Tursko
hajduk
(hayduk)
odmetnik,
pobunjenik
Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača.
Srbsko
haljina
haljetak
oprava
opravica
Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici.
Grčko
haluge
(halykos)
resine,
morske alge
Veće morsko bilje s jednolikim razgranjenim tielom (steljka) bez listova i bez cvjetova (naziv ne obuhvaća slatkovodne alge).
Tursko
hanuma gospodja,
supruga
Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Arabsko
hapšenje
(hupšena)
uhitba Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz izkonom iz antičke Mezopotamie nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење).
Tursko
harač
haračiti
namet,*štibra,
porez,pljačkati
Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. *štibra.
Tursko
harambaša
(harami başı)
drznik, (na)silnik
vodja hajduka
Nasilna, drzka osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka).
Perzijsko
*harni, neharan
(haurva, na-haurva)
zahvalan,
nezahvalan
Prastari pridjevi perzijskog izkona, kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
Perzijsko
*hasna, hasniti
(hesnya, hašan)
korist, dobit,
koristiti
Prastari izrazi perzijskog izkona od srednjeg vieka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Perzijsko
*havaria
(havar)
brodolom,
nasukavanje
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie).
Grčko
hebrejski
(hebraios)
židovski,
izraelski
Klasični kultivirani pridjev za židovske pojmove iz Izraela.
Grčko
helikopter
(hélix + pterón)
zrakomlat
rus.vrtilet
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću okretača na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
Latinsko
herbar
(herbarium)
bilinar,
prešano bilje
Herbar(ij) ili hrv. bilinar je zbirka raznoga prešanog bilja ili takodjer i biljna slikovnica (ilustrirana flora) kao botanička dokumentacija.
Grčko
(chersaios)
(Chersaea)
hercegovački,
Hercegovina
Stare srednjovjeke rieči grčkog izkona što znače "Primorsko zaledje" tj. bizantska Hercegovina i rani Hercegovci: jugo-vukovska podvala je kako su to tek novovjeke riječi tursko-njemačkog postanka.
Grčko
hereza, heretizam
heretik
(haíresis, haireȋn)
1. krivovjerje
2. krivovjernik
1. Proturječna ili nova promjena sustava vjerovanja, osobito vjerskog, koja je u sukobu s već odredjenom dogmom.
2. Osoba koja podržava ili provodi krivovjerje.
Grčko
hermafroditi
(Hermaphrodites)
1. dvospolci,
2.medjuspolci
1. Pojava česta i normalna samo kod nižih životinja npr. puževa i nekih riba, da isti imaju djelotvorne organe od obadva spola. 2. Naprotiv kod sisavaca i čovjeka su to rijedke i nefunkcionalne anomalie s nerazvijenim srednjim organima, pa su takve jedinke uglavnom neplodne i društveno izolirane.
Perzijsko
heznuti
(hez)
pogurnuti,
trknuti
Prastari glagol perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Grčko
hibrid (hybrisdo, hybristes) miešanac, križanac Životinja ili biljka nastala križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama (pri uzgoju ili kod bilja češće prirodno).
Grčko
higiena, -nski
(hygieia,-einos)
čistoća,urednost
očišćen, uredan
Od starogrčke božice zdravlja i čistoće Hygieia: stručni medjunarodni izrazi za društveno i osobno održanje čistoće i urednosti, kao i za odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna to krivo imenuju kao tzv. "ekologija" i "ekološki" (npr. "ekološka čistiona"): vidi pod > "E".
Grčko
hiljada
(hilioi)
tisuća,
1.000
Ranije je to bio čest naziv za 1.000 osobito kod čakavaca i kajkavaca, a štokavska tisuća je većinom novije proširena, ali u Srbiji je obratno prvo bila većinom tisuća, a sad prevladava (h)iljada.
Perzijsko
*hip (hip) tren, časak Prastari pojam perzijskog izkona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca.
Grčko
historiografija
(historia-graphia)
pisana poviest,
povijestna dokumentacia
To je prava pismena povijest utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. Suprotno od toga je retrohistorija ili lažno-dogovorna "povijest" koju pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti.
Indovedsko
*hitati
(hitavat)
bacati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Akado-sumersko
*hižak,*hižni
(hišaki,hišue)
ukućanin,
kućni,domaći
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
hlača, hlačke
(halač, halaček)
hlače
hlačice (kraće)
Starohrvatski nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Mongolsko
hoblič (khoble) blanja Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici.
Grčko
horizont ('ορίζοντoς) obzor Kružna prividna crta koja kao granica dieli nebo i površinu Zemlje.
Mongolsko
horugva,*korugva
(horongo)
perz. barjak
srb. zastava
Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog izkona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava.
Akado-sumersko
hrga,*hrgast
(harga)
gromada,
klada,trupac
Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Gotsko
hropiti
(hrôpjan)
krkljati,
hrkati
Izpuštanje bučnih šumova pri spavanju, gušenju ili samrti; srednjovjeki arhaizam gotskog izkona u kajkavici i čakavici.
Perzijsko
hrvatski, hrvatstvo
(Haraxwati>Harauvatiš)
hrv.etno-pridjev
naša etnogrupa
Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praizkona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški.
Englezko
huligan
(hooligan)
razbijač, nasilnik, skitnica Grub, divlji mladić sklon zatorbi, nasilničtvu i sitnom zločinu; pojam se najčešće koristi za nasilne navijače.
Magjarsko
huncut
(hunczut)
spadalo, nemirnjak Dialektalni naziv za nemirnog i nestašnog mladića.

I

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Grčko
iberski
(iberikós)
španjolski
pirenejski
Što pripada Pirenejskom poluotoku ili krajnjem jugozapadu Europe, naziv po antičkim romaniziranim plemenima Iberi; naš sličan raniji pomorsko-čakavski pridjev je *hibérni.
Srbsko
idalje nadalje,
još uviek
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
igranka ples,
plesanje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Ija, Iti, Ion
Imi, Ivi
i ja, i ti, i on,
i mi, i vi
Vlaško-balkanske spojene čestice s početnim naglasom u govorima Srba i Bošnjaka, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
Liburničko
Ika
(Ica)
osobno ime
toponim Istre
Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na iztočnoj obali Istre.
Baltoprusko
ikaj
(ikai)
išta
kajk. ikaj
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
Srbsko
ikavština
ikavački
ikavica,
ikavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu "ikavština" nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana).
Perzijsko
*inače (inač) drukčije, osim Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Srbsko
indekAs indeks
lat.index
Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
indianski
(Indios)
zapadnoindijski,
čak.*semeranski
Pridjev po crvenim domorodcima Amerike, jer se do Kolumba još mislilo da preko Atlantika leži Indija. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semerânski od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Gotsko
ingir, ingirka
(hangir,hangga)
pastuh,
kobila
Srednjovjeka tudjica gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i našoj čakavici.
Srbsko
inostran
inostranstvo
inozemni,
inozemstvo
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ipo i pola,
i pol
Srbo-balkanski kraći oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iS-..., iŠ-...
iŽ- . . .
većinom: iZ- ... U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
iscjeliti,
iscjelenje,
iscjelitelj
izliečiti,
-ečenje,-itelj
Primitivni srbo- balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Keltsko
*iskati
(askat)
tražiti,
pitati
Starohrvatski srednjovjeki glagol keltskog izkona u većini hrvatskih dialekata (osim Vukopisa), najviše u čakavici i kajkavici.
Srbsko
isključiti,
isključen
odvojiti, odspojiti
odvojen, odspojen
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom većinom kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iskušenje napast, kušnja Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isljednik
(islednik)
istražitelj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ispoljiti izraziti,
izkazati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ispovijest
(ispovest)
izpovied
ispovjed
Tzv. "ispovijest" je pravoslavni srbo-balkanizam, prije 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskoga izpovied (novo-vukovski: ispovjed).
Srbsko
ispred uime,
na račun
Balkansko-jugopartijski srbizam izkrivljenog smisla, do 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod crvenom Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskog na ime, uime nekoga (hrv. ispred je samo prostorni prilog položaja pred nečim).
Ilirsko
Istra,istarski
(Histri,Histria)
Istra, Istrani,
istrianski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po ranom plemenu Histri.
Srbsko
istrijebiti
(istrebiti)
zatrti,
izkorieniti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isturen izbočen,
iztaknut
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ivica rub, obod granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek.
Srbsko
istupiti izaći, izdvojiti se Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. 'istupiti' zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti)
Srbsko
izdajica izdajnik Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): mužke imenice u hrv. nisu na žensko -"ica"!.
Srbsko
izdanje
izdavač
naklada,
nakladnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izdašan obilan Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*izlučiti
(zeluchita)
izdvojiti
izuzeti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
iznaći
iznalaz
pronaći, odkriti,
pronalazak,odkriće
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iznuren
iznurenost
izcrpljen,malaksao,
izcrpljenost
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izuzetan
izuzetno
izniman
iznimno
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izuzeti
izuzetak
izdvojiti
iznimka
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
izvinjenje
izvinuti se
izprika,
izpričati
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je "izvinuti" besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu.
Srbsko
Četničko
izvitoperen pokvaren,
nastran
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
izvjestan
(izvéstnij)
stanovit,
nekakav
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvještaj
(izveštaj)
izvješće Balkanski srbizam proširen od sredine 20. stoljeća pod Jugo-partijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. izvješće.
Srbsko
izvjetriti
(izvetriti)
izpariti,
izhlapiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvrdati izmaknuti, izbjeći Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

J

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
jačina snaga, jakost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
jagnjad janjci Ovčice, mladunci od ovce (Ovis aries).
Srbsko
jahati,
jašem
jašiti,
jašim
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
jamiti, *jematva
(yamati,yamitva)
pobrati
branje-berba
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Latinsko
januar
(Ianuarius)
siečanj Prvi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Perzijsko
jara, jarica
(jar, jarek)
sjenik,
jaslice
Prastari izrazi perzijskog izkona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Srbsko
jarad kozlići Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. 'jariće' imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci
Grčko
jastog
(astakos)
rarog,
prug
Veliki jestivi morski rak: izvorno grčki i čakavski astakos / jastog je s klieštima (Homarus gammarus), a štokavski (i srbski) je to drugi bez kliešta (Palinurus vulgaris) i taj noviji pomak značenja je nastao preko turske izkrivljenice "istakoz".
Tursko
jastuk
(yastik)
perina,uzglavlje,
kaj.+ ča.tuhica
Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): Književno: perina i uzglavlje, ča.+ kaj. tuhica, ugarizam vanjkuš, ikav.-roman. kušin.
Tursko
javašluk nemar,
neodgovornost
Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
je ju, nju Srbska kratica od 'nju', dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste
Indovedsko
jebati
(yabhati)
obljubiti
oploditi
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona i jedan od riedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike.
Srbsko
Četničko
jedro,
jedreni
jezgra,
jezgrovni
Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tiela ili atoma. U hrv. 'jedro' je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti).
Grčko
jelinski,-nizam
(hellenikos)
helenski,-nizam,
starogrčki
To su novogrčke izkrivljenice ('eliniko) koje su kroz pravoslavlje ušle i u srbski, a drugdje u Jugoslaviji su proširene od 20. stoljeća.
Tursko
jendek jarak, jaz,
prokop
Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
jetika,-tikav
(hektikos)
sušica,-ičav,
tuberkuloza
Plućna bolest, naziv je pod utjecajem Bizanta češći kod otočnih čakavaca i kod pravoslavaca.
Perzijsko
*jezditi (yazdat) jahati Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog izkona.
Perzijsko
jezere,*jezeráča
(hezare,hezaran)
tisuću, tisućica
hiljadarka
Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vriednosti: stari nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Tursko
jok (yok),
jok-valaj
ne, ni govora
nikako ne
Noviji jugo-turcizmi prošireni u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom slabo poznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
jorgan (yorgan) poplun
*blazina
Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
jubilej
(iubilaeum)
obljetnica Proslava godine rada osobe, ustanove ili dogadjaja.
Srbsko
juče
(srednji rod)
jučeR,
(ženski rod)
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
Jugosfera
(Yugo-sphere)
Jugo-Balkanija
3. Jugoslavija
Ponovno buduće političko, gospodarsko i športsko povezivanje bivših jugo-republika + Albanija (bez Slovenije) u tzv. zajednicu "Zapadnog Balkana".
Latinsko
juli
(Iulius, Quintilis)
srpanj Sedmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
juni
(Iunius)
lipanj Šesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
Jupiter
(Jupiter)
*Plavušica Peti od Sunca po udaljenosti i najveći planet Sunčevog sustava sa plavkastim svjetlom; to je stariji čakavski naziv ovoga modrog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Perzijsko
juriš
(yeriš)
napad,
nalet
Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vieka već prije Turaka.

K

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
Četničko
KA k, *spram ,
prama
Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako "ka" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Akado-sumersko
kabanica
(kaban)
ogrtač,*kaban,
njem.mantil
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân.
Tursko
kabast glomazan,
zdepast
Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Rusko
kaćuša
(katyúša)
minobacač,
raketni bacač
Vojni naziv (= mala Katica) ruskog izkona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Tursko
kadar sposoban,
spreman
Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti.
Tursko
kadija sudac Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajgana
pražetina,
int. omlet
Zamućeno i preprženo jaje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajiš
(kaiš)
remen,
opasač
Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
kajkavština
kajkavački
kajkavica,
kajkavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu "kajkavŠTina" (osim vukoviziranih gradjana).
Tursko
kajmak
(kaymak)
vrhnje,
skorup
Odstajala mliečna mast iz polukiselog mlieka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajsija
(kaysi)
marelica Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu).
Grčko
kaktusi
(kaktos)
nopali,
kakteje
Bodljaste sočno-mesnate biljke iz američkih pustinja sadjene u Sredozemlju i u gradskim stanovima; nopal je raniji čakavsko-romanski naziv odbačen u Jugoslaviji.
Grčko
kalafat
(kalaphates)
brodograditelj,
škveranin
Graditelj drvenih brodova i jedrenjaka, većinom u čakavici.
Tursko
kalaj kositar Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Rusko
kalašnjikov
(kalašníkov)
ruska strojnica,
automatska puška
Vojni naziv ruskog izkona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća.
Tursko
kalauz odpirač,
ramandel
Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kalem navojnica
svitak, špula
Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini.
Tursko
kalfa djetić,
šegrt
Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici.
Tračansko
*kalac, kalić
(chalas)
lokva,
barica
Prastari izraz tračanskog izkona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vieka.
Tursko
kalup uzorak,
obrazac
Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka.
Srbsko
kamenjarka
(zmija ili ptica?)
poskok
(hrv. ptica)
Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan.
Grčko
kamila
(kamelos)
deva,
dromedar
Pustinjska domaća životinja, Camelus dromedarius.
Srbsko
kandidatkinja kandidatica Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Grčko
kanister
(konistrion)
posuda,
hamper
Posuda za tekućine npr. vino, benzin itd..
Srbsko
kanja škanjac,
kobac
Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
kànjem k njêmu
*prama njemu
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *prama njemu.
Srbsko
kano, ko kao,
ča-kaj. kak,koti
"Kano" je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i iztočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. "Kano" je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov iztočni izkon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti.
Grčko
kantarijon
(kantharion)
pljuskavica Ljekovita biljka Hypericum perforatum od koje se pravi čaj; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski je pljuskavica.
Keltsko
kantun
(kant)
ugao Pravokutni rub kuće; naziv keltskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Tursko
kapija
(kapi)
vrata,
ulaz
Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kapuz
srb.kupus
zelje,
lat.Brassica
Balkano-azijski turcizam (kao srb.'kupus' nametnut pod Jugoslaviom), prije 'kapuz' u Lici i Bosni: izvorno slaveno-hrvatski to je zelje.
Grčko
karanfil
(karyophyllon)
klinčić,
klinčac
Uresno cvieće iz roda Dianthus i skupine Caryophyllaceae, čakav. garoful i kajk. klinček. Karanfil je poturčeno i više rabljeno u srbskom, u hrv. prije nepoznat i nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Perzijko
karati, -ranje
(karapan)
psovati, -vanje,
svadjati se
Stariji izrazi perzijskog izkona, kod nas najviše kod ikavaca.
Perzijsko
karavana
(karawan)
karavana,
prometna povorka
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka.
Perzijsko
karga,*kargat
(kargah, kargar)
utovar, ukrcaj,
krcati, utovariti
Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog izkona u čakavici i ikavici.
Keltsko
kari
(karros)
kola, vozilo vozilo s kotačima; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Španjolsko
karibski
caribes (Charaibi)
srednjoamerički,
čak.*mejsemerni
Pridjev španjolskog izkona po indianskom plemenu Charaibi: otočno i obalno područje srednje Amerike tj. Antilski otoci i Meksički zaljev, starije pomorsko-čakavski je to *Mejsemera i *mejsemerni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko
karika veriga,
turs. alka
Noviji hungarizam za već postojeći raniji hrvatski naziv: veriga (turcizam: alka).
Arabsko
karobula
(kharrub)
rogač Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; prastari naziv iz Egipta proširen u srednjem vieku preko arabskih Saracena i kod nas osobito u čakavici.
Tursko
kasapin
kasapiti
mesar,
zaklati
Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Francuzko
kasarna
(caserne)
vojarna Medjunarodni naziv vojne zgrade francuzkog izkona, a kod nas nametnut u 20. stoljeću pod Jugoslaviom: izvorno hrv. vojarna.
Mletačko
kasino, kazino
(casino)
kockarnica Sgrada ili prostorija u kojoj su dopuštene odredjene vrste igrara na sreću. Kockarnice su često povezane s protuzakonitim djelatnostima.
Tursko
kašika, kašikara
(kašik, kašikli)
žlica, žličarka
jesetra (riba)
Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode;
2. Velike rječne ribe iz skupine
Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Perzijsko
katanac
(kattan)
lokot,
*samoklop
Srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. *samoklop.
Grčko
katarka
(katergon)
jarbol,
snast
Srednjovjeki naziv grčkog izkona proširen pod Bizantom, sada većinom u srbskomu i naknadno proširen pod Jugoslavijom.
Grčko
katedrala
(kathedra)
prvostolnica,
stolna crkva
Središnja biskupska ili kardinalska crkva, većinom u glavnom gradu neke države ili pokrajine, čakav. kantridala, srb. saborna crkva.
Arabsko
katun
(ka'atun)
pastirski stan Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici.
Tursko
kavez krletka,
gajba
Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku.
Tursko
kazan (kazan) kotao Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kebar (kerbe)
kebrica
kukac, insekt,
bubica
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona za insekte-kornjaše (Coleoptera).
Magjarsko
kecelja
(kecely)
pregača,
školska kuta
Naziv magjarskog izkona najčešći u srbskom, kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Grčko
kemija (chemeia) lučba,
kemia
Prirodoznanstvena struka koja proučava elemente, spojeve i njihove reakcije.
Englesko
kengur
(cangaroo)
klokan
grč. Macropus
Veliki australski tobolčari iz skupine Macropodidae: naziv nastao iz engleskog (cangaroo), izkonom od australskih Aborigina (gangaruh), kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: izvorno hrv. klokan i starije čakav. klokûn.
Srbsko
kenjkati cmizdriti,
cendrati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kepec
(kepecz)
patuljak,
mališan
Naziv magjarskog izkona prošireni najviše u sjevernoj Hrvatskoj.
Grčko
ker
(Κέρβερος)*
1. pas
2. lovački pas
Sisavac iz reda psolikih životinja, odnosno roda pasa (Canidae); ljudi ih koriste za razne namjene (primjerice: lov, traganje, spašavanje i dr.).
*prama mitoložkom biću
Tursko
kesa
kesica
vreća,
vrećica
Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
kesten
(kastanon)
kostanj,
Castanea sativa
U hrv. je izvorno kostanj, a kesten je većinom u srbskom i proširen je od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kicoš
(kicosz)
gizdavac,
eng.playboy
Panonski naziv magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini.
Tursko
kičma
kičmenjaci
kralježnica,*hrbtenica
2. kralježnjaci
1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka;
2. Naprednije životinje s kostima
(Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Tursko
kijamet nevrieme,
oluja
Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kiosk
(kushk)
tezga,
dućančić
Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
Mongolsko
kip
(khüb)
statua,
torzo
Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog izkona.
Tursko
kirija zakup,
najam
Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru.
Mongolsko
*kitajski
(Khattay)
kineski,
čak. *kitâjni
Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom ("kineski" je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik "kinezki" je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski.
Srbsko
klackalica ljuljačka,
njihalka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
klatno njihalo,
*zibalo
Srbo-balkanski naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Književno-hrvatski = njihalo, starinski u čakavici i kajkavici: zibalo.
Mongolsko
klobuk šešir Stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona za pokrivalo muške glave.
Srbsko
ključati
ključanje
kipiti, kipljenje
vrieti, vrienje
Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure. U hrv. dialektima 'ključati' znači staviti ključ u bravu
Baltoprusko
kmet
(kumetis)
najamnik
bezzemljaš
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
Rusko
knez (knjaz)
kneževina
ban,
banovina
Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik.
Srbsko
Četničko
kobajagi tobože,
navodno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kobasa
(kolbasza)
kobasica,
njem. vuršt
Panonski hungarizam za trajnu mesnu konzervu u crievu (nema izvorne hrv. rieči).
Srbsko
kokot pievac Mužjak kokoši. Prošireno u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. 'kokot' tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Indovedsko
*kolati
(kolati)
kružiti
cirkulirati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Latinsko
koledž
(collegium)
viša škola
(većinom 2-3 god.)
Viša strukovna škola II. stupnja izmedju gimnazije i fakulteta, obično traje po 2-3 godine, odgaja nastavnike ili inženjere: Izvorno nastalo iz srednjovjekog latinskoga (collegium), novije afektivno moderniziran u američko "koledž".
Srbsko
kolijevka
(kolevka)
zibanica
zibka, čak.zibéla
"Koljevku" u Hrvatskoj imaju većinom pravoslavni jekavci gdje je proširena osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; kajkav. *zibka (perz. zikša), čakav. zibéla, ikav. zibanica, u Bosni turcizam: bešika.
Perzijsko
*kolike
(kolika)
trbobolja,
probavna bol
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta.
Grčko
komet
(kometes)
repatica
kaj. repáča
Manja nebeska tiela Sunčevog sustava koja se sporije gibaju po izduženim elipsama i kada su bliže Suncu, od vrućine isparavaju u sjajne plinove poput dugog repa, a kad su dalje bez plina postaju nam nevidljiva (ženski: kometa = srbizam).
Tursko
komšija
komšiluk
susjed,
susjedstvo
Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Mongolsko
konak
(khonag)
prenočište,
pansion
Stariji naziv mongolskog izkona već prije Turaka.
Španjolsko
kondor
(condor)
andski strvinar,
čakav. supýna
Najveća leteća ptičurina iz skupine strvinara u Južnoj Americi, pomorsko-čakav. supýna.
Francuzko
kongoanski
(congolais)
srednjoafrički
čak.*medmoréjski
Medjunarodni izraz proširen iz francuskog, a srednjovjekim izkonom iz bantu-jezika (kongo). Naše je ranije pomorsko-čakavski *medmoréjski od Medmorîja = srednja Afrika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
korišćenje korist
korisnost
Bosanski srbo-balkanizam nametnut nam krajem 20. stoljeća podkraj Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
koštovnik cjenik Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotur kolut,
kotač
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotva
kotvište
sidro,
sidrište
Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
kovrča
kovrčast
uvojak, lokna,
loknast
Lučno uvijeni dielovi kose.
Srbsko
kraguj sup,
orao strvinar
Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krajobraz
krajobrazni
krajolik,
pejsažni
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
kravata
(cravatte)
kravata Medjunarodni naziv proširen preko francuzkoga, a latinskog izkona od Croata (Hrvat) jer su prve kravate u Europi nosili naši Trenkovi panduri.
Baltoprusko
krčma
(karcema)
gostiona
restoran
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, dok je slično magjarski (korczma) tek kasnija izvedenica i naše nije hungarizam.
Tursko
kreč
krečiti
vapno,
oličiti
Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
krečnjak,krečni
(krečlik)
vapnenac,
vapnenast
Sivobiele taložne stiene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
kreja
šojka Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
krem (créme) vrhnje
srb. pavlaka
Noviji euro-galicizam nedavno nametnut stranom prodajom mljekarske industrije ('Dukat'), namjesto višestoljetnog i poznatoga hrvatskog: vrhnje.
Srbsko
Četničko
kreniti
(krenuti)
poći, maknuti
potjerati...
Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni srbo-balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola.
Srbsko
kretati početi,
nastupiti
Ovaj noviji magloviti balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio više inih izvornih hrvatskih glagola.
Francuzko
kreten (crétin) blesan, glupan
debil, idiot
Invalidna osoba zaostala u razvitku duševno i tjelesno, psihofizički degenerik.
Srbsko
kretnja
kretanje
pomak, micanje
polazak, gibanje
Od sredine 20. stoljeća su ovi zarazni srbski balkanizmi masovno potisnuli iz uporabe izvornohrvatske: pomak, polazak, gibanje i micanje
Srbsko
kretati
krenuti
poći, početi
polaziti
Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi odreda potisnuli izvornohrvatske glagole poći i polaziti.
Mongolsko
krevet (kevter) postelja Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje. (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka)
Latinsko
kriminal (crimen) zločin, zlodjelo Izvedba protuzakonitih i pogibeljnih radnji (primjerice: ubojstvo, kradja, otmica, i dr.).
Srbsko
krivina
okuka
zavoj,
zaokret
Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
križ,*križić (skrisis,skrizits) znak križa
križ na vratu
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona: posebni balto-hrvatski oblik, jer ini Slaveni ovo tvore većinom iz osnovice krst-.
Srbsko
Četničko
krmanoš
krmanjenje
kormilar,
kormilarenje
Srboidni izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
kroza,kròzanj
kròzame
kroz njêga
kroz mêne
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi.
Srbsko
krst
krstaš
križ,
križar
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krš,
krški
*kras
kraški
Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. 'krš' (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras.
Srbsko
Četničko
krtola gomolj,
krumpir
Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kuburiti oskudievati,
životariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kukolj
(konkoly)
korov,
čak.prelog
Panonski naziv magjarskog izkona za korovno bilje vrtova i oranica.
Perzijsko
kukovlje
(kukalar)
stienjak,
grič, greben
Prastari reljefni naziv perzijskog izkona za tornjasto stienje na Dinarskom krasu.
Mongolsko
kukúrni, kukrika
(kukünur,kukrükh)
modro-ljubičast,
perunika (Iris)
Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo).
Srbsko
kukuvija sovina, sovuljaga Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim 'ušima' na glavi.
Tursko
kula
(kule)
utvrda,
toranj
Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja.
Grčko
kulap, kulaf
(kolpos)
pučina,
ocean
Čakavsko-ikavski izrazi za otvoreno more predromanskog izkona.
Tursko
kuluk
kulučiti
prisilni rad,
ča-kaj.vahta,vahtat
Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: *vahta, vahtati.
Magjarsko
kum, kuma
(koma)
kum, kuma,
čak.sutal, sutla
Panonski nazivi magjarskog izkona za svjedoke pri krštenju i vjenčanju.
Perzijsko
kumek
(kumek)
seljak,
kaj. mužek
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
Tursko
kumra
(kumri)
grlica Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
kunjado, -ada
(kouniados,-da)
stric, strina,
rođak,-kinja
Rodbinski nazivi grčkog izkona u čakavici i ikavici.
Perzijsko
*kup, kupek
(kup, kupek)
hrpa, gomila
hrpica
Prastari nazivi perzijskog izkona u kajkavici, čakavici i slovenskom.
Ilirsko
Kupa, kupski
(Kolapis,Colapianus)
rieka Kupa,
pokupski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa).
Srbsko
kupatilo
yu. kupaonica
kupka,
kupaona
Balkanski jugo-srbizmi prošireni uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*kupica,kupička
(kupatar)
čaša, čaška,
šalica
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek).
Tursko
kupus, kupusni
kupusav
turs. kapuz
zelje, zeljni
zeljast
Balkanski srbo-turcizmi: ovi "kupusni" oblici su prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijedki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina).
<center>Mezopotamsko *kurúza, kurùzni
(kuruza,kurustu)
srb. kukuruz,
kukuruzni
Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vieku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat.
Mongolsko
kusast (khuse)
kusonja(khuson)
skraćen,očerupan,
očerupanac
Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona.
Tursko
kusur
sitniš, novčići Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
kvazi-
(quasi)
lažno-, nadri-
nazovi-
Ovaj romanski predmetak iz latinskoga znači: nalik, poput, lažno i sl. (u smislu prividne imitacie ili podvale).

L

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
lađa
lađar
brod (riečni),
brodar
Srbski nazivi prošireni u riečnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
laguna, lagunski
(lacuna,lacunaris)
polumore,
bočata voda
Primorsko poluslano jezero s uzkim rukavcem do mora; u novije doba se zbog vukovskog neznanja romanizama u našoj turističkoj promičbi i obični zaljevi imenuju tzv. "lagunom".
Perzijsko
lak, -iranje
(lak, šelak)
lak,
premaz
Rieči perzijskog izkona proširene u mnogim europskim jezicima.
Tursko
lakrdija
lakrdijaš
glupost,
šaljivac
Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik.
Grčko
lampa, lampaš
(lampas)
svjetiljka Priručna i prienosna naprava za osvjetljavanje u mraku.
Grčko
lampada, lampati
(lampáda,lampetáo)
sievanje, sievati
bliskanje,*bliskati
Izrazi grčkog izkona za noćni odsjev munja na moru, najviše u čakavici i ikavici.
Grčko
lanterna, -ternist
(lamptér,-roûchos)
svjetionik
svjetioničar
Veća zidana zgrada na obali ili otoku s jakim signalnim svietlom i stalnom posadom svjetioničara (manje obalno svietlo na stupu bez ljudi: feral).
Srbsko
laprdati blebetati,
blezgariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
laštiti
(lascita)
polirati
glancati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Španjolsko
latinoamerički
(latino-americano)
južnoamerički,
čak. *zahôjni
Pridjev po većinskim doseljenicima Južne Amerike uglavnom iz romanskih zemalja južne Europe. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *zahôjni od *Zahôje = Južna Amerika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Tračansko
*laz, lazje
(laza, lazas)
progala,
čistina
Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog izkona u kajkavici i čakavici.
nepoznato
lažac, lažov, levat lažljivac Osoba koja namjerno govori neiztinu.
Srbsko
leb
lebac
kruh,
krušćić
Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac izvorno znači štrucu kruha.
Grčko
leksikon, -sikalni
(lexikón, lexikós)
veći riečnik
čakav. velikâz
Izrazi starogrčkog podrietla, danas znače veliki enciklopedijski riečnik, čakav. *velikâz.
Perzijsko
leš, lešinar
(laš, laškar)
strvina,truplo,
strvinar
Stariji srednjovjeki nazivi perzijskog izkona.
Liburničko
*leut
(lembul)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. pod ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut.
Taliansko
levant (levante)
levantinac
(Blizki) iztok
iztočnjak
Talianske tudjice najviše u čakavici, za iztočni vjetar i pučanstvo iztočnog Sredozemlja. Veliko: Levant = iztočno Sredozemlje, prednja Azija (politički tzv. Blizki iztok, Orient).
Grčko
lezbijka
(Lesbikê)
istospolka,
kajk. lezbâča
Lesbikós = starogrč. "koji pripada egejskom otoku Lesbos", gdje su po antičkoj predaji zajedno živjele čudne ženske bez muškaraca: novije preneseno na ženske istospolke, kajkav. lezbâče.
Srbsko
lice
lični
osoba
osobni
Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Ilirsko
Likota, lički
(Likko,licavus)
Ličanin, Lika,
gorska Hrvatska
Domaći antički izrazi ilirskog izkona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima).
Arabsko
limun
(limûn)
int. citron
*četrun
Medjunarodni naziv arabskog izkona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun.
Latinsko
lingvicid
(linguam occido)
jezikomor,
ubojstvo jezika
Uništavanje nekoga materinskog jezika prisilom većine njegovih govornika za prielaz na ini različiti jezik: hrv. jezikomor, jugobalkanska izkrivljenica - "lingvOcid".
Latinsko
lingvistika
(lingua,lingulaea)
jezikoslovlje
kaj. jezîčnica
Humanistička znanost koja poredbeno proučava jezične veze, pravila i njihov povijestni razvitak: kajk. jezîčnica, arhaj.čakav. zaykôvje.
Srbsko
lišćari bjelogorica,
listače
Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Litavac,
Litavci
Litvanac,
Litvanci
Srbo-balkanski naziv za stanovnike Litve: izvorno u hrv. litavac je tip kamena/stiene, pa unesen kao etnonim kod nas zvuči priglupo i nesmisleno.
Keltsko
lokva
(loche)
mlaka,
barica
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona (raširen već prije Austrougarske).
Magjarsko
lopov
(lopos)
lupež, tat,
kradljivac
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrvatski je: lupež (čakavski) i književno kradljivac.
Magjarsko
lopta
loptati (se)
čak. bala,
srb. kugla
Panonski hungarizam većinom kod kajkavaca i štokavaca, u čakav. bala, balati, a u srb. ima šire značenje kao kugla (npr. globus).
Srbsko
lozinka *zaporka Rieč ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web).
Indovedsko
*lučiti
(lucati)
odvojiti
rastaviti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Englesko
lukati
(to look)
proviriti,
škiljati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Indovedsko
*luknja
(lokanya)
rupa
otvor
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Taliansko
lungomare obalna cesta
čakav. nizkje
Talianska tudjica bez vukovskog jugo-prievoda: znači popločanu obalnu cestu ili makadamski put za šetnju uz more i prilaz kupalištu, starohrvatsko-čakavski = nizkje.

Lj

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
-ljev,-ljeva
-ljevo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov.
Srbsko
ljiljak šišmiš,
*netopir
Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ljubopitljiv znatiželjan,
radoznao
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

M

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
magazin
(makhzan)
skladište,
spremište
Izvorno arabskog izkona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa.
Srbsko
magnovenje časak, tren Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
mahom većinom,
uglavnom
Srbobalkanski izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca), hrv. mahom = (obraslo) mahovinom !.
Latinsko
maj (Maius) svibanj Peti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Tursko
majdan rudnik,
kamenolom
Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
majmun (maimon)
majmunisati
jopac, opica
glupariti
Čovjekolike tropske životinje (Primata), ovi majmunski turko-balkanizmi su nam nametnuti tek pod Jugoslavijom u 20. stolj., ranije nepoznati: sloven. i staroslav. opica, kajkav. jopec i čakav. šimja. Srbo-balkanski glagol znači ponašati se kao tzv."majmun" = hrv. glupariti.
Latinsko
major
(maior)
satnik,
bojnik
U jugoarmiji naziv vojnog čina (izvorno latinski = 'nadredjeni'): u hrv. je to približno bojnik - odnosno satnik, ali u jugo-armijskom vukopisu odbačeno, jer tog nemaju balkanski Srbi.
Perzijsko
makar
(magar, makhar)
premda,
iako
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
Tursko
makaze
(makaz)
škare,
nožice
Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
*malin,*melin
(malins)
mlin
vodenica
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u čakavici (malin) i kajkavici (melin).
Srbsko
maltene zamalo,
naskoro
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
mamek
(mamek)
mamica
majčica
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Tursko
mamuza ostruga Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
manastir
(monasterion)
samostan,
kloštar
Zatvorena vjerska zajednica s neženjama, čakav. mostir i kajkav. kloštar (manstir je većinom srbski).
Grčko
mandrać
(mandrakion)
lučica,
portić
Manje i zaštićeno pristanište za čamce, u čakavici i ikavici.
Tursko
marama, maramica (mahrama) rubac, rubčić Pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa.
Arabsko
maraška
(marah)
višnja
lat. Cerasus
Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije.
Arabsko
marcipan
(martabân)
bademov kolačić Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu.
Latinsko
Marijan
(Marianus)
Marijin,
marianski
Romanski posvojni pridjev i muško ime u kršćanstvu od Marije, Majke Božje.
Perzijsko
*marjan, Marjan
(maryah, maryann)
junak,
"morski vuk"
Ranohrvatski arhaizam perzijskog izkona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan).
Perzijsko
Marjane-Marjane!
(Maryanni - Maryanni !)
dalmatinska
pomorska himna
Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: "Maryanni-Maryanni !" je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!).
Latinsko
Mars
(Mars)
*Rumenica Četvrti od Sunca po udaljenosti i hladniji planet crvenkaste boje iza Zemlje; to je stariji čakavski naziv ovoga crvenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Latinsko
mart (Martius) ožujak Treći mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Magjarsko
marva
marvinski
stoka,
stočni
Suvišni hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: stoka i stočni.
Latinsko
masa (massa)
masovno, -van
hrpa, mnoštvo
hrpimice, -čan
(množtveni, -no)
Klasični romanizam: izvorno hrv. hrpimičan - hrpimice (korienske novokovanice: množtveni - množtveno).
Srbsko
mastilo crnilo,
nj. tinta
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
maškara
(maskharat)
krinka
krabulja
Proslava pod krinkama, krabuljna povorka npr. za mesopust (karneval).
Srbsko
mator ostario,
senilan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
matun
(matun)
opeka, cigla Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Tursko
megdan
(meydan)
bojište,
sajmište
Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
melem pomast Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
merda, merdina
(merd, merdane)
govno, izmet,
peder, gay
Raniji predromanski izrazi perzijskog izkona.
Tursko
merdevine ljestve, lojtre Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija).
Arabsko
merjan, merdjan
(merdjanun)
koralj Balkanski turcizam arabskog izkona.
Grčko
meteorit
(μετέωρος)
kriesnica Manja lutajuća tiela kao usijano sjajno kamenje koje pada s noćnog neba; njihov domaći kajkavsko-čakavski naziv kresnice/krisnice je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi).
Grčko
meteorolog, -ija
(metéora + logos)
čakav. vrimeslôv
čak. vrimeslôvje
Nazivi grčkog izkona za stručnjake i znanost koji prognoziraju vrieme i proučavaju klimu: kod nas nema domaćih jugoštokavskih naziva, a hrvatsko-čakavski su to vrimeslôvi i vrimeslôvje (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju Srbi).
Latinsko
meza (mensa)
meziti
zakuska,
okusiti
Manja gozba i stol za zakuske. Proširen pučki naziv od Slovenije do Bosne već prije Turaka.
Srbsko
mijenjati
(menjati)
hr. zamijeniti Takvo izmjenjeno značenje je kod nas balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu "mijenjati" uviek-obavezno NEprelazni glagol.
hiperjekavizam
"mijera"
mijerit
mjera
mjeriti
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. *ferša (etrur. fersu).
hiperjekavizam
"mijesec"
mijesečni
mjesec
mjesečni
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *mec.
Srbsko
miljon
(million)
hr. miliun
(1.000.ooo)
Tzv. "miljon" je kod nas izrazito balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu pravilno i izvorno jedini oblik miliun.
Latinsko
mimoza
(mimosus)
akacija (prava) Bodljasta tropska stabla ili grmovi iz pustinja Afrike i Australije koji cvatu zimi i kod nas rastu samo uz južni Jadran, gdje ih kopneni laici krivo brkaju za tzv. 'mimoze' (jer prava botanička Mimosa kod nas raste rijetko uglavnom u stakleniku).
Arabsko
minaret
(manara)
islamski toranj,
bošnj. munara
Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): 'minaret' je turski, a 'munara' novo-bošnjački od arabskog izvornika 'manara'.
Tursko
minđuše naušnice
rinčice
Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Englezko
minimarket turs. "dućančić"
čak. malamèšet
Sitna prodavaona ili prodajni kiosk: u Vukopisu tudjica "dućančić" (turs. dukkanli), starohrvatsko-čakav. malamèšet.
Ranosemitsko
*misirski
(Misr)
egipatski,
čak.misîrni
Srednjovjeki arhaizam arabskog izkona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima.
Grčko
mitra
(mithra)
kruna,
tijara
Iztočnjački naziv za počasnu kapu ili krunu raznih čelnika.
Srbsko
mjera
(mera)
postupak
poduhvat
Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i besmisleno.
Srbsko
mjesto
(srb. mesto),
alar. meyastu
naselje
selo, gradić
U srbo-balkanskom nazivlju to je obćenito hrv. naselje, tek kasnije nakon Jugoslavije nametnuto i Hrvatima (podrietlom iz ranog alarodskog: meyastu). U izvorno-hrvatskom je pravo 'mjesto' svako s poznatim smještajem i položajem, bilo naseljeno ili ne: zato su mjesta u Hrvatskoj uz ino npr. medvjedja pećina, veća lokva, planinski vrh i sl..
Indovedsko
mletački,Mlečani
(Mlecchiana)
venecianski
Venecianci
Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana u značenju: tudjinski, strani.
Španjolsko
moreški,maurski
(Moriscos)
arabski,
sjevernoafrički
Pridjev španjolskog izkona i još ranije izvorno iz starogrčkog Mauroi (tamnoputi), uglavnom za stanovnike sjeverne Afrike; od toga je korčulanska ratna igra "Moreška" (i istoimena slična Moresca iz Korzike).
Srbsko
moreuz tjesnac,
morska vrata
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Bizantsko
Morlaci,morlački
(Mauroblachoi)
Balkanci, Vlahi,
balkanski,vlaški
Dvoznačni izrazi: srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za sjevernije romanizirane domorodce na Balkanu (potomci Ilira i Tračana); kasnije talianski izkrivljeno Morlacchi obrnuto znači doseljeno neromansko pučanstvo Balkana.
Magjarsko
mrcina
(marczana)
ljenoba;
životinjski lješ
Kod nas dialektalni naziv za lijenčinu ili životinjsko truplo.
Srbsko
mrdati
mrdanje
micati, -anje
gibati, gibanje
Vulgarni srbo-balkanski primitivizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
"mrgara"
mulgarium
margar,
složeni tor
Izvorno iz latinskoga mulgarium (= muzilište) je kamenim suhozidom pregradjeni složen stočni tor (obor) s više pretinaca: izvorno čakavsko-hrvatski se to zove margâr, ali su ovo unitarni vukovci odnedavna 1980tih prekrstili u srboidni "mRgar". (Kod Srba je ušlo drukčije kroz vlaško-rumunjski kao "mrgara" = 'mlečna ovca').
Srbsko
mrmak 1.kukac rovac
2. svizac
1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
mucati, mutav
(mucate, mutai)
zastajkivati
prekid govora
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona.
Tursko
muhur žig, pečat Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
mujage
mujarnice
istočnjaci
bakalnice
Prednjoazijski doseljenici iz Blizkog iztoka (većinom muslimani) i njihove istočnjačke zalogajnice s masno-sladunjavim jelima (turcizmi).
Gotsko
munjen, -enost
(munan)
sulud,
blesav, -avost
Raniji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima, a kod nas najviše u čakavici i ikavici.
Arabsko
mušur, mozur
(mušurun)
siga,
ledenica
Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamie, a novije poturčeno 'mozur' u Bosni.
Tursko
mušterija kupac, klient Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju.
Srbsko
mutljaga petljanje,
prtljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

N

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
nada, nadâme
nadâse
iznad,nad mêne
(iz)nad sebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zgor (mene, njega).
Srbsko
nadmen umišljen,
uobražen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nadmetanje natječaj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
nafta
(neft)
zemno ulje,
petrolej
Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
Srbsko
nag, nagost gol, golotinja Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*nahero
(nahiri)
ukoso,
nakrivo
Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog izkona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vieka već prije Turaka.
Srbsko
nahođenje prosudba,
procjena
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nakaradan nakazni,
nagrdan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
namaz
( صلوة )
molitva (islam)
hrv. premaz
1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tiela za kožne i ine bolesti.
Grčko
nana metvica Ljekovite biljke iz roda Mentha od kojih se pravi čaj, pepermint, itd.; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski se zove metvica.
Tursko
nanule natikače, sandale Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
napici
(plur.napitak)
napitki
napitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini).
Srbsko
naprosto jednostavno,
izravno
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrvat. doslovce znači: prostački-vulgarno.
Srbsko
napržica svadljivac,
gundjalo
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrv. dialektima znači prigoreno mjesto, pa je tu smiešno-nesmisleno.
Perzijsko
naranča (narangi naranga) naranča
srb.pomorandža
Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
Indovedsko
*narav, naravan
(narah, naravat)
priroda
prirodan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan).
Perzijsko
narda
(nard)
greda
pregrada
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca.
Srbsko
naredni idući,
sliedeći
U tom srbo-balkanskom značenju nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga isto u hrv. već znači zapovjedni pa je tu smiešno i nesmisleno.
Rusko
narječje, -ječni
(rus. naréčije)
dialekt, -talni,
srb.dijalekat,-atski
Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, - ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima).
Srbsko
naročit
naročito
osobit, -ta,-to,
izrazit, -ta,-to
Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
narodna
muzika
pučke pjesme,
domaća svirka
Srbo-balkanski izraz nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
naseobina naselje Noviji balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, dotada u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nasušni potrebit,
svagdanji
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat tj. dvoznačno u hrv. to znači: presuh, jako sušan.
Srbsko
naTc-..., naTk-...
naTs- . . .
većinom: naD- ...
iznaD- ...
U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Perzijsko
natašte
(našte)
gladan,
prije jela
Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka.
Srbsko
natenane potanko,
podrobno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
natociljati podvaliti,
nasamariti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti).
Srbsko
naučnik
naučnički
znanstvenik
iztraživač
Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
nauditi naškoditi,
naštetiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
nautika
(nautike)
plovidba,
pomorstvo
Pomorska struka za vještine plovidbe i pripadne pomorske škole.
Vedsko
*navakir, naukir
(navacara, naukarna)
kapetan,
pomorac
Prapoviestni naziv indovedskog izkona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici.
Perzijsko
navigati, *navje
(navidan,navaya)
ploviti morem,
eskadra, flotila
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici, ali 'navje' u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske.
Perzijsko
*navoz
(navaza)
lučki dok,
škver
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za brodsko ležište u brodogradilištu.
Srbsko
nazad
nazadni
natrag,
natražni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
nazor, nazrijeti
(nazar,nazarden)
pogled, uvid
uvidjeti
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
neću,nećeš,neće
nećemo, nećete
ne ću, ne će
ne ćemo,ne ćete
Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedokučiv nedostižan,
neshvatljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedostatak manjak,
izostanak
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedotupavan glupav,
blesav
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neizvjesan,
neizvjesnost
(neizvestan,-nost)
nejasan,nesiguran
nesigurnost,
nejasnost
Srbo-balkanski oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
nejač
nejačad
djeca,
slabići
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
*nekaj,*nikaj
(nekai, nikai)
nešto,
ništa
Srednjovjeki arhaizmi baltopruskog izkona, kod nas najviše u sjeverozapadnoj kajkavici.
Grčko
neologizam
(neos-logos)
novotvorba,
nova rieč
Naziv grčkog izkona za novo stvorene izraze o novijim pojmovima nekog jezika.
Rusko
neophodan
(rus. neobhodnij)
potreban,
nuždan
Pridjev ruskog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, uglavnom nepotrebna istoznačnica, bolje je izvorno hrvatski: potreban, ili jači oblik nuždan.
Srbsko
neprijatan neugodan,
neukusan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neprikosnoven
-snovenost
nepobitan,-tnost
neporeciv,-civost
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Neretva, -tvanski
(Naron,Narontios)
rieka Neretva,
neretvanski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima.
Srbsko
Neretljani,
neretljanski
Neretvani,
neretvanski
Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih "Neretljana": srb."Neretljanska kneževina"= hrv. Neretvanska banovina, "neretljanske lađe"= neretvanski brodovi, itd.
Srbsko
neubrojiv
neubrojivost
neodgovoran,
neuračunjiv,-ost
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neumitan neminovan,
neizbježan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nEvera nevrieme,
manja oluja
Jugo-balkanska govorna izkrivljenica primitivnih Vlašina: pravi romanski izvornik je nevEra = manja oluja, nevrieme na moru.
Srbsko
nezajažljiv nezasitan,
gramzljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nezgoda,
nezgodan
nesreća,
nesretan
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
nipodaštavanje priezir,
podcjenjivanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*niska
(niska)
ogrlica,
(Sv.) krunica
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog izkona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka.
Tursko
nišan
nišaniti
cilj, *meta,
gadjati
Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
niza, nîzame
nîzanj
niz, niz mêne
niz njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zdol (mene, njega).
Španjolsko
nopal
nopalera
kaktus, -sarnik,
zbirka kaktusa
Čakavsko-romanski nazivi španjolskog izkona za mesnato-bodljaste biljke (Cactaceae) iz američkih pustinja i za njihove zbirke ili primorske vrtove kakteja
Skandinavsko
nordijski
(Nordisk)
skandinavski
sjevernoeuropski
Pridjev skandinavskog izkona: naš raniji pomorsko-čakavski je *tohórni od *Tohorâje = Skandinavija i *Tohorâni = Skandinavci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
novčanik listnica,
novčarka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
novembar (November) studeni Jedanaesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.

Nj

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
nj, unj
zanj
njega,u njêga
za njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je *vu njêga i čakavski *va njêga.
Skandinavsko
njoki
(knokk)
valjušci
čak. šurlice
Prehrambeni naziv tjestenine ranogermansko-gotskog podrijetla: jugo-vukovska je podvala kako je to iz "talianskoga" - koji kao jezik u to rano doba uopće još ni ne postoji (tad se u Italiji još govori latinski !).

O

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
obazriv obziran,
oprezan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
obezbjeđenje
(obezbeđenje)
zaštita,
osiguranje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obim,-man
obimnost
obseg, -žan,obuhvat,
prostranstvo
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: u hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno.
Srbsko
objeda,(obeda)
objediti
kleveta, *potvorba
ogovaranje
ogovarati
Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od 'objed' (ručak), pa u hrv. surječju ta 'objeda' zvuči besmisleno.
Srbsko
obod rub,
obrub
Dinarski srbizam više u uporabi po Sandjaku i Crnoj Gori, u Hrvatskoj dielom unesen pod Jugoslaviom u 20. stoljeću.
Srbsko
oboljenje
(obolenje)
bolest Posve nepotreban balkanski srbizam, nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, što se u hrv. jasno i jednostavno zove: bolest.
Srbsko
obrazovanje naobrazba,
obrazovanost
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obučen
obučenost
naučen, uvježban
uvježbanost
Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci.
Srbsko
obznana proglas, objava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
odaja
(oda)
prostorija
dvorana
Veća svećana soba za prijeme.
Srbsko
odašiljač,
odašiljati
predajnik,prenositi
odpravnik, poslati
Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom u 20.st.: hrv.= predajnik i prenositi, poslati.
Srbsko
odcjepiti,-ljenje
(otcepiti,-plenje)
odvojiti,
odvajanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odjenuti, -vanje
(odenuti,-evanje)
obući, navući,
oblačenje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odlagati
odlaganje
odgadjati,
odgoda
Izmienjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
odmarati odmarati SE Bezlični balkanski srbizam bez povratnog glagola, nametnut tek od 20. stoljeća nakon Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odobrenje dozvola,
dopuštenje
Balkanski vojni srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odojče dojenče
djetešce
Sitno jednogodišnje diete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko diete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno.
Srbsko
odsjek
(otsek)
odjel,
dio ustanove
Dio neke javne ustanove: vojni jugo-srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
odstojanje razmak,
udaljenost
Vojni srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstraniti
(otstraniti)
udaljiti,
odmaknuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstupiti odustati,
predomisliti se
Jugo-vojni srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*odsukati
(udsuka)
odvući brod
maknuti s obale
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
odsustvo izočnost,
dopust
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odudarati odskakati,
izdvajati se
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
odvajkada oduviek,
odavno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
odvažan, -žnost
(otvážnij,otvážnost)
hrabar, smjel,
hrabrost,smjelost
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Tursko
odžak (ocak)
odžačar
dimnjak,
dimnjačar
Ciev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ogled
ogledni
pokus, probni,
pokusni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ogledalo *zrcalo Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe.
Srbsko
oguliti
oguljen
oljuštiti
očistiti
Noviji nametnuti srbizmi iz Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj riedki (npr. jekavski pravoslavci).
Englezko
O.K., okej (okay) (sve) u redu, dobro, slažem se Izraz (vjerojatno) američko-englezkog izkona proširen u ine jezike. Uporabljuje se kako bi označio kako je sve u redu, izpravno ili prihvatljivo.
Srbsko
okačen
okačiti
obješen, -siti,
prikvačen,-čiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okidač *odponac,
upaljač
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oklagija valar Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tiesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
okolina okružje,
okoliš
Jugo-balkanizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okrenuti
okretati
obrnuti
obrtati
Srbo-balkanski glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okretač
okretanje
vrtilica, obrtač
vrtnja, obrtanje
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona (vartana, vartula).
Srbsko
okruženje okružje
okoliš
Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
oktobar (October) listopad Deseti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Srbsko
oladiti,
olađenje
zahladiti,
zahladba
Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
oltar
(altare)
žrtvenik
svetište
Najsvetije mjesto u kršćanskoj crkvi gdje svećenik obavlja misno slavlje: rimski izvornik je kod nas nedavno bio očuvan imenom šćakavskog sela Oltare kod Senja (od Jugoslavije "Oltari").
Tursko
oluk
(oluk)
žlieb,
okapnica
Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog izkona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
omaška,
omanuti
promašaj, -šiti,
propust, -stiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
omladina
omladinski
mladež,
mladežni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onđe
onde
tamo,
onamo
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onomad nekoć,
jednom, davno
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oP- . . . oB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
oprečan,
opreka
suprotan, protivni
suprotnost,
protivnost
Balkanski srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
opredijeliti
(opredeliti)
odabrati,
odlučiti
Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
opredjeljenje
(opredelenje)
usmjerba,
sklonost
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oran voljan,
spreman
Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje.
Latinsko
orientalni,-ntalac
(orientalis)
iztočni, -čnjak
čak. zihódni
Što pripada daljem Iztoku i iztočnoj Aziji (blizkoiztočni = levantski); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je zihódni od Zihòd = Orient (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko
orsag
(orszag)
država,
srb. zemlja
Naziv magjarskog izkona u sjevernoj Hrvatskoj, najviše u kajkavici.
Mongolsko
oroslan
(oroslan)
lav,
veća zvier
Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica "orslan" (orszlan) u štokavskom.
Tursko
ortak suradnik,
partner
Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
oruđe sredstvo,
pribor
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
osion
osionost
drzak,-skost,
nasilan, -je
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oskrnaviti
oskrnavljen
obezčastiti,
obezčašćen
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oslabjeti, oslabjeli
(oslabeti,oslabeli)
oslabiti
oslabljen
Srbo-balkanski iztočni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
osmanlijski
(Osmanli)
otomanski,
veleturski
Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli.
Srbsko
osmatrač
osmatrati
motriti, motritelj
promatrač
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ostarjeti
(ostareti)
ostariti Srboidni lažni jekavizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ostrvo,
ostrvce
otok, otočić,
školj
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
osujetiti spriječiti,
onemogućiti
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ošamutiti
ošamućen
omamiti,-mljen,
smutiti, -ućen
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
oštriga
(ostreion)
kamenica Jestiva okrugla morska školjka (Ostrea edulis), većinom čakavski naziv grčkog izkona.
Srbsko
oT- . . . oD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
Četničko
otadžbina
otadžbinski
domovina,
domovinski
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkačen
otkačenost
čudan,svojeglav,
svojeglavost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkrovenje odkriće,
objava
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otočki otočni,
na otoku
Posrbljeni jugo-balkanizam izkrivljen od hrvatskoga "otočni" (na otoku). U hrv. "otočki" znači iz ličkog grada Otočca (a nikako ne na otoku !).
Srbsko
otok (medicinski) oteklina,
nateklina
Bolesni podliev krvi na tielu. U hrv. pravi otok znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
otpušač vadičep,
otvarač (boce)
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovaplotiti
ovaploćen
ostvariti,
ostvaren
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovejan lukav,
prepreden
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten sniegom.
Srbsko
ovđe
ovde
simo,
ovamo
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ozljeda,
ozljediti

(ozleda, -diti)
rana, raniti
povrjeda, -diti
Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h), pa je zato od 20. stoljeća isto nametnuto i Hrvatskoj (gdje je sad izbačeno naše izvorno: rana i raniti).

Nastavak P-Ž

Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (preko 400 Kb se ruši i blokira), podieljen na 2 diela: Popis A - O i Popis P - Ž. Za nastavak ovog popisa dalje još vidjeti: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž.

Ine poveznice

Izvori

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
  • Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
  • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
  • Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
  • Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
  • Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
  • Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
  • Hrvatska Wikipedia - (poluhrvatski: 1/4 srbski)
Osobni pribor