Tudjice u hrvatskom jeziku
Tudjice u hrvatskom jeziku + Hrvatsko/NEhrvatski dokumentarni rječnik jezičnih jugotumora (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama):
Ovaj popis tudjica i posudjenica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vijeka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane kasnijemu posrednom prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.
Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnoga hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi: npr. češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.
Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi ("četnikizmi").
- Motto: Kreten kreće - Hrvat polazi i počinje! (prof. Mitjel Yošamýa 1971).
Sadržaj
Abstract
The following glossary is an annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language (including diverse europeisms, Balkanic-serbisms, indo-iranisms, etc.).
Pozor za grčki !
U većini Wikipedia (izim pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog): To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadne jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim samo njemačke Wiki).
Gramatičke tudjice
- > O slovničkim tudjicama vidi pobliže: Namet srbobalkanske slovnice Hrvatima
- NEHRVATSKI NASTAVCI I ZNAKOVI: Vidi još pobliže Hrvatske slovnice i Balkanski Sprachbund.
A
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
.png){kind=small} |
admiral (admiratus) |
flotni čelnik, čak. marjakýr |
Vjerojatno iz srednjovjekog latinskog (ili arabski amir al-bahr): vrhovni zapovjednik ratne mornarice, starohrvatsko-čakav. marjakýr (iz Aveste mariaka), ali u jugo-vukopisu odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi. |
.png){kind=small} |
ada | sprud | Slatkovodni pješčani otok na riekama i jezerima, većinom nizak, plosnat i podložan poplavama. |
.png){kind=small} |
agava (Ἀγαύη) |
*loparina | Američka biljka iz pustinja s mesnatim bodljastim listovima, sadjena i po Sredozemlju, cvate jednom nakon više desetljeća. Domaći čakavski naziv 'loparina' je prije rabljen i u vrtnoj literaturi, ali je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi gdje ne rastu agave). |
| Ahiret (Akhirah) |
islamski raj, nebesa |
U islamu: budući sviet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo izpravnije Akiret (ili bar kao arabski Akhiret). | |
.png){kind=small} Četničko |
ajkula | morski pas, kučak |
Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
akacija ('Aκακια) |
bagrem | Bodljasto stablo medonosnih cvjetova obilno podivljalo iz Amerike i botanički se izpravno zove Robinia; kod nas ga laici često pobrkaju i zamjenjuju s pravim tropskim akacijama koje tu rastu jedino uz južni Jadran (vidi niže tzv.'mimoza'). |
|
srb.ákcenat (accentum) |
akcènt, naglasak |
Latinski iskon (accentum): hrv. je akcènt ili slavizirano naglasak, a srbo-balkanski ákcenat što nam je nametnuto u 20. st. pod Jugoslavijom. |
|
akrap | štipavac, škorpion |
Otrovne životinjice s klieštima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
alat | pribor, orudje | Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd. |
| albatros (al-ghattas) |
albatros lat. Diomedea |
Medjunarodni naziv arabskog izkona za oceansku pticu Diomedea exulans. | |
|
alka (halka) |
obruč, karika |
Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata. |
| alkohol (al-kuhul) |
žesta, opojno piće |
Medjunarodni naziv arabskog izkona iz srednjeg vieka. | |
| aloje (alloeh) |
*loparići | Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić. | |
|
amajlija (hamayli) |
amulet, talisman |
Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla. |
.png){kind=small} |
amerikanski (americano) |
američki, čak.*semerni |
Što pripada Novom Svijetu ili zapadnoj polutki po moreplovcu Amerigo Vespucci (ili prije po maurskom admiralu Al-Ameri koji je organizirao srednjovjeke plovidbe Španjolska-Amerika u 10./11. st.). Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semèrni od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
anđeo, anđeoski (angelos, -likos) |
andjel, andjelski |
Dobri duhovi s krilima, većinom u kršćanstvu i hinduizmu (vedski: angyras). |
|
anemija, anemičan (aneimia, anemikos) |
slabokrvnost slabokrvan |
Bolestna osoba ili životinja s razvodnjenom krvi zbog premalo eritrocita. |
.png){kind=small} |
angurija (angûr, angurya) |
lubenica | Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (čakavci i ikavci). |
|
antartički (anti-arktikós) |
najjužniji, čak.sorînski |
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: sorînski od Sorînje = Patagonija i Malasorîn = Ognjena Zemlja (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
antilopa (antholops) |
čakav. *kuzàla, kajk. kozéla |
Preživači-dvopapkari iz grupe Antelopinae u Africi i Aziji: nema domaćeg štokavskog imena, kajk. kozéla i staročakavski *kuzàla. |
|
antipatičan (antipathikos) |
odbojan, neprivlačan |
Pojava, osoba ili predmet koji izaziva negativne emocije. |
|
apostol (apostolos) |
vjerovjesnik | Isusovi pomoćnici, prvi članovi kršćanske crkve koji su prenosili vjeru i pokrštavali ostale. |
|
april (Aprilis) | travanj | Četvrti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
a priori aprioran |
unapried izprvice, -vičan |
Klasični latinski izraz: izprvice i izprvičan su arhaizmi, a unaprijed novija jugo-inačica (bez pridjeva). |
|
arhaizam (archaismos) |
prarieč, zastarica |
Medjunarodni jezikoslovni pojam starogrčkog izkona. |
|
arhanđeo (archangelos) |
arkandjel, glavni anđel |
Vjerski naziv u kršćanstvu za glavne predvodnike nebeskih andjela: hrv.= arkandjel, srb.= arhanđeo. |
|
arheologija (archaios-logos) |
starinarstvo, pradokumentacia |
Egzaktno-humanistička znanost izmedju historiografie, geologie i ekologie: poredbeno proučava stare nadpise, ruševine i kosture od predpoviesti do srednjeg vieka. Bliske rubne struke još su: paleografia (stari zapisi), arheolingvistika (izumrli jezici), arheoekologia (raniji okoliš), arheobotanika (stari nasadi), arheoastronomia (rana imena zviezda), itd. |
|
arhiva (archaion) |
pismohrana, hrv. arkiv |
Spremište javnih dokumenata i popisa. "Arhiva" je pretežno u Srbiji, naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, oblik ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
| arija, arijski (harya) |
zrak, ozračje, 2.lirska pjesma |
Izrazi indovedskog izkona: 1. Podneblje: vrieme i atmofera u čakavici i ikavici; 2. U glazbi: romanska lirska pjesma i način pjevanja. | |
|
arktički (arktikós) |
najsjeverniji, polarni |
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: urînski od Urînje = Arktik i Veleurîn = Grenland (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
| arsenal (harsanah) |
ratna luka, morska baza |
Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu. | |
|
arta, *artica (arta, artek) |
rt, punta, rtić |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici. |
|
aršin | lakat (kao mjera) | Turska približna mjera za dužinu oko 65 - 75 cm. |
| artičoka (ardi-šohi) |
dragušica, čak. *gardun |
Međunarodni naziv arabskog izkona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus). | |
|
aspida (aspide) |
otrovnica, zla žena |
Otrovna znija iz skupine Viperidae, a preneseno i zlonamjerna opasna žena. |
|
*asti! (ašti!), *asti-Boga (Astembaga) |
Bogami!, tako mi Boga |
Prastara vjerska zakletva perzijskog izkona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i "Asti-Gospu!". |
|
astrognozija (astro-gnosis) | zvjezdoslovlje astrokultura |
Službeni dio astronomije i navigacije tj. glavni dio klasične astronomije: imenovanje i prepoznavanje pojedinih zviezda i skupnih zvieždja (iz starijeg čakavsko-pomorskog: *zvizdoslôvje. Astrognozija i astrokultura su klasični europski nazivi, dok Amerikanci većinom rabe ini opisni naziv "star culture". |
|
astrologija ('Aστρολογία) | zvjezdogatanje | lažnoznanstvena vještina odredjivanja navodnih zakonitosti po kojima trenutni položaji planeta i zviezda i njihovo gibanje utječu na sbivanja na Zemlji i na sudbine pojedinaca. |
|
astronautika (αστροναυτική) astronaut (αστροναύτης) |
1. zvjezdoplovstvo, svemiroplovstvo 2. zvjezdoplovac, svemiroplovac |
1. Ukupnost znanja i strukoslovlje sastavljanja i upravljanja svemirskom letjelicom. 2. Osoba koja kano član posade svemirske letjelice leti u svemir. |
|
astronom (αστρονóμoς) |
zvjezdoslov zvjezdoznanac |
Čovjek koji proučava svemir i svemirska tiela, zvjezdoznanac je novotvorba iz 20. stoljeća, a raniji su u pomorstvu ikavsko-čakavski *zvizdoslôv, ter kajkav. neboglédec. |
|
astronomija (αστρονομία) | zvjezdoslovlje zvjezdoznanstvo |
Znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim tielima, promatranje, računanje i tumačenje položaja, gibanja i sastava svemirskih tiela. Zvjezdoznanstvo je novokovanica iz 20. stoljeća, klasično hrv. je zvjezdoslovlje (već rabljeno u pomorstvu), iz staročakav. zvizdoslôvje. |
| ašov (aszov) |
lopatica, štihača |
Vrtni pribor za kopanje: naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu, u Hrvatskoj proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. | |
|
august (Augustus, sextilis) |
kolovoz | Osmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
.png){kind=small} |
auspuh (Auspuff) |
odušak, izpuh |
Izvodna ciev plinova i dima, većinom na autima. |
|
australski (australis) |
iz Australije čak.polnebjânski |
Što pripada Australiji (lat. Terra Australis); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je polnebjânski od Polnêbje = Australija i Polnebjâni = Aborigini (u Jugoslaviji je sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
avet | sablast, utvara | Zlokobno i zastrašujuće prividjenje. |
|
avlija (aulê) |
veža, predvorje |
Naknadna turska izrivljenica od grčko-latinskog aula: Vanjska glavna ulazna vrata (čakav. portun, kajk. haustor) za pristup u neki prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
avogado (ahuacatl) |
Persea americana čakav. avugâd |
Egzotično stablasto voće Persea americana iz Srednje Amerike i Meksika, sadjeno drugdje u subtropima i kod nas oko Dubrovnika i na južnijim otocima: španjolski naziv izkrivljen od indianskoga ahuacatl. |
|
aždaja (azdaha) |
zmaj, zla žena |
Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog izkona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn. |
B
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
.png){kind=small} |
babuška (babúška) |
bakica starica |
Naziv ruskog izkona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu. |
|
badalj (badil) |
bodljike trnje |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca. |
|
bajat, -ta,-to | nagnjio, pokvaren |
Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu). |
|
bakalnica | voćarna, piljarnica |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
balas (balaš) |
stasit, vitak |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona. |
|
*balatura, -rica (balater,balaturek) |
veranda, volta, voltica, lodja |
Klasični neromanski nazivi perzijskog iskona za terasu i balkon s lučnim nadsvodjem. |
.png){kind=small} |
balkaniziran, (balkanized) |
pobalkančen | Oblikovan na balkanski način, u lošem stilu jugoiztočne Europe. |
|
balkanizirati, balkanizacija (balkanize,-zing) |
balkančiti, balkančenje |
Učiniti sličnim Balkanu (jugoiztoku Europe), većinom podrugljivi pejorativi (donekle sličnih značenja još je: posrbiti, posrbitva). |
| balta (balta) | sjekira | Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici | |
|
balvan | trupac, greda |
Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda. |
|
balzam (balsamon) |
pomast, turs. 'melem' |
Balzam je najčešći medjunarodni naziv za ljekovite pomasti, a noviji turcizam tzv.'melem' nam je nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
bambus (bamboo) |
trstovina veletrska |
Divovske odrvenjele trave visine 3m do desetak metara iz latin. roda Bambusa, a rastu većinom u jugoiztočnoj Aziji i presadjeni po subtropima i Sredozemlju: engl. kolonialni naziv 'bamboo' je izkrivljen od izvornoga malajskog mambu. |
|
*ban, banica (bani, banu) |
knez, podkralj |
Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog izkona. |
| banda (bandi) | strana | Bočni dio ili družtvena stranka; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica). | |
|
bar, barem |
*dajbud, *majkol |
Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je *dajbud i arhaično čakavski *majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno. |
| baraka (barrakan) |
drvenjara, koliba, šupa |
Medjunarodni naziv arabskog izkona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično. | |
| baratati, baratanje (bharata, -ratayna) |
rukovati, -ovanje, manipulirati,-anje |
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici. | |
|
barbar (barbaros) |
divljak, primitivac |
Sirov i nasilan čovjek većinom neobrijan (kod nas na primorju približno slično značenje ima i nadimak "vlaj". |
|
barjak (beiraq) barjaktar |
stieg,*korugva stjegonoša |
Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje). |
| baršun, baršunast |
pliš, plišani |
Suvišno-pomodni noviji hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: pliš i plišani. | |
|
barut | eksploziv, oružani prah |
Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja. |
|
baš | doista, upravo |
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *praf i vedsko-čakav. *jušta (= indoved. jušta). |
|
baština (baštani) |
nasliedje bašćina |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona. |
|
bauljati | teturati, glavinjati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bava, bavica (bav, bavek) bavati (bavidan) |
lahor, vjetrić, popuhivati |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za slabe povjetarce. |
|
bebek (bebek) |
djetešce, bebica |
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona, najviše u kajkavici. |
|
bedak (bedek) |
blesan, glupan |
Ograničena osoba manjih sposobnosti. |
|
bedemi | zidine, utvrdjenja |
Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa. |
|
belaj | nesreća, nevrijeme |
Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega. |
Četničko |
beočug | kolut, karika |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
beS- . . . beŠ . . . |
većinom: ne- ... (rjedje: bez- ...) |
Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| besjeda (bhašita) |
govor, rieč |
Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam. | |
|
besmislen besmislica |
nesmislen,glup nesmislica |
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bespotreban | suvišan, nepotreban |
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bestseler (bestseller) |
uzpješnica | Amero-englezki popularni nadimak za neko traženo, pomodno i glasovito djelo u današnjem tisku ili suvremenoj glasbi. |
|
bešika | zibka, kolievka |
Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| beteg (betegh) | bolest | Kod nas dialektalni naziv bolesti osobito u kajkavici i dielom čakavici. | |
|
beza, bézame bezate |
bez, bez mêne bez têbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (mene, tebe). |
|
bèzanj, bézase |
bez njêga, bez sêbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, sebe). |
Četničko |
bezbjednost (bezbednost) |
sigurnost, osiguranje |
Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
beznačajan | nevažan, sporedan |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
bezuspješan (bezuspešan) |
neuzpješan, neučinkovit |
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
bèžnjeg bèžnjih |
bez njêga bez njîh |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, njih). |
|
biće (kao glagol) |
će biti, bude bilo |
Srbo-balkanski futur glagola nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. kao imenica ovo znači stvorenje. |
|
bigar |
*sedra, kamenac | Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
bijeli luk (beli luk) |
češnjak, češanj |
Srbo-balkanska složenica nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj razmjerno rjedja (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| bikar, bikarija (bekkari, bekkaryun) |
mesar, mesnica | Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici. | |
| biljeg (bilig) | pečat, naljepnica |
Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona (već prije Turaka). | |
|
biocenotika (bios + koinotes) |
biocenologia sociobiologia |
Novija prirodno-društvena znanost što od 20. stoljeća proučava i prognozira medjuodnose i povezanosti raznolikih živih bića tj. životne zajednice bilja + životinja + čovjeka: npr. domorodaca + stoke i nasada (antropocenoze), pa divlje zoocenoze kao životinjska krda, ptičja i riblja jata, rojeve pčela i mrava, mješovite šume (fitocenoze), itd. Približni hrv. prijevod te nove struke bi bio "zajedničarstvo". |
|
biografija (βιογραφία) |
životopis | Službeno izvješće ili književno djelo koji opisuju život neke osobe, stvarne ili izmišljene. |
.png){kind=small} |
biskup, -kupija (biskups,biskopins) | prvosvećenik crkvena pokrajina |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izvedeno od grč. episkopos i episkopia. |
| biskvit (biscuit) |
dvopek, *suhar |
Medjunarodni naziv za presušeni trajni kruh. | |
| bitanga | skitnica, propalica |
Suvišni noviji hungarizam za već postojeće i dobre hrvatske nazive: skitnica ili propalica. | |
|
biti u čudu | (za)čuditi se | Nepotrebni prievodni anglizam i pomodna afektacia: hrvatski (i slavenski) su puno bolji, jasniji i jednostavniji naši glagoli (za)čuditi se. |
|
bivati | postojati, egzistirati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
bizon (bisón) |
*zubar, čakav. bikodlâk |
Preživači-dvopapkari iz grupe divljih goveda, ranije ime *zubar i staročakavski bikodlâk: kod nas izumrli, najbliži divlji u Poljskoj. |
|
bjelance (belance) |
bjelanjak, *bjelno |
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije *bjelno. |
| *blagdan (bhagadana) |
svetak srb. praznik |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
blagodaran | zahvalan, *haran | Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
blagorodan | plemenit, dostojan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
blagotvoran blagotvorac |
dobročinski dobročinitelj |
Balkanski srbizmi nametnuti tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
blagovremen | pravodoban | Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
blasfemija,-ist (blasphemein) |
bogohulstvo,-lnik, teško psovanje |
Bogohulnost i ine teške psovke protiv Boga, svetaca, roditelja i slične: osobito su značajne za Srbe i ine Balkance, kod nas najviše novoštokavci (statistički rijetke ili nepoznate kod kajkavaca, jadranskih otočana, Slovenaca, Austrianaca, Japanaca i Indianaca). |
|
*blazina (lazina) |
poplun tur. jorgan |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u kajkavici i čakavici. |
|
blenuti | buljiti, zuriti |
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
blinker | tinjalica čakav. pištûrka |
Signalna lampica ili gumbić nekog aparata koji svjetlucavo titra, starije čakav. *pištûrka. |
| blond, blondina (blond,blondine) |
svjetlokos, plavuša |
Nazivi francuzkog izkona za svietlu kosu i svjetlokose ženske, čakav. bjondi, bjondina. | |
|
bodar, bodriti (bodrij, bodríti) |
hrabar, smjel, ohrabriti |
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
*bodul (bodyul) |
otočanin | Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca. |
|
boja (boye) bojadisati |
*krasilo, farba,farbati |
Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura). |
|
bojice (za "crtanje") |
farbice (za risanje) |
Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
bradva | sjekira | Srbo-balkanski pravoslavni naziv za sjekiru većinom u Crnoj Gori i iztočnoj Hercegovini, inače u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
brainwash | mozgopranje utuvitba,*utulitva |
Nasilno nametanje tudjih (štetnih) shvaćanja i 'izpiranje' nepodobnih vlastitih mišljenja tj. prerada promičbom ili nasiljem svjestnih ljudi u zaglupljene 'zombie': starije čakav. *utulîtva. |
|
brak-morski (bragos) |
plićina, podvodni greben |
Uzdignuto i pliće morsko dno na otvorenoj pučini, većinom zaraslo algama i najbolje ribolovište. |
|
bratanac | nećak | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
brdski brđani |
gorski gorštaci |
Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca). |
| bre! (balk. vre!) bre more ! |
daj, hajde !, daj čovječe! |
Balkanski povici arabskog izkona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arabski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja. | |
|
brigati | brinuti (se) | Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| brlog (barlagh) |
jazbina, sklonište |
Priručni zaklon za životinje ili razbojnike. Panonski hungarizam većinom u srbskomu, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat jer izvorno hrv. je jazbina. | |
|
brojanica | krunica, čislo ogrlica |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
brojKa brojKe |
znamenka broj, brojevi |
Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. 'brojKA' je balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bronca (Bronze) |
mjed | Mješovita kovina kao legura bakra i kositra. |
|
*bršina, bršadin (barš, baršidan) |
led, mraz, lednica, mrazište |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca. |
|
buba-švaba | žohar | Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
budala (budle) |
blesan, glupan |
1. Nesposobna osoba. 2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila. |
|
budilnik | budilica, Lika: klepetalo njem.vekerica |
Srbski naziv proširen od 20.st. pod Jugoslavijom, prije u Hrv. nepoznat: hr. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, rom.ikav. žvejarin, njem.kaj. vekerica. |
|
budući da (dadakanje) |
jer, zbog *zbogradi |
Dadakanje u uzročnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
buđa,buđav buđaviti |
pliesan,-snjiv, pljesniviti |
Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu). |
|
buka, bučan (buka, bukaden) |
galama, buka glasan, bučan |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona. |
|
buktinja buktati |
plamen, vatra plamtiti |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bukvar bukvalno |
početnica, doslovce,-lovno |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
bunar (bunar, pınar) |
sdenac, studenac | Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje. |
|
bundeva | tikva, buča |
Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
burazer (birader) | brat prijatelj |
Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
burence |
bačvica, lagvić |
Manja drvena bačva za tekućine: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| burîn (burân) |
burica polubura |
Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji. | |
|
buvljak | sajmište, svaštarnica, šverc-komerc |
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*buža (buzč) |
rupa, stidnica |
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona (ikavica i čakavica). |
C
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| cekin (sikkah) |
zlatni novčić | Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. "talianski" (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici. | |
|
centar (kentron) |
središte, sredina |
Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika. |
|
centaur (Kentauros) |
konjolik, čak.*jezdakir |
Medjunarodni pojam grčkog izkona: mitski polu-konj s ljudskom glavom (slično starije čakavski: jezdakîr); novije podrugljivo: odani auto-vlasnik neodvojiv od svog vozila. |
|
cilindar (kylindron) |
valjak, viši šešir |
Zaobljeno geometrijsko tielo kao kanta. Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika. |
|
cinkati cinkaroš |
podkazati, doušnik |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| cipele(csepel) cipelar |
postole, postolar |
Postole i postolar su slavenske riječi česte u čakavici i kajkavici, ali su u 20.st. pod Jugoslavijom nametnuti srbski hungarizmi "cipele" i "cipelar". | |
| cipelariti | nogirati | Ulično nasilje: srušiti nekoga na tlo i žestoko ga izudarati nogama. | |
|
civilizacija civiliziran |
uljudba, -dben prosvjeta,-ćen |
Riječi latinskog iskona: uljudba obuhvaća pismenost i gradjanski život (urbanizacija), a bez toga je ruralna kultura tj. selska polupismenost ili nepismenost. |
|
cjelishodan (celishodan) |
svrhovit, prikladan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
cjelivati, -vanje (celiváti,celivánie) |
milovati,-vanje, ljubiti,ljubljenje |
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
crkletina | krepalina, crkotina |
Srbizam iz Jugoslavije za krepanu ili staro-bolestnu životinju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
crkva (kyrika) |
svetište bogomolja |
Srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za kršćanska svetišta. |
|
cujzek, cujza (kurek, kuren) |
ždriebe, ždrjebac ždrjebica |
Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca. |
Č
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| *čabar (čabra) |
vjedro, sić, njem.hamper |
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
| čaj, čajni (tsay, tsayni) |
čaj, biljni napitak |
Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona. | |
|
čak (srb.štaviše) |
dapače, itekako |
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *pače i romansko-čakav. altroke. |
|
čakavština čakavački |
čakavica, čakavski |
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup "ŠT". |
|
čakija (çaki) |
nožić, škljoca |
Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
čamac (çamli) |
brodić, *čun, barka |
Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka. |
|
čarapa (çorap) |
nazuvka, bječva (*bićva) |
Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. "čarapa" je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva. |
|
čarapare (çorapli) |
dvojnik, alias lat. duplikat |
Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, tj. prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese. |
|
čaršav | plahta, prostirka |
Dio posteljine: platneni bieli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
.png){kind=small} |
časopis (časopis) |
ljetopis, periodika |
Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. - čakav. letopys. |
|
časovnik, časovničar |
dobnjak,dobnik* Lika: klepetalo, obrtnik: urar |
Mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Popravljač-prodavač: urar, kajk. vurmaher, čak. leroîšt. |
|
čegrtati | klepetati, *roštati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
čekić |
batić | Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
čelik-čelo | žičani konop čak.lancan |
Tehnički naziv turskog izkona za metalni konopac, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat; čakavsko-romanska istoznačnica je lancân. |
| čeljad (cseled) |
stvorenja, bića |
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu; proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). | |
|
čempres (kyparis) |
čempres | Ljuskave četinjače bez iglica iz skupine Cupressaceae, većinom kao uzpravna viša stabla. |
|
čestar česvina |
šikara,*guštara, 2. crnika |
1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir). |
| četa (czeto) |
*satnija, vojna desetina |
Panonski hungarizam raširen najviše kod štokavaca. | |
|
četrnaest | četirnaist broj 14 |
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici. |
|
čika | striček, barba |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
čili (chilli) |
ljute papričice feferoni |
Naziv španjolskog izkona za sitnu sortu jako ljutih papričica iz južne Amerike nalik feferonima. |
|
činija | zdjelica, kupica |
Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
čistka (čistka) |
lustracija tzv.diferenciacia |
Noviji politički naziv ruskog izkona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću. |
|
čitav čitavost |
sav, cjelovit cjelovitost |
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
čivava (chihuahua) |
američki sitni pas, strašilo |
Naziv španjolskog izkona za sitnu rasu južnoameričkog psa: izvorno indiansko značenje je "strašilo". |
| čižma (czisma) |
*škornja | Kasniji panonski hungarizam najviše kod štokavaca. Izvorno hrv. je škornja u čakavici i kajkavici. | |
| čoban (čaban) |
pastir, stočar |
Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona, poznat već prije Turaka. | |
|
čokot | *trs, loza | Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji - ranije nepoznato. |
| čopor (csopor) |
krdo, stado |
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu: proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak. | |
|
čorba (corba) |
juha | Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
.png){kind=small} |
"čovijek" čoviječi |
čovjek, -čji (ili: ljudski) |
Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. *človik, kajkav. *človek. |
Četničko |
čuka | vršak (brda), vrhunac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
čukljevi | žuljevi, kvrge |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
čulo čulni |
osjetilo, osjetni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
čuven | glasovit, *znamenit |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
Ć
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
ćapivati (capidan) |
pecati, loviti ribu |
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona u čakavskom ribarstvu. |
|
ćarlijati | pirkati, popuhivati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ćaskati | brbljati pričati |
Balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| ćato, ćata (čati) |
pisar, bilježnik |
Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, izkonom iz antičkog Egipta. | |
|
ćebe | pokrivač, deka | Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćela, ćelav (kelle) |
golet, *plješiv |
Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv. |
|
ćevapčići (kebap) |
kosanići | Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje. |
|
ćilim (kilim) | prostirka, sag | Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćitaba (kitap) | popis, spisak | Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćopav ćopati |
šepav, šepati |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ćorav | sliep | Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćošak ćoškast |
ugao, uglast |
Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćumez | *izba, sobičak |
Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćup (küp) |
vrč pehar |
Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ćuprija (köprü) |
most | Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima. |
|
ćurka | pura, tuka | Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo). |
|
ćuskija | poluga prečka |
Tehnički naziv turskog izkona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
ćutati | šutjeti, *mučati | Biti bez rieči, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati. |
D
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
da li | je li, jel | Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
 |
Dalmacija, dalmatinski (Delmati,Delmatia) |
južna Hrvatska, južni Hrvati |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po starom plemenu Delmati. |
|
DariJo perz.Daryavuš |
Dario, Darije |
Srbo-bošnjački balkanizam (sličan kao radiJo): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo Dario (ili Darije), a tzv. 'Darijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam. |
|
decembar (December) | prosinac | Dvanaesti (zadnji) mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
definitivno (definitivum) |
određeno, ograničeno |
Taj romanski klasicizam naši polupismeni skorojevići često zlorabe u posve izkrivljenom besmislu (da se pričine kao važni-kulturni): jer nemaju pojma o njegovu pravom značenju. |
Četničko |
dejstvo dejstvovati |
djelovanje, djelovati |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
dekada (dekades) |
desetljeće, decenij |
Stariji knjiški naziv u raznim europskim jezicima. |
|
*deklica (dekle) |
curica, djevojčica |
Raniji neromanski naziv perzijskog izkona (čakavski, kajkavski i slovenski). |
|
delfin (delphis) |
pliskavica, dupin |
Riboliki morski sisavci iz skupine Delphinidae, najinteligentnija morska bića. |
|
dernek dernečiti |
sajam, veselica |
Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
desetina | desetak, (skup oko 10) |
Noviji balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: izvorno u hrv. isto znači SAMO deseti dio (1/10). |
Četničko |
dešavati (se) dešavanje |
zbivati, događati zbivanje,događaj |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
deterdžent (detergens) |
perilo, detergent |
Pomodni izkrivljeni anglizam latinskog izkona proširen nakon 20. stoljeća, ranije u našoj farmaciji i kemiji normalno detergent. |
|
dijalekat,-atski (grč. dialektos) |
dialekt,-ktalni, rus. narječje |
Vukovski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (izvorno iz grčkoga: dialektos). |
|
dinarski, dinarci (Dinarah,Dinarûn) |
"kameno gorje", ljudi"kamenjarci" |
Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh (= Kameni vrh, 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn ("Kameno gorje" tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti prije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur,Dingir-Kammaena. |
|
dinosaurusi (deino-sauroi) |
velegmazovi, hrv.dinosauri |
Izumrli divovski gmazovi iz mezozoika: oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dinosauri ili velegmazi. |
|
dirka | tipka, eng.taster |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
disketa (disketos) |
engl. floppy, čakav. škrilàc |
Tehnički naziv starogrčkog podrietla: znači okruglu pločicu na kojoj je nešto kružno upisano, npr. u računalstvu, čakav. škrilàc. |
|
divan, -niti (devân) |
razgovor, razgovarati |
Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: rieči perzijskog izkona u ikavici i čakavici. |
|
diver (diver) |
djever glavni svat |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca. |
|
dizdar (dešdar) |
kaštelan, čelnik utvrde |
Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog izkona prije Turaka. |
|
"djevojka" (devojka) |
divojka: = kaj + ča + što |
To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. "djevojka" je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
dječiji (dečiji) |
dječji | Jugo-balkanski deformirani srbizam, novonametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj posve nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
dobiJanje dobiJati |
dobitak,primati dobiVati |
Jugo-srbski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
dockan docnije |
kasno, kašnje, poslie |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
dogAđanje | zbivanje, dogOdjaj |
Srbo-balkanska izkrivljenica, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
dokumenAt | dokument lat.documentum |
Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
domino-efekt (domino effect) |
lančani učinak, posljedičnost |
Amero-zapadni društveni i trgovački, pomodni naziv za dugoročne posljedice nekoga rizičnog poteza. |
|
dotarica (dohtarek) |
udavača, zaručnica |
Raniji neromanski naziv perzijskog izkona. |
|
doturiti | dostaviti | Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
dovitljiv | domišljat, snalažljiv |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
drač (daraht) |
bodljikavci, pikavice |
Stari naziv perzijskog izkona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti). |
|
*dragar, drakar (drakophoroi) |
bojni brod, desantni brod |
Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinžki drakkari su puno mladji). |
|
dramiti (to dream) |
sanjati, snivati |
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici. |
|
dreka | vika, krika | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
drevan drevnost |
davni, prastar davnina, pamtiviek |
Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. drevan stvarno znači drven ili šumski, pa je nametnut u hrvatskom surječju ovo nejasan i priglupo-besmislen pridjev |
|
drmun (drymon) |
šumarak, gaj |
Izdvojena šumica na kamenom krasu većinom ogradjena suhozidom, naziv iz grčkoga kod čakavaca i ikavaca. |
|
drugi, druga drugo |
ini, ina, ino ostali, -la,-lo |
U hrvatskomu se 'drugi' rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći ...), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti 'ostali' ili 'ini': to pridjevsko 'drugi' nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća |
|
drveta: plural od drvo |
stabla, drveće |
U hrvatskomu se 'drvo' rabi samo kao drvna gradja, a za uspravno "drvo" se izvorno kaže stablo i plural stabla ili zbirno drveće: srbo-balkanski plural 'drveta' nam je nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, a prije su ga u Hrvatskoj imali samo pravoslavni jekavci. |
|
dućan,-nski (dukkan,-nli) |
prodavaona trgovina,-nski |
Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu). |
|
dućandžija (dukkanci) |
trgovac, prodavač |
Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
dud (dut) | murva | Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu. |
|
dugme (dogme) |
*puce, gumb | Služi za zatvaranje kaputa ili košulje. |
|
duplja | šupljina, udubina |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
durbin | dvogled | Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
duvar | zid | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
duvati duvanje |
puhati, puhanje |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *dveri,dvorište (dvara,dvarastha) |
veža, ulaz okućnica |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona. | |
|
dvanaesnik (deo creva) |
dvanajstnik, (12. mjesec) |
Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbianski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru. |
|
dvijesta (dvesta) |
dviesto, broj 200 |
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
Četničko |
dvogub | dvostruk, *dvokratan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
džabalebar | neradnik, bezposličar |
Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
Dj (Đ)
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
đakonije srb.slatkiši |
slastice, kolači |
Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. "slatkiši" je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači. |
|
đavo, đavolji (diabolos,-likos) |
vrag, zloduh, vražji |
Opasni zli duhovi u kršćanstvu i sličnim vjerama. Uporaba naziva pretežno u pravoslavlju, a u hrv. prije riedak i nametnut pod Jugoslavijom. |
|
đerdan | ogrlica | Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
đikati đikić |
bujati, brzo rasti izbojak, klijanac |
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| đinđuve (đinđuhe) |
naušnice | Naziv većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. | |
|
đon | podplat | Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni. |
|
đorati (djor) đoranje |
zamieniti, zamjena |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
đozluk | naočale | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
đubre | gnojivo, izmet |
Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
Đurđevdan | Jurjevo | Blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju. |
|
đuture | zajedno, odreda |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
đuturum | 1. starac 2. uzet, nesposoban za rad, oronuo, obnemogao, nepokretan |
1. Osoba starije životne dobi. 2. Pridjev za bezpomoćnu osobu, tj. osobu nesposobnu za rad. |
Dž (Gj)
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
(glas) Dž | većinom: Gj (rjedje: Dj/Đ) |
Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
džabalebar | neradnik, bezposličar |
Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
džabe | bezplatno, mukte |
Što se slobodno dobiva ili dieli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
džak | vreća | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| džamija (gjamaa) |
mošeja, islamska bogomolja |
U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: džamija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia. | |
|
džapati džapanje |
otimati, grabiti grabež, otimanje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| dženaza (gjenaza) |
posmrtna molitva, zadušnice |
U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: dženaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza). | |
| džep (geyp) |
žep | Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog izkona od srednjeg vieka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni 'džep' kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. | |
| džihad (jihad) |
fanatična borba, "sveti rat" |
1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na "više ciljeve" uz zatorbu političkih i inih protivnika. | |
|
džigerica (ciger) |
jetra | Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
džimpati,-anje (jump,jumping) |
skakati kotrljati se |
Noviji anglizam, najčešće u športskom govoru ili pri ponašanju djece. |
|
džin džinovski |
gorostas, *div, divovski |
Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće. |
| džungla (jangala) |
prašuma, *gvozd (perz.) |
Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd. |
E
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
ekologia,-loški (oikos + logos) |
znanost okoliša, okolišni, -šno |
Stručni medjunarodni izrazi od 19. stoljeća za medjuodnose živih bića i neživog okoliša (klime, tla itd.), pa postoje: fitoekologia, zooekologia i antropekologia. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna preneseno zamjenjuju tzv. "ekologiju" i "ekološki" umjesto klasične medjunarodne higiene i u tu lažnu balkansku "ekologiju" još krivo dodaju npr. društveno održanje čistoće i urednosti, pa odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Vidi još =>> Higiena. |
| ekran (écran) | zaslon | Staklena površina prjeko koje se prikazuju slike iz dalekovidnika i računalnog predočnika. | |
|
ekser | klin, čavao |
Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ekvinokcij,-jski (aequi-noctes) |
ravnodnevnica ravnodnevni |
Proljetno i jesensko doba kad su dani i noći podjednako dugi po 12h (srb. ekvinocijum, ekvinociski). |
|
elektrana, električna centrala (Σταθμός ηλεκτρισμού) | strujana, munjara |
Postrojenje za proizvodnju strujne energie: munjara je klasično izvornohrvatski (još postoji "Gradska munjara"- Ozalj), a "strujana" je dodatna novokovanica. |
|
emiratESi (eng.Emirates) |
emirati, islamska kneževina |
Primitivna srbo-balkanska izkrivljenica iz englezkog naziva islamske kneževine, jer u hrv. već postoji za isto od srednjeg vieka arabski naziv: emirat. |
|
Euroazija (Evroazija) |
Eurazija, eng. Eurasia |
Polusrbski kompromisni jugo-naziv, jer u većini inih europskih jezika to medjunarodno glasi: Eurasia. |
|
-Evac, -Evci |
-ovac, -ovci |
U izvornom hrvatskomu, zemljopisni nastavak mjestopisa većinom ne završava kao srbski na -evac (množina: -evci), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovac (-ovci). Ovo -evac, -evci je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom. |
|
eventualan,-lno (eventualis) |
moguć,vjerojatan 2.ostvaren |
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = uvjetno moguć ili vjerojatan, 2.Novije izkrivljeno u Americi = ostvaren, koji se dogodio. |
|
-Evi, -Evima |
-ovi, -ovima |
U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom. |
F
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
fanatik,-tičan (fanaticus) |
zadrt,nepopustiv, zaslijepljen |
Bezrazložna i slijepa uztrajnost na nekoj ideji ili cilju, bez obzira na sve zaprijeke i proturazloge. |
|
faliti (falid) |
promašiti, izostaviti |
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona. |
|
fantazija (phantasia) |
mašta, *tlapnja |
Nestvarno zamišljanje nepostojećih stvari ili zbivanja. |
|
farizej (phariseos) |
licemjer, dvoličnik |
Nemoralna osoba bez vjerodostojnosti koja jedno govori, posve drugo misli i treće radi. |
|
fažol (phaseolos) | grah | Čakavsko-ikavski naziv mahunastog povrća (Phaseolus), u kajkavici je slično: bažul. |
|
fax, telefax (facsimile) |
brzopis, hitropis |
Telefonom prenesen preslik (kopija) teksta na papiru. |
|
februar (Februarius) |
veljača | Drugi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
feral, feralić (pharos, pharsos) |
mali svjetionik meteor,kriesnica |
1. Manje obalno svjetlo na stupu bez ljudi (veće s posadom: lanterna) 2. Jureći meteorit na noćnom nebu (kajk. kresnica, čakav. feralić). |
|
filozof, -zofski -zofija, -zofirati (philosophos,-hia) |
mudroslov, -van mudroslovlje,-viti |
Klasični starogrčki i medjunarodni nazivi za ovu struku (ranije čakav. mudroba, mudrobni). |
|
foka (phoke) |
tuljan | Morski sisavci iz skupina Phocidae-Pinnipedia; naziv se više rabi u srbskomu. |
|
font | tip slova čak.kaj. bukvica |
U tiskarstvu i računalstvu to znači tip tj. oblik slova, čakavski i kajkavski: bukvica (ne jugo-štokavski = prigovaranje). |
|
franko (phrangos) |
slobodno, dozvoljeno |
Jeftinija roba u prodaji bez carine i mjesta za tu slobodnu prodaju (bezcarinske zone). |
| frizura (frisiaz) | češljanje | Uredjenje kose, osobito ženske; stariji germanizam gotskog iskona u romanskim i inim europskim jezicima. |
G
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
*gajeta (gandeya) |
jedrilica manji jedrenjak |
Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapoviestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya. |
|
gajtan (gaytan) |
vrpca, kabel |
Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
galaksija (γαλαξίας) | *pirga svemirska maglica |
Daleke skupine brojnih zviezda kao svjetlije maglice većinom špiralnog poredka; pirga je prastari kajkavski naziv vidljivih maglica, u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi ni ini Slaveni), a pomorsko-čakavski = matja. |
|
*galija (galaya) |
jedrenjača veći jedrenjak |
Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vieku kao latin. galia. |
| ganga,*gangati (gangha,gangata) |
pojati otegnuto pjevati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci). | |
|
garav (garaws) |
čadjav prigoren |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izveden od keltskog gara-. |
| garbîn (gharbi) garbinada |
jugozapadnjak, SW-oluja |
Naš stari pomorski naziv arabskog izkona, za jugozapadni vjetar na Jadranu. | |
| *garma (ghar) garmada |
morska špilja, klisurina |
Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog izkona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki "grmac i grmalj"). | |
|
*gata, gatica (gata, gatek) |
priestolje, stolac, sjedalo |
Prastari nazivi i toponimi perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca . |
| gazda (gaszda) gazdinstvo |
vlasnik,posjednik imanje, posjed |
Panonski hungarizam: imućni vlastnik poljodjelskog posjeda ili obrtnih pogona i vlasništvo nad tim, većinom kod štokavaca i prošireno pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. | |
|
Gedžo, geđanski |
Šumadinac,-nski "Srbenda" |
Nepismeni primitivni čoban iz središnje Srbije osobito iz Šumadije (i pripadni posvojni pridjev): približna istoznačnica dielom je još i "Srbenda". |
| *genuti (se) (genu) |
pomaknuti, razgibati |
Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
gimnazija (gymnasion) |
viša škola, licej, koleđ |
Viša škola s profesorima i razdieljenom nastavom po predmetima. |
|
gledaoc | gledalac gledatelj |
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): hrv. gledatelj (gledalac). |
|
gmizati gmizavci |
puziti, gmazovi |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
gnušanje gnušati |
odurnost, gadjenje gaditi (se) |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
gojazan gojaznost |
debeo, debljina |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
golubara | golubinjak | Nastamba za pitome golube; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
gorgona (gorgone) |
velekoralj, morsko čudovište |
Veliki morski koralji iz skupine Gorgonidae; preneseno i maštovita morska čudovišta. |
| goriti, goriv (gorit, gortha) |
plamtiti, upaljiv |
Stari srednjovjeki izrazi keltskog izkona u većini naših dialekata. | |
|
gorljiv gorljivost |
odan, odanost, revan, revnost |
Izmjenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno. |
|
gotovo | zamalo, skoro |
Izkrivljeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): prije izvorno u hrvatskomu je gotovo = završeno, obavljeno (pa je sada postalo dvoznačno). |
|
gotovost | spremnost, pripravnost |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
goveče | krava govedo |
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
grad (srb.) | tuča krupa |
Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje. |
|
gramatika (grammatike) |
slovnica,kaj. jezičnica |
Klasični naziv starogrčkog podrijetla: glavni slovnički "kostur" u zakonitosti nekog jezika, na koji se nadogradjuje rječnik i ino jezikoslovlje. |
|
granica | grab, lat. Carpinus |
Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno. |
| *grič (grike) |
stienjak, kameni vrh |
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici. | |
Četničko |
grnčar grnčarija |
lončar,-arstvo, int. keramika |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
| *gromun, gromunje (gomun) |
zrnje, žito | Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici. | |
|
grtalica | ralica | Vozilo za odbacivanje zemlje ili sniega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
grudi grudni |
*njedra prsa, prsni |
Prednji gornji dio tiela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno). |
|
gruvanje gruvati |
tutanj, grmiti, tutnjati (se) |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
| *gudo,*guda (gud, gidda) |
vepar, krmak, krmača, svinja |
Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
|
guja, gujica (guye, guyek) |
zmija, glista |
Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog izkona kod Hrvata. |
| gumb (gombos) |
hrv. *puce, turs. dugme |
Naziv panonsko-magjarskog izkona kod nas najviše u kajkavici, čakavsko-romanski: botun. | |
|
gungula (gangal) |
gužva, strka |
Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka. |
|
gusar, gusariti (gusar,gusarden) |
pirat, gusar pljačkati brod |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici. |
|
guza, guzica (guz, guzza) |
rit, dupe, stražnjica |
Prastari tjelesni nazivi perzijskog izkona. |
|
gvozd(ghozd) *gvozdani |
prašuma, đungla, prašumski |
Srednjovjeke starohrvatske rieči perzijskog izkona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamienjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo). |
|
gvožđe gvozden |
željezo, željezni |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
H
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
hajde (haydi; hadi) |
hodi, daj, idi, idemo | Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju. |
|
hajduk (hayduk) |
odmetnik, pobunjenik |
Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača. |
|
haljina haljetak |
oprava opravica |
Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici. |
|
haluge (halykos) |
resine, morske alge |
Veće morsko bilje s jednolikim razgranjenim tielom (steljka) bez listova i bez cvjetova (naziv ne obuhvaća slatkovodne alge). |
|
hanuma | gospodja, supruga |
Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
| hapšenje (hupšena) | uhitba | Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz izkonom iz antičke Mezopotamie nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење). | |
|
harač haračiti |
namet,*štibra, porez,pljačkati |
Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. *štibra. |
|
harambaša (harami başı) |
drznik, (na)silnik vodja hajduka |
Nasilna, drzka osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka). |
|
*harni, neharan (haurva, na-haurva) |
zahvalan, nezahvalan |
Prastari pridjevi perzijskog izkona, kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka. |
|
*hasna, hasniti (hesnya, hašan) |
korist, dobit, koristiti |
Prastari izrazi perzijskog izkona od srednjeg vieka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka. |
|
*havaria (havar) |
brodolom, nasukavanje |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie). |
|
hebrejski (hebraios) |
židovski, izraelski |
Klasični kultivirani pridjev za židovske pojmove iz Izraela. |
|
helikopter (hélix + pterón) |
zrakomlat rus. vrtilet |
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću okretača na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja. |
|
herbar (herbarium) |
bilinar, prešano bilje |
Herbar(ij) ili hrv. bilinar je zbirka raznoga prešanog bilja ili takodjer i biljna slikovnica (ilustrirana flora) kao botanička dokumentacija. |
|
(chersaios) (Chersaea) |
hercegovački, Hercegovina |
Stare srednjovjeke rieči grčkog izkona što znače "Primorsko zaledje" tj. bizantska Hercegovina i rani Hercegovci: jugo-vukovska podvala je kako su to tek novovjeke riječi tursko-njemačkog postanka. |
|
hereza, heretizam heretik (haíresis, haireȋn) |
1. krivovjerje 2. krivovjernik |
1. Proturječna ili nova promjena sustava vjerovanja, osobito vjerskog, koja je u sukobu s već odredjenom dogmom. 2. Osoba koja podržava ili provodi krivovjerje. |
|
hermafroditi (Hermaphrodites) |
1. dvospolci, 2.medjuspolci |
1. Pojava česta i normalna samo kod nižih životinja npr. puževa i nekih riba, da isti imaju djelotvorne organe od obadva spola. 2. Naprotiv kod sisavaca i čovjeka su to rijedke i nefunkcionalne anomalie s nerazvijenim srednjim organima, pa su takve jedinke uglavnom neplodne i društveno izolirane. |
|
heznuti (hez) |
pogurnuti, trknuti |
Prastari glagol perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
|
hibrid (hybrisdo, hybristes) | miešanac, križanac | Životinja ili biljka nastala križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama (pri uzgoju ili kod bilja češće prirodno). |
|
hiljada (hilioi) |
tisuća, 1.000 |
Ranije je to bio čest naziv za 1.000 osobito kod čakavaca i kajkavaca, a štokavska tisuća je većinom novije proširena, ali u Srbiji je obratno prvo bila većinom tisuća, a sad prevladava (h)iljada. |
|
higiena, -nski (hygieia,-einos) |
čistoća,urednost očišćen, uredan |
Od starogrčke božice zdravlja i čistoće Hygieia: stručni medjunarodni izrazi za društveno i osobno održanje čistoće i urednosti, kao i za odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna to krivo imenuju kao tzv. "ekologija" i "ekološki" (npr. "ekološka čistiona"): vidi pod > "E". |
|
*hip (hip) | tren, časak | Prastari pojam perzijskog izkona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca. |
|
historiografija (historia-graphia) |
pisana poviest, povijestna dokumentacia |
To je prava pismena povijest utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. Suprotno od toga je retrohistorija ili lažno-dogovorna "povijest" koju pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti. |
| *hitati (hitavat) |
bacati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
| *hižak,*hižni (hišaki,hišue) |
ukućanin, kućni,domaći |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
|
hlača, hlačke (halač, halaček) |
hlače hlačice (kraće) |
Starohrvatski nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca. |
| hoblič (khoble) | blanja | Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici. | |
|
horizont ('ορίζοντoς) | obzor | Kružna prividna crta koja kano granica dieli nebo i površinu Zemlje. |
| horugva,*korugva (horongo) |
perz. barjak srb. zastava |
Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog izkona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava. | |
| hrga,*hrgast (harga) |
gromada, klada,trupac |
Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
| hropiti (hrôpjan) |
krkljati, hrkati |
Izpuštanje bučnih šumova pri spavanju, gušenju ili samrti; srednjovjeki arhaizam gotskog izkona u kajkavici i čakavici. | |
|
hrvatski, hrvatstvo (Haraxwati>Harauvatiš) |
hrv.etno-pridjev naša etnogrupa |
Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praizkona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški. |
|
huligan (hooligan) |
razbijač, nasilnik, skitnica | Grub, divlji mladić sklon uništbi, nasilničtvu i sitnom zločinu; pojam se najčešće koristi za nasilne navijače. |
| huncut (hunczut) |
spadalo, nemirnjak | Dialektalni naziv za nemirnog i nestašnog mladića. |
I
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
iberski (iberikós) |
španjolski pirenejski |
Što pripada Pirenejskom poluotoku ili krajnjem jugozapadu Europe, naziv po antičkim romaniziranim plemenima Iberi; naš sličan raniji pomorsko-čakavski pridjev je *hibérni. |
|
idalje | nadalje, još uviek |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
igranka | ples, plesanje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
Ija, Iti, Ion Imi, Ivi |
i ja, i ti, i on, i mi, i vi |
Vlaško-balkanske spojene čestice s početnim naglasom u govorima Srba i Bošnjaka, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznate. |
|
Ika (Ica) |
osobno ime toponim Istre |
Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na iztočnoj obali Istre. |
|
ikaj (ikai) |
išta kajk. ikaj |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici. |
|
ikavština ikavački |
ikavica, ikavski |
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu "ikavština" nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana). |
|
*inače (inač) | drukčije, osim | Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca. |
|
indekAs | indeks lat.index |
Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
indianski (Indios) |
zapadnoindijski, čak.*semeranski |
Pridjev po crvenim domorodcima Amerike, jer se do Kolumba još mislilo da preko Atlantika leži Indija. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semerânski od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
| ingir, ingirka (hangir,hangga) |
pastuh, kobila |
Srednjovjeka tudjica gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i našoj čakavici. | |
|
inostran inostranstvo |
inozemni, inozemstvo |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ipo | i pola, i pol |
Srbo-balkanski kraći oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
iS-..., iŠ-... iŽ- . . . |
većinom: iZ- ... | U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
iscjeliti, iscjelenje, iscjelitelj |
izliečiti, -ečenje,-itelj |
Primitivni srbo- balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
| *iskati (askat) |
tražiti, pitati |
Starohrvatski srednjovjeki glagol keltskog izkona u većini hrvatskih dialekata (osim Vukopisa), najviše u čakavici i kajkavici. | |
|
isključiti, isključen |
odvojiti, odspojiti odvojen, odspojen |
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom većinom kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
iskušenje | napast, kušnja | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
isljednik (islednik) |
istražitelj | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
ispoljiti | izraziti, izkazati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
ispovijest (ispovest) |
izpovied ispovjed |
Tzv. "ispovijest" je pravoslavni srbo-balkanizam, prije 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskoga izpovied (novo-vukovski: ispovjed). |
|
ispred | uime, na račun |
Balkansko-jugopartijski srbizam izkrivljenog smisla, do 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod crvenom Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskog na ime, uime nekoga (hrv. ispred je samo prostorni prilog položaja pred nečim). |
|
Istra,istarski (Histri,Histria) |
Istra, Istrani, istrianski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po ranom plemenu Histri. |
|
istrijebiti (istrebiti) |
zatrti, izkorieniti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
isturen | izbočen, iztaknut |
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ivica | rub, obod | granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek. |
|
istupiti | izaći, izdvojiti se | Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. 'istupiti' zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti) |
|
izdajica | izdajnik | Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): mužke imenice u hrv. nisu na žensko -"ica"!. |
|
izdanje izdavač |
naklada, nakladnik |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
izdašan | obilan | Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *izlučiti (zeluchita) |
izdvojiti izuzeti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
iznaći iznalaz |
pronaći, odkriti, pronalazak,odkriće |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
iznuren iznurenost |
izcrpljen,malaksao, izcrpljenost |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
izuzetan izuzetno |
izniman iznimno |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
izuzeti izuzetak |
izdvojiti iznimka |
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
izvinjenje izvinuti se |
izprika, izpričati |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je "izvinuti" besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu. |
Četničko |
izvitoperen | pokvaren, nastran |
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
izvjestan (izvéstnij) |
stanovit, nekakav |
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
izvještaj (izveštaj) |
izvješće | Balkanski srbizam proširen od sredine 20. stoljeća pod Jugo-partijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. izvješće. |
|
izvjetriti (izvetriti) |
izpariti, izhlapiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
izvrdati | izmaknuti, izbjeći | Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
J
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
jačina | snaga, jakost | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
jagnjad | janjci | Ovčice, mladunci od ovce (Ovis aries). |
|
jahati, jašem |
jašiti, jašim |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca). |
| jamiti, *jematva (yamati,yamitva) |
pobrati branje-berba |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima. | |
|
januar (Ianuarius) |
siečanj | Prvi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
jara, jarica (jar, jarek) |
sjenik, jaslice |
Prastari izrazi perzijskog izkona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka. |
|
jarad | kozlići | Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. 'jariće' imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci |
|
jastog (astakos) |
rarog, prug |
Veliki jestivi morski rak: izvorno grčki i čakavski astakos / jastog je s klieštima (Homarus gammarus), a štokavski (i srbski) je to drugi bez kliešta (Palinurus vulgaris) i taj noviji pomak značenja je nastao preko turske izkrivljenice "istakoz". |
|
jastuk (yastik) |
perina,uzglavlje, kaj.+ ča.tuhica |
Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): Književno: perina i uzglavlje, ča.+ kaj. tuhica, ugarizam vanjkuš, ikav.-roman. kušin. |
|
javašluk | nemar, neodgovornost |
Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
je | ju, nju | Srbska kratica od 'nju', dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste |
| jebati (yabhati) |
obljubiti oploditi |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona i jedan od riedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike. | |
Četničko |
jedro, jedreni |
jezgra, jezgrovni |
Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tiela ili atoma. U hrv. 'jedro' je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti). |
|
jelinski,-nizam (hellenikos) |
helenski,-nizam, starogrčki |
To su novogrčke izkrivljenice ('eliniko) koje su kroz pravoslavlje ušle i u srbski, a drugdje u Jugoslaviji su proširene od 20. stoljeća. |
|
jendek | jarak, jaz, prokop |
Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
jetika, -kav (hektikos) |
sušica,-čav, tuberkuloza |
Plućna bolest, naziv je pod utjecajem Bizanta češći kod otočnih čakavaca i kod pravoslavaca. |
|
*jezditi (yazdat) | jahati | Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog izkona. |
|
jezere,*jezeráča (hezare,hezaran) |
tisuću, tisućica hiljadarka |
Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vriednosti: stari nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca. |
|
jorgan (yorgan) | poplun *blazina |
Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
jubilej (iubilaeum) |
obljetnica | Proslava godine rada osobe, ustanove ili dogadjaja. |
|
juče (srednji rod) |
jučeR, (ženski rod) |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Jugosfera (Yugo-sphere) |
Jugo-Balkanija 3. Jugoslavija |
Ponovno buduće političko, gospodarsko i športsko povezivanje bivših jugo-republika + Albanija (bez Slovenije) u tzv. zajednicu "Zapadnog Balkana". |
|
juli (Iulius, Quintilis) |
srpanj | Sedmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
juni (Iunius) |
lipanj | Šesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
Jupiter (Jupiter) |
*Plavušica | Peti od Sunca po udaljenosti i najveći planet Sunčevog sustava sa plavkastim svjetlom; to je stariji čakavski naziv ovoga modrog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
|
juriš (yeriš) |
napad, nalet |
Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vieka već prije Turaka. |
K
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
Četničko |
KA | k, *spram , prama |
Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako "ka" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
| kabanica (kaban) |
ogrtač,*kaban, njem.mantil |
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân. | |
|
kabast | glomazan, zdepast |
Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kaćuša (katyúša) |
minobacač, raketni bacač |
Vojni naziv (= mala Katica) ruskog izkona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću. |
|
kadar | sposoban, spreman |
Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti. |
|
kadija | sudac | Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kajgana (kujegine) |
pražetina, int. omlet |
Zamućeno i preprženo jaje. Balkanski turcizam nametnut pod Jugoslavijom tek od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kajiš (kaiš) |
remen, opasač |
Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kajkavština kajkavački |
kajkavica, kajkavski |
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu "kajkavŠTina" (osim vukoviziranih gradjana). |
|
kajmak (kaymak) |
vrhnje, skorup |
Odstajala mliečna mast iz polukiselog mlieka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kajsija (kaysi) |
marelica | Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu). |
|
kaktusi (kaktos) |
nopali, kakteje |
Bodljaste sočno-mesnate biljke iz američkih pustinja sadjene u Sredozemlju i u gradskim stanovima; nopal je raniji čakavsko-romanski naziv odbačen u Jugoslaviji. |
|
kalafat (kalaphates) |
brodograditelj, škveranin |
Graditelj drvenih brodova i jedrenjaka, većinom u čakavici. |
|
kalaj, kalaisati |
kositar, pokositriti |
Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kalašnjikov (kalašníkov) |
ruska strojnica, automatska puška |
Vojni naziv ruskog izkona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća. |
|
kalauz | odpirač, ramandel |
Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kalem | navojnica svitak, špula |
Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini. |
|
kalfa | djetić, šegrt |
Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici. |
.png){kind=small} |
*kalac, kalić (chalas) |
lokva, barica |
Prastari izraz tračanskog izkona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vieka. |
|
kalup | uzorak, obrazac |
Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka. |
|
kamenjarka (zmija ili ptica?) |
poskok (hrv. ptica) |
Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan. |
|
kamila (kamelos) |
deva, dromedar |
Pustinjska domaća životinja, Camelus dromedarius. |
|
kandidatkinja | kandidatica | Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
kanister (konistrion) |
posuda, hamper |
Posuda za tekućine npr. vino, benzin itd.. |
|
kanja | škanjac, kobac |
Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
kànjem | k njêmu *prama njemu |
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *prama njemu. |
|
kano, ko | kao, ča-kaj. kak,koti |
"Kano" je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i iztočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. "Kano" je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov iztočni izkon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti. |
|
kantarijon (kantharion) |
pljuskavica | Ljekovita biljka Hypericum perforatum od koje se pravi čaj; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski je pljuskavica. |
| kantun (kant) |
ugao | Pravokutni rub kuće; naziv keltskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica). | |
|
kapija (kapi) |
vrata, ulaz |
Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kapuz srb.kupus |
zelje, lat.Brassica |
Balkano-azijski turcizam (kao srb.'kupus' nametnut pod Jugoslaviom), prije 'kapuz' u Lici i Bosni: izvorno slaveno-hrvatski to je zelje. |
|
karanfil (karyophyllon) |
klinčić, klinčac |
Uresno cvieće iz roda Dianthus i skupine Caryophyllaceae, čakav. garoful i kajk. klinček. Karanfil je poturčeno i više rabljeno u srbskom, u hrv. prije nepoznat i nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
karati, -ranje (karapan) |
psovati, -vanje, svadjati se |
Stariji izrazi perzijskog izkona, kod nas najviše kod ikavaca. |
|
karavana (karawan) |
karavana, prometna povorka |
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka. |
|
karga,*kargat (kargah, kargar) |
utovar, ukrcaj, krcati, utovariti |
Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog izkona u čakavici i ikavici. |
| kari (karros) |
kola, vozilo | vozilo s kotačima; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica). | |
|
karibski caribes (Charaibi) |
srednjoamerički, čak.*mejsemerni |
Pridjev španjolskog izkona po indianskom plemenu Charaibi: otočno i obalno područje srednje Amerike tj. Antilski otoci i Meksički zaljev, starije pomorsko-čakavski je to *Mejsemera i *mejsemerni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
| karika | veriga, turs. alka |
Noviji hungarizam za već postojeći raniji hrvatski naziv: veriga (turcizam: alka). | |
| karobula (kharrub) |
rogač | Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; prastari naziv iz Egipta proširen u srednjem vieku preko arabskih Saracena i kod nas osobito u čakavici. | |
|
kasapin kasapiti |
mesar, zaklati |
Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| kasarna (caserne) |
vojarna | Medjunarodni naziv vojne zgrade francuzkog izkona, a kod nas nametnut u 20. stoljeću pod Jugoslaviom: izvorno hrv. vojarna. | |
|
kašika, kašikara (kašik, kašikli) |
žlica, žličarka jesetra (riba) |
Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode; 2. Velike rječne ribe iz skupine Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
|
katanac (kattan) |
lokot, *samoklop |
Srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. *samoklop. |
|
katarka (katergon) |
jarbol, snast |
Srednjovjeki naziv grčkog izkona proširen pod Bizantom, sada većinom u srbskomu i naknadno proširen pod Jugoslavijom. |
|
katedrala (kathedra) |
prvostolnica, stolna crkva |
Središnja biskupska ili kardinalska crkva, većinom u glavnom gradu neke države ili pokrajine, čakav. kantridala, srb. saborna crkva. |
| katun (ka'atun) |
pastirski stan | Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici. | |
|
kavez | krletka, gajba |
Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku. |
|
kavga, kavgadžija |
svadja, svađalica |
Noviji turcizam proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj ranije rjedji na selima uz granicu Bosne: donja Posavina, Lika i Zagora. |
|
kazan (kazan) | kotao | Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kebar (kerbe) kebrica |
kukac, insekt, bubica |
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona za insekte-kornjaše (Coleoptera). |
| kecelja (kecely) |
pregača, školska kuta |
Naziv magjarskog izkona najčešći u srbskom, kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. | |
|
kemija (chemeia) | lučba, kemia |
Prirodoznanstvena struka koja proučava elemente, spojeve i njihove reakcije. |
|
kengur (cangaroo) |
klokan grč. Macropus |
Veliki australski tobolčari iz skupine Macropodidae: naziv nastao iz engleskog cangaroo, izkonom od australskih Aborigina (gangaruh), kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: izvorno hrv. klokan i starije čakav. klokûn. |
|
kenjkati | cmizdriti, cendrati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| kepec (kepecz) |
patuljak, mališan |
Naziv magjarskog izkona prošireni najviše u sjevernoj Hrvatskoj. | |
|
ker (Κέρβερος)* |
1. pas 2. lovački pas |
Sisavac iz reda psolikih životinja, odnosno roda pasa (Canidae); ljudi ih koriste za razne namjene (primjerice: lov, traganje, spašavanje i dr.). *prjema mitoložkom biću |
|
kesa kesica |
vreća, vrećica |
Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kesten (kastanon) |
kostanj, Castanea sativa |
U hrv. je izvorno kostanj, a kesten je većinom u srbskom i proširen je od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| kicoš (kicosz) |
gizdavac, eng.playboy |
Panonski naziv magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini. | |
|
kičma kičmenjaci |
kralježnica,*hrbtenica 2. kralježnjaci |
1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka; 2. Naprednije životinje s kostima (Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
|
kijamet | nevrieme, oluja |
Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kiosk (kushk) |
tezga, dućančić |
Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima. |
| kip (khüb) |
statua, torzo |
Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog izkona. | |
|
kirija | zakup, najam |
Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru. |
| *kitajski (Khattay) |
kineski, čak. *kitâjni |
Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom ("kineski" je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik "kinezki" je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski. | |
|
klackalica | ljuljačka, njihalka |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
klatno | njihalo, *zibalo |
Srbo-balkanski naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Književno-hrvatski = njihalo, starinski u čakavici i kajkavici: zibalo. |
| klobuk | šešir | Stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona za pokrivalo muške glave. | |
|
ključati, ključanje |
kipiti, kipljenje vrieti, vrienje |
Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure: u hrv. dialektima 'ključati' znači staviti ključ u bravu |
|
kmet (kumetis) |
najamnik bezzemljaš |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici. |
|
knez (knjaz) kneževina |
ban, banovina |
Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik. |
Četničko |
kobajagi | tobože, navodno |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| kobasa (kolbasza) |
kobasica, njem. vuršt |
Panonski hungarizam za trajnu mesnu konzervu u crievu (nema izvorne hrv. rieči). | |
|
kokot | pievac | Mužjak kokoši. Prošireno u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. 'kokot' tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
| *kolati (kolati) |
kružiti cirkulirati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
koledž (collegium) |
viša škola (većinom 2-3 god.) |
Viša strukovna škola II. stupnja izmedju gimnazije i fakulteta, obično traje po 2-3 godine, odgaja nastavnike ili inženjere: Izvorno nastalo iz srednjovjekog latinskoga (collegium), novije afektivno moderniziran u američko "koledž". |
|
*kolike (kolika) |
trbobolja, probavna bol |
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta. |
|
komet (kometes) |
repatica kaj. repáča |
Manja nebeska tiela Sunčevog sustava koja se sporije gibaju po izduženim elipsama i kada su bliže Suncu, od vrućine isparavaju u sjajne plinove poput dugog repa, a kad su dalje bez plina postaju nam nevidljiva (ženski: kometa = srbizam). |
|
komšija komšiluk |
susjed, susjedstvo |
Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| konak (khonag) |
prenočište, pansion |
Stariji naziv mongolskog izkona već prije Turaka. | |
|
kondor (condor) |
andski strvinar, čakav. supýna |
Najveća leteća ptičurina iz skupine strvinara u Južnoj Americi, pomorsko-čakav. supýna. |
| kongoanski (congolais) |
srednjoafrički čak.*medmoréjski |
Medjunarodni izraz proširen iz francuskog, a srednjovjekim izkonom iz bantu-jezika (kongo). Naše je ranije pomorsko-čakavski *medmoréjski od Medmorîja = srednja Afrika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). | |
|
korišćenje | korist korisnost |
Bosanski srbo-balkanizam nametnut nam krajem 20. stoljeća podkraj Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
koštovnik | cjenik | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
kotur | kolut, kotač |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
kotva kotvište |
sidro, sidrište |
Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
kovrča kovrčast |
uvojak, lokna, loknast |
Lučno uvijeni dielovi kose. |
|
kraguj | sup, orao strvinar |
Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
krajobraz krajobrazni |
krajolik, pejsažni |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
| kravata (cravatte) |
kravata | Medjunarodni naziv proširen preko francuzkoga, a latinskog izkona od Croata (Hrvat) jer su prve kravate u Europi nosili naši Trenkovi panduri. | |
|
krčma (karcema) |
gostiona restoran |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, dok je slično magjarski (korczma) tek kasnija izvedenica i naše nije hungarizam. |
|
kreč krečiti |
vapno, oličiti |
Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
krečnjak,krečni (krečlik) |
vapnenac, vapnenast |
Sivobiele taložne stiene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat. |
|
kreja |
šojka | Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| krem (créme) | vrhnje srb. pavlaka |
Noviji euro-galicizam nedavno nametnut stranom prodajom mljekarske industrije ('Dukat'), namjesto višestoljetnog i poznatoga hrvatskog: vrhnje. | |
Četničko |
kreniti (krenuti) |
poći, maknuti potjerati... |
Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni srbo-balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola. |
|
kretati | početi, nastupiti |
Ovaj noviji magloviti balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio više inih izvornih hrvatskih glagola. |
| kreten (crétin) | blesan, glupan debil, idiot |
Invalidna osoba zaostala u razvitku duševno i tjelesno, psihofizički degenerik | |
|
kretnja kretanje |
pomak, micanje polazak, gibanje |
Od sredine 20. stoljeća su ovi zarazni srbski balkanizmi masovno potisnuli iz uporabe izvornohrvatske: pomak, polazak, gibanje i micanje |
|
kretati krenuti |
poći, početi polaziti |
Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi odreda potisnuli izvornohrvatske glagole poći i polaziti. |
| krevet (kevter) | postelja | Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka). | |
|
krivina okuka |
zavoj, zaokret |
Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
križ,*križić (skrisis,skrizits) | znak križa križ na vratu |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona: posebni balto-hrvatski oblik, jer ini Slaveni ovo tvore većinom iz osnovice krst-. |
Četničko |
krmanoš krmanjenje |
kormilar, kormilarenje |
Srboidni izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
kroza,kròzanj kròzame |
kroz njêga kroz mêne |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi. |
|
krst krstaš |
križ, križar |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
krš, krški |
*kras kraški |
Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. 'krš' (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras. |
Četničko |
krtola | gomolj, krumpir |
Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
kuburiti | oskudievati, životariti |
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| kukolj (konkoly) |
korov, čak.prelog |
Panonski naziv magjarskog izkona za korovno bilje vrtova i oranica. | |
|
kukovlje (kukalar) |
stienjak, grič, greben |
Prastari reljefni naziv perzijskog izkona za tornjasto stienje na Dinarskom krasu. |
| kukúrni, kukrika (kukünur,kukrükh) |
modro-ljubičast, perunika (Iris) |
Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo). | |
|
kukuvija | sovina, sovuljaga | Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim 'ušima' na glavi. |
|
kula (kule) |
utvrda, toranj |
Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja. |
|
kulap, kulaf (kolpos) |
pučina, ocean |
Čakavsko-ikavski izrazi za otvoreno more predromanskog izkona. |
|
kuluk kulučiti |
prisilni rad, ča-kaj.vahta,vahtat |
Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: *vahta, vahtati. |
| kum, kuma (koma) |
kum, kuma, čak.sutal, sutla |
Panonski naziv magjarskog izkona za svjedoke pri krštenju i vjenčanju. | |
|
kumek (kumek) |
seljak, kaj. mužek |
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici. |
|
kumra (kumri) |
grlica | Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kunjado, -ada (kouniados,-da) |
stric, strina, rođak,-kinja |
Rodbinski nazivi grčkog izkona u čakavici i ikavici. |
|
*kup, kupek (kup, kupek) |
hrpa, gomila hrpica |
Prastari naziv perzijskog izkona u kajkavici, čakavici i slovenskom. |
|
Kupa, kupski (Kolapis, Colapianus) |
rieka Kupa, pokupski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa). |
|
kupatilo yu. kupaonica |
kupka, kupaona |
Balkanski jugo-srbizmi prošireni uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *kupica,kupička (kupatar) |
čaša, čaška, šalica |
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek). | |
|
kupus, kupusni kupusav turs. kapuz |
zelje, zeljni zeljast |
Balkanski srbo-turcizmi: ovi "kupusni" oblici su prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijedki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina). |
| *kurúza, kurùzni (kuruza,kurustu) |
srb. kukuruz, kukuruzni |
Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vieku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat. | |
| kusast (khuse) kusonja(khuson) |
skraćen,očerupan očerupanac |
Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona. | |
|
kusur |
sitniš, novčići | Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
kvazi- (quasi) |
lažno-, nadri- nazovi- |
Ovaj romanski predmetak iz latinskoga znači: nalik, poput, lažno i sl. (u smislu prividne imitacie ili podvale). |
L
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
lađa lađar |
brod (riečni), brodar |
Srbski nazivi prošireni u riečnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
laguna, lagunski (lacuna,lacunaris) |
polumore, bočata voda |
Primorsko poluslano jezero s uzkim rukavcem do mora; u novije doba se zbog vukovskog neznanja romanizama u našoj turističkoj promičbi i obični zaljevi imenuju tzv. "lagunom". |
|
lak, -iranje (lak, šelak) |
lak, premaz |
Rieči perzijskog izkona proširene u mnogim europskim jezicima. |
|
lakrdija lakrdijaš |
glupost, šaljivac |
Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik. |
|
lampa, lampaš (lampas) |
svjetiljka | Priručna i prienosna naprava za osvjetljavanje u mraku. |
|
lampada, lampati (lampáda,lampetáo) |
sievanje, sievati bliskanje,*bliskati |
Izrazi grčkog izkona za noćni odsjev munja na moru, najviše u čakavici i ikavici. |
|
lanterna, -ternist (lamptér,-roûchos) |
svjetionik svjetioničar |
Veća zidana zgrada na obali ili otoku s jakim signalnim svietlom i stalnom posadom svjetioničara (manje obalno svietlo na stupu bez ljudi: feral). |
|
laprdati | blebetati, blezgariti |
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| laštiti (lascita) |
polirati glancati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
latinoamerički (latino-americano) |
južnoamerički, čak. *zahôjni |
Pridjev po većinskim doseljenicima Južne Amerike uglavnom iz romanskih zemalja južne Europe. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *zahôjni od *Zahôje = Južna Amerika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
*laz, lazje (laza, lazas) |
progala, čistina |
Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog izkona u kajkavici i čakavici. |
| lažac, lažov, levat | lažljivac | Osoba koja namjerno govori neiztinu. | |
|
leb lebac |
kruh, krušćić |
Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac izvorno znači štrucu kruha. |
|
leksikon, -sikalni (lexikón, lexikós) |
veći riečnik čakav. velikâz |
Izrazi starogrčkog podrietla, danas znače veliki enciklopedijski riečnik, čakav. *velikâz. |
|
leš, lešinar (laš, laškar) |
strvina,truplo, strvinar |
Stariji srednjovjeki nazivi perzijskog izkona. |
|
*leut (lembul) |
jedrilica manji jedrenjak |
Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. s ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut. |
| levant (levante) levantinac |
(Blizki) iztok iztočnjak |
Talianske tudjice najviše u čakavici, za iztočni vjetar i pučanstvo iztočnog Sredozemlja. Veliko: Levant = iztočno Sredozemlje, prednja Azija (politički tzv. Blizki iztok, Orient). | |
|
lezbijka (Lesbikê) |
istospolka, kajk. lezbâča |
Lesbikós = starogrč. "koji pripada egejskom otoku Lesbos", gdje su po antičkoj predaji zajedno živjele čudne ženske bez muškaraca: novije preneseno na ženske istospolke, kajkav. lezbâče. |
|
lice lični |
osoba osobni |
Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
Likota, lički (Likko,licavus) |
Ličanin, Lika, gorska Hrvatska |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima). |
| limun (limûn) |
int. citron *četrun |
Medjunarodni naziv arabskog izkona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun. | |
|
lingvicid (linguam occido) |
jezikomor, ubojstvo jezika |
Uništavanje nekoga materinskog jezika prisilom većine njegovih govornika za prielaz na ini različiti jezik: hrv. jezikomor, jugobalkanska izkrivljenica - "lingvOcid". |
|
lingvistika (lingua,lingulaea) |
jezikoslovlje kaj. jezîčnica |
Humanistička znanost koja poredbeno proučava jezične veze, pravila i njihov povijestni razvitak: kajk. jezîčnica, arhaj.čakav. zaykôvje. |
|
lišćari | bjelogorica, listače |
Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
Litavac, Litavci |
Litvanac, Litvanci |
Srbo-balkanski naziv za stanovnike Litve: izvorno u hrv. litavac je tip kamena/stiene, pa unesen kao etnonim kod nas zvuči priglupo i nesmisleno. |
| lokva (loche) |
mlaka, barica |
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona (raširen već prije Austrougarske). | |
| lopov (lopos) |
lupež, tat, kradljivac |
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrvatski je: lupež (čakavski) i književno kradljivac. | |
|
lozinka | *zaporka | Rieč ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web). |
| *lučiti (lucati) |
odvojiti rastaviti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
lukati (to look) |
proviriti, škiljati |
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici. |
| *luknja (lokanya) |
rupa otvor |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici. | |
| lungomare | obalna cesta čakav. nizkrâje |
Talianska tudjica bez vukovskog jugo-prievoda: znači popločanu obalnu cestu ili makadamski put za šetnju uz more i prilaz kupalištu, starohrvatsko-čakavski = nizkrâje. |
Lj
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
-ljev,-ljeva -ljevo |
-ov, -ova -ovo |
U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov. |
|
ljekar (lekar) |
liječnik, medicinar |
Tzv. ljekar kao medicinar je tek kasnije srbo-balkansko značenje nametnuto pod Jugoslaviom od 20. stoljeća. Prvotno u hrv. to naprotiv znači farmaceut (apotekar) a NE liječnik, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiješno i nesmisleno. |
|
ljiljak | šišmiš, *netopir |
Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
ljubopitljiv | znatiželjan, radoznao |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
M
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| magazin (makhzan) |
skladište, spremište |
Izvorno arabskog izkona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa. | |
|
magnovenje | časak, tren | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
mahom | većinom, uglavnom |
Srbobalkanski izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca), hrv. mahom = (obraslo) mahovinom !. |
|
maj (Maius) | svibanj | Peti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
majdan | rudnik, kamenolom |
Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
majmun (maimon) majmunisati |
jopac, opica glupariti |
Čovjekolike tropske životinje (Primata), ovi majmunski turko-balkanizmi su nam nametnuti tek pod Jugoslavijom u 20. stolj., ranije nepoznati: sloven. i staroslav. opica, kajkav. jopec i čakav. šimja. Srbo-balkanski glagol znači ponašati se kao tzv."majmun" = hrv. glupariti. |
|
major (maior) |
satnik, bojnik |
U jugoarmiji naziv vojnog čina (izvorno latinski = 'nadredjeni'): u hrv. je to približno bojnik - odnosno satnik, ali u jugo-armijskom vukopisu odbačeno, jer tog nemaju balkanski Srbi. |
|
makar (magar, makhar) |
premda, iako |
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona. |
|
makaze (makaz) |
škare, nožice |
Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*malin,*melin (malins) |
mlin vodenica |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u čakavici (malin) i kajkavici (melin). |
|
maltene | zamalo, naskoro |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
mamek (mamek) |
mamica majčica |
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca. |
|
mamuza | ostruga | Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
manastir (monasterion) |
samostan, kloštar |
Zatvorena vjerska zajednica s neženjama, čakav. mostir i kajkav. kloštar (manstir je većinom srbski). |
|
mandrać (mandrakion) |
lučica, portić |
Manje i zaštićeno pristanište za čamce, u čakavici i ikavici. |
|
marama,maramica (mahrama) |
rubac, rubčić |
Turski balkanizmi: pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa. |
| maraška (marah) |
višnja lat. Cerasus |
Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije. | |
| marcipan (martabân) |
bademov kolačić | Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu. | |
|
Marijan (Marianus) |
Marijin, marianski |
Romanski posvojni pridjev i muško ime u kršćanstvu od Marije, Majke Božje. |
|
*marjan, Marjan (maryah, maryann) |
junak, "morski vuk" |
Ranohrvatski arhaizam perzijskog izkona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan). |
|
Marjane-Marjane! (Maryanni - Maryanni !) |
dalmatinska pomorska himna |
Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: "Maryanni-Maryanni !" je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!). |
|
Mars (Mars) |
*Rumenica | Četvrti od Sunca po udaljenosti i hladniji planet crvenkaste boje iza Zemlje; to je stariji čakavski naziv ovoga crvenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
| marva marvinski |
stoka, stočni |
Suvišni hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: stoka i stočni. | |
|
mart (Martius) | ožujak | Treći mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
masa (massa) masovno, -van |
hrpa, mnoštvo hrpimice, -čan (množtveni, -no) |
Klasični romanizam: izvorno hrv. hrpimičan - hrpimice (korienske novokovanice: množtveni - množtveno). |
|
mastilo | crnilo, nj. tinta |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| maškara (maskharat) |
krinka krabulja |
Proslava pod krinkama, krabuljna povorka npr. za mesopust (karneval). | |
| matun (matun) |
opeka, cigla | Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici. | |
|
megdan (meydan) |
bojište, sajmište |
Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
melem | pomast | Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
merda, merdina (merd, merdane) |
govno, izmet, peder, gay |
Raniji predromanski izrazi perzijskog izkona. |
|
merdevine | ljestve, lojtre | Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija). |
| merjan, merdjan (merdjanun) |
koralj | Balkanski turcizam arabskog izkona. | |
|
meteorit (μετέωρος) |
kriesnica | Manja lutajuća tiela kao usijano sjajno kamenje koje pada s noćnog neba; njihov domaći kajkavsko-čakavski naziv kresnice/krisnice je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi). |
|
meteorolog, -ija (metéora + logos) |
čakav. vrimeslôv čak. vrimeslôvje |
Nazivi grčkog izkona za stručnjake i znanost koji prognoziraju vrieme i proučavaju klimu: kod nas nema domaćih jugoštokavskih naziva, a hrvatsko-čakavski su to vrimeslôvi i vrimeslôvje (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju Srbi). |
|
meza (mensa) meziti |
zakuska, okusiti |
Manja gozba i stol za zakuske. Proširen pučki naziv od Slovenije do Bosne već prije Turaka. |
|
mijenjati (menjati) |
hr. zamijeniti | Takvo izmjenjeno značenje je kod nas balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu "mijenjati" uviek-obavezno NEprelazni glagol. |
|
"mijera" mijerit |
mjera mjeriti |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. *ferša (etrur. fersu). |
|
"mijesec" mijesečni |
mjesec mjesečni |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *myšec. |
|
miljon (million) |
hr. miliun (1.000.ooo) |
Tzv. "miljon" je kod nas izrazito balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu pravilno i izvorno jedini oblik miliun. |
|
mimoza (mimosus) |
akacija (prava) | Bodljasta tropska stabla ili grmovi iz pustinja Afrike i Australije koji cvatu zimi i kod nas rastu samo uz južni Jadran, gdje ih kopneni laici krivo brkaju za tzv. 'mimoze' (jer prava botanička Mimosa kod nas raste rijetko uglavnom u stakleniku). |
| minaret (manara) |
islamski toranj, bošnj. munara |
Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): 'minaret' je turski, a 'munara' novo-bošnjački od arabskog izvornika 'manara'. | |
|
minđuše | naušnice rinčice |
Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
minimarket | turs. "dućančić" čak. malamèšet |
Sitna prodavaona ili prodajni kiosk: u Vukopisu tudjica "dućančić" (turs. dukkanli), starohrvatsko-čakav. malamèšet. |
| *misirski (Misr) |
egipatski, čak. *misîrni |
Srednjovjeki arhaizam arabskog izkona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima. | |
|
mitra (mithra) |
kruna, tijara |
Istočnjački naziv za počasnu kapu ili krunu raznih čelnika. |
|
mjera (mera) |
postupak poduhvat |
Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i besmisleno. |
|
mjesto (srb. mesto), alar. meyastu |
naselje selo, gradić |
U srbo-balkanskom nazivlju to je obćenito hrv. naselje, tek kasnije nakon Jugoslavije nametnuto i Hrvatima (podrietlom iz ranog alarodskog: meyastu). U izvorno-hrvatskom je pravo 'mjesto' svako s poznatim smještajem i položajem, bilo naseljeno ili ne: zato su mjesta u Hrvatskoj uz ino npr. medvjedja pećina, veća lokva, planinski vrh i sl.. |
| mletački,Mlečani (Mlecchiana) |
venecianski Venecianci |
Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana u značenju: tudjinski, strani. | |
|
moreški, maurski (Moriscos) |
arabski, sjevernoafrički |
Pridjev španjolskog izkona i još ranije izvorno iz starogrčkog Mauroi (tamnoputi), uglavnom za stanovnike sjeverne Afrike; od toga je korčulanska ratna igra "Moreška" (i istoimena slična Moresca iz Korzike). |
|
moreuz | tjesnac, morska vrata |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
Morlaci,morlački (Mauroblachoi) |
Balkanci, Vlahi, balkanski,vlaški |
Dvoznačni izrazi: srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za sjevernije romanizirane domorodce na Balkanu (potomci Ilira i Tračana); kasnije talianski izkrivljeno Morlacchi obrnuto znači doseljeno neromansko pučanstvo Balkana. |
| mrcina (marczana) |
ljenoba; životinjski lješ |
Kod nas dialektalni naziv za lijenčinu ili životinjsko truplo. | |
|
mrdati mrdanje |
micati, -anje gibati, gibanje |
Vulgarni srbo-balkanski primitivizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
"mrgara" mulgarium |
margar, složeni tor |
Izvorno iz latinskoga mulgarium (= muzilište) je kamenim suhozidom pregradjeni složen stočni tor (obor) s više pretinaca: izvorno čakavsko-hrvatski se to zove margâr, ali su ovo unitarni vukovci odnedavna 1980tih prekrstili u srboidni "mRgar". (Kod Srba je ušlo drukčije kroz vlaško-rumunjski kao "mrgara" = 'mlečna ovca'). |
|
mrmak | 1.kukac rovac 2. svizac |
1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| mucati, mutav (mucate, mutai) |
zastajkivati prekid govora |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona. | |
|
muhur | žig, pečat | Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
mujage mujarnice |
istočnjaci bakalnice |
Prednjoazijski doseljenici iz Blizkog iztoka (većinom muslimani) i njihove istočnjačke zalogajnice s masno-sladunjavim jelima (turcizmi). |
| munjen, -enost (munan) |
sulud, blesav, -avost |
Raniji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima, a kod nas najviše u čakavici i ikavici. | |
| mušur, mozur (mušurun) |
siga, ledenica |
Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamie, a novije poturčeno 'mozur' u Bosni. | |
|
mušterija | kupac, klient | Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju. |
|
mutljaga | petljanje, prtljanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
N
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
nada, nadâme nadâse |
iznad,nad mêne (iz)nad sebe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zgor (mene, njega). |
|
nadmen | umišljen, uobražen |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
nadmetanje | natječaj | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| nafta (neft) |
zemno ulje, petrolej |
Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima. | |
|
nag, nagost | gol, golotinja | Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
*nahero (nahiri) |
ukoso, nakrivo |
Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog izkona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vieka već prije Turaka. |
|
nahođenje | prosudba, procjena |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
nakaradan | nakazni, nagrdan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| namaz ( صلوة ) |
molitva (islam) hrv. premaz |
1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tiela za kožne i ine bolesti. | |
|
nana | metvica | Ljekovite biljke iz roda Mentha od kojih se pravi čaj, pepermint, itd.; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski se zove metvica. |
|
nanule | natikače, sandale | Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
napici (plur.napitak) |
napitki napitci |
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini). |
|
naprosto | jednostavno, izravno |
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrvat. doslovce znači: prostački-vulgarno. |
|
napržica | svadljivac, gundjalo |
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrv. dialektima znači prigoreno mjesto, pa je tu smiešno-nesmisleno. |
|
naranča (narangi naranga) | naranča srb.pomorandža |
Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog izkona. |
| *narav, naravan (narah, naravat) |
priroda prirodan |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan). | |
|
narda (nard) |
greda pregrada |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca. |
|
naredni | idući, sliedeći |
U tom srbo-balkanskom značenju nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga isto u hrv. već znači zapovjedni pa je tu smiešno i nesmisleno. |
|
narječje, -ečni (rus. naréčije) |
dialekt, -talni, srb.dijalekat,-atski |
Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, - ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima). |
|
naročit naročito |
osobit, -ta,-to, izrazit, -ta,-to |
Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
narodna muzika |
pučke pjesme, domaća svirka |
Srbo-balkanski izraz nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
naseobina | naselje | Noviji balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, dotada u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
nasušni | potrebit, svagdanji |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat tj. dvoznačno u hrv. to znači: presuh, jako sušan. |
|
natašte (našte) |
gladan, prije jela |
Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka. |
|
naTc-..., naTk-... naTs- . . . |
većinom: naD- ... iznaD- ... |
U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
natenane | potanko, podrobno |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
natociljati | podvaliti, nasamariti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti). |
|
naučnik naučnički |
znanstvenik iztraživač |
Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
nauditi | naškoditi, naštetiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nautika (nautike) |
plovidba, pomorstvo |
Pomorska struka za vještine plovidbe i pripadne pomorske škole. |
| *navakir, naukir (navacara, naukarna) |
kapetan, pomorac |
Prapoviestni naziv indovedskog izkona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici. | |
|
navigati, *navje (navidan,navaya) |
ploviti morem, eskadra, flotila |
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici, ali 'navje' u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske. |
|
*navoz (navaza) |
lučki dok, škver |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za brodsko ležište u brodogradilištu. |
|
nazad nazadni |
natrag, natražni |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
nazor, nazrijeti (nazar,nazarden) |
pogled, uvid uvidjeti |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona. |
|
neću,nećeš,neće nećemo, nećete |
ne ću, ne će ne ćemo,ne ćete |
Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nedokučiv | nedostižan, neshvatljiv |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nedostatak | manjak, izostanak |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nedotupavan | glupav, blesav |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
neizvjesan, neizvjesnost (neizvestan,-nost) |
nejasan,nesiguran nesigurnost, nejasnost |
Srbo-balkanski oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
nejač nejačad |
djeca, slabići |
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*nekaj,*nikaj (nekai,nikai) |
nešto, ništa |
Srednjovjeki arhaizmi baltopruskog izkona, kod nas najviše u sjeverozapadnoj kajkavici. |
|
neologizam (neos-logos) |
novotvorba, nova rieč |
Naziv grčkog izkona za novo stvorene izraze o novijim pojmovima nekog jezika. |
|
neophodan (rus. neobhodnij) |
potreban, nuždan |
Pridjev ruskog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, uglavnom nepotrebna istoznačnica, bolje je izvorno hrvatski: potreban, ili jači oblik nuždan. |
|
neprijatan | neugodan, neukusan |
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
neprikosnoven -snovenost |
nepobitan,-tnost neporeciv,-civost |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Neretva, -tvanski (Naron,Narontios) |
rieka Neretva, neretvanski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima. |
|
Neretljani, neretljanski |
Neretvani, neretvanski |
Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih "Neretljana": srb."Neretljanska kneževina"= hrv. Neretvanska banovina, "neretljanske lađe"= neretvanski brodovi, itd. |
|
neubrojiv neubrojivost |
neodgovoran, neuračunjiv,-ost |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
neumitan | neminovan, neizbježan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nEvera | nevrieme, manja oluja |
Jugo-balkanska govorna izkrivljenica primitivnih Vlašina: pravi romanski izvornik je nevEra = manja oluja, nevrieme na moru. |
|
nezajažljiv | nezasitan, gramzljiv |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
nezgoda, nezgodan |
nesreća, nesretan |
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
nipodaštavanje | priezir, podcjenjivanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *niska (niska) |
ogrlica, (Sv.) krunica |
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog izkona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka. | |
|
nišan nišaniti |
cilj, *meta, gadjati |
Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
niza, nîzame nîzanj |
niz, niz mêne niz njêga |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zdol (mene, njega). |
|
nopal nopalera |
kaktus, -sarnik, zbirka kaktusa |
Čakavsko-romanski nazivi španjolskog izkona za mesnato-bodljaste biljke (Cactaceae) iz američkih pustinja i za njihove zbirke ili primorske vrtove kakteja |
| nordijski (Nordisk) |
skandinavski sjevernoeuropski |
Pridjev skandinavskog izkona: naš raniji pomorsko-čakavski je *tohórni od *Tohorâje = Skandinavija i *Tohorâni = Skandinavci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). | |
|
nosev nosevi |
nosov, nosovi |
Pridjevi na -ev i plurali na -evi su većinom balkanski srbizmi umjesto hrvatskih na -ov i -ovi, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
novčanik | listnica, novčarka |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
novembar (November) | studeni | Jedanaesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
Nj
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
nj, unj zanj |
njega, u njêga za njêga |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je *vu njêga i čakavski *va njêga. |
| njoki (knokk) |
valjušci čak. šurlice |
Prehrambeni naziv tjestenine ranogermansko-gotskog podrijetla: jugo-vukovska je podvala kako je to iz "talianskoga" - koji kao jezik u to rano doba uopće još ni ne postoji (tad se u Italiji još govori latinski !). |
O
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
obazriv | obziran, oprezan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
obezbjeđenje (obezbeđenje) |
zaštita, osiguranje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
obim,-man obimnost |
obseg, -žan,obuhvat, prostranstvo |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: u hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno. |
|
objeda,(obeda) objediti |
kleveta, *potvorba ogovaranje ogovarati |
Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od 'objed' (ručak), pa u hrv. surječju ta 'objeda' zvuči besmisleno. |
|
obod | rub, obrub |
Dinarski srbizam više u uporabi po Sandjaku i Crnoj Gori, u Hrvatskoj dielom unesen pod Jugoslaviom u 20. stoljeću. |
|
oboljenje (obolenje) |
bolest | Posve nepotreban balkanski srbizam, nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, što se u hrv. jasno i jednostavno zove: bolest. |
|
obrazovanje | naobrazba, obrazovanost |
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
obučen obučenost |
naučen, uvježban uvježbanost |
Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci. |
|
obznana | proglas, objava | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odaja (oda) |
prostorija dvorana |
Veća svećana soba za prijeme. |
|
odašiljač, odašiljati |
predajnik,prenositi odpravnik, poslati |
Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom u 20.st.: hrv.= predajnik i prenositi, poslati. |
|
odcjepiti, -ljenje (otcepiti,-plenje) |
odvojiti, razdvojiti, odvajanje, razdvojba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odjenuti, -vanje (odenuti,-evanje) |
obući, navući, oblačenje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odlagati odlaganje |
odgadjati, odgoda |
Izmienjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno. |
|
odmarati | odmarati SE | Bezlični balkanski srbizam bez povratnog glagola, nametnut tek od 20. stoljeća nakon Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odobrenje | dozvola, dopuštenje |
Balkanski vojni srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odojče | dojenče djetešce |
Sitno jednogodišnje diete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko diete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno. |
| |
odsjek (otsek) |
odjel, dio ustanove |
Dio neke javne ustanove: vojni jugo-srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
odstojanje | razmak, udaljenost |
Vojni srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odstraniti (otstraniti) |
ukloniti, odmaknuti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odstupiti | odustati, predomisliti se |
Jugo-vojni srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *odsukati (udsuka) |
odvući brod maknuti s obale |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
odsustvo | izočnost, dopust |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odudarati | odskakati, izdvajati se |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
odvajkada | oduviek, odavno |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
odvažan, -žnost (otvážnij,otvážnost) |
hrabar, smjel, hrabrost,smjelost |
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
odžak (ocak) odžačar |
dimnjak, dimnjačar |
Ciev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
ogled ogledni |
pokus, probni, pokusni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
ogledalo | *zrcalo | Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe. |
|
oguliti oguljen |
oljuštiti, očistiti oljušten,očišćen |
Noviji nametnuti srbizmi iz Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj riedki (npr. jekavski pravoslavci). |
|
okačen okačiti |
obješen, -siti, prikvačen,-čiti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
okidač | *odponac, upaljač |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oklagija | valar | Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tiesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
okolina | okružje, okoliš |
Jugo-balkanizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
okrenuti okretati |
obrnuti obrtati |
Srbo-balkanski glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
okretač okretanje |
vrtilica, obrtač vrtnja, obrtanje |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona (vartana, vartula). |
|
okruženje | okružje, okoliš |
Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oktobar (October) | listopad | Deseti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
oladiti, olađenje |
zahladiti, zahladba |
Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oltar (altare) |
žrtvenik svetište |
Najsvetije mjesto u kršćanskoj crkvi gdje svećenik obavlja misno slavlje: rimski izvornik je kod nas nedavno bio očuvan imenom šćakavskog sela Oltare kod Senja (od Jugoslavije "Oltari"). |
|
oluk (oluk) |
žlieb, okapnica |
Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog izkona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
omaška, omanuti |
promašaj, -šiti, propust, -stiti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
omladina omladinski |
mladež, mladežni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
onđe onde |
tamo, onamo |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
onomad | nekoć, jednom, davno |
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oP- . . . | oB- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
oprečan, opreka |
suprotan, protivni suprotnost, protivnost |
Balkanski srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
opredijeliti (opredeliti) |
odabrati, odlučiti |
Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oran | voljan, spreman |
Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje. |
|
orientalni,-ntalac (orientalis) |
iztočni, -čnjak čak. zihódni |
Što pripada daljem Iztoku i iztočnoj Aziji (blizkoiztočni = levantski); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je zihódni od Zihòd = Orient (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju nepomorski Srbi). |
| orsag (orszag) |
država, srb. zemlja |
Naziv magjarskog izkona u sjevernoj Hrvatskoj, najviše u kajkavici. | |
| oroslan (oroslan) |
lav, veća zvier |
Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica "orslan" (orszlan) u štokavskom. | |
|
ortak | suradnik, partner |
Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
oruđe | sredstvo, pribor |
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
osion osionost |
drzak,-skost, nasilan, -je |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oskrnaviti oskrnavljen |
obezčastiti, obezčašćen |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oslabjeti, oslabjeli (oslabeti,oslabeli) |
oslabiti oslabljen |
Srbo-balkanski iztočni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
osmanlijski (Osmanli) |
otomanski, veleturski |
Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli. |
|
osmatrač osmatrati |
motriti, motritelj promatrač |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ostarjeti (ostareti) |
ostariti | Srboidni lažni jekavizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
ostrvo, ostrvce |
otok, otočić, školj |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
osujetiti | spriječiti, onemogućiti |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ošamutiti ošamućen |
omamiti,-mljen, smutiti, -ućen |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
oštriga (ostreion) |
kamenica | Jestiva okrugla morska školjka (Ostrea edulis), većinom čakavski naziv grčkog izkona. |
|
oT- . . . | oD- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
Četničko |
otadžbina otadžbinski |
domovina, domovinski |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
otkačen otkačenost |
čudan,svojeglav, svojeglavost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
otkrovenje | odkriće, objava |
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
otočki | otočni, na otoku |
Posrbljeni jugo-balkanizam izkrivljen od hrvatskoga "otočni" (na otoku). U hrv. "otočki" znači iz ličkog grada Otočca (a nikako ne na otoku !). |
|
otok (medicinski) | oteklina, nateklina |
Bolesni podliev krvi na tielu. U hrv. pravi otok znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
otpušač | vadičep, otvarač (boce) |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ovaplotiti ovaploćen |
ostvariti, ostvaren |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ovejan | lukav, prepreden |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten sniegom. |
|
ovđe ovde |
simo, ovamo |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
ozljeda, ozljediti (ozleda, -diti) |
rana, raniti povrjeda, -diti |
Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h), pa je zato od 20. stoljeća isto nametnuto i Hrvatskoj (gdje je sad izbačeno naše izvorno: rana i raniti). |
P
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
Četničko |
pacov | štakor | Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *pačiti (pashyati) |
smetati priečiti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
padaline (-vine) padavinski |
oborine oborinski |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pajdaš (padaš) pajdašia (padašan) |
prijatelj, drugar, prijateljstvo |
Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog izkona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori. |
|
palača (palatos) |
dvorac, veća zgrada |
Velika gradjevina, većinom svečano uredjena. |
|
palamida (pelamys) |
polanda | Čakavski i ikavski naziv grčkog izkona za veliku plavu ribu Euthynnus pelamys (polanda je talianskog izkona). |
|
paleontologia (palaios-ontos-logos) | biologija fosila, priroda izumrlih |
Prijelazna prirodna znanost izmedju biologije, prapoviesti i geologije, koja proučava izumrlo bilje i životinje + fosilne ljude (prije pisane povijesti), pa obuhvaća: paleobotaniku, paleozoologiu, paleoantropologiu i paleoekologiu (medjuodnose raznih fosila i njih spram praljudi i predpovjesnog okoliša), a iz tog iskustva može prognozirati i budući redoslijed promjena (futuristika). |
|
palme (palámê) |
žumare srb. paome |
Tropska južna stabla iz skupine Arecaceae (Principes), na vrhu s velikim lišćem i većinom jestivih plodova, kod nas sadjene na Jadranu: Domaći čakavski naziv žumare obuhvaća poluotporne subtropske palme s okruglo-lepezastim lišćem (dok ine s dugim razperjanim listovima izvorno nemaju hrv. naziva). |
|
palmira (palmýra) |
zapadna žumara američka žum. |
Američke poluodporne palme u više vrsta iz subtropskog roda Sabal s okruglo-lepezastim listovima, kod nas sadjene uz Jadran. |
|
pamuk | mjehurac, bumbak |
Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak. |
| pandur pandurski |
redarstvenik, policajac |
Suvišni hungarizmi u šatrovačkom slangu, za postojeći hrvatski naziv redarstvenik + medjunarodno: policajac (iz grčkog). | |
|
pantljika | vrpca, traka |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
para (pare) |
novac, sitniš |
Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
|
paradajz (paradeisos) |
rajčica, pomidor |
Američko povrće crvenih plodova, Lycopersicum esculentum. |
|
paralaža | velelažac, bezgranični -lažljivac |
Srbo-balkanizam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
paraliza (paralysis) |
ukočenost, oduzetost |
Bolest gibanja koja prisiljava na nepomičnost udova ili cielog tiela. |
|
paramparčad | krhotine komadički |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
parazit,-tski (para-sitos) |
krvopija, nametnik,-ički |
Živa bića koja ne žive samostalno u prirodi nego u drugima (npr. bakterije, gliste) ili na njima kao gamad i sišu im krv. |
|
parče parčad |
komadić, odrezak | Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
| parip (paripa) |
pastuh, muški konj |
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrv. je: pastuh. | |
|
partenogeneza (parthenogenesis) |
djevorodnost, bezočinstvo |
Izravno radjanje potomaka bez oca niti spolnih dodira: zbog ubrzanog množenja je to vrlo često kod nižih životinja osobito račića i kukaca koji time stvaraju masovne invazije, ali to normalno izostaje kod svih biljaka i viših životinja npr. sisavaca. |
|
pastrmka | pastrva | Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. 'pastrmke' love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci. |
|
patriot(a) (patriotes) |
domoljub, rodoljub |
Osoba koja čuva, brani i radi za svoju domovinu i zavičaj (patriota = srbski oblik). |
| patrola (patrolle) |
izvidnica, obhodnja |
Manja sigurnosna četa izvidničke straže, koja obilazi tudji teren: vojni galicizam iz jugovojske od 20. stoljeća. | |
|
pavlaka | vrhnje | Srbo-balkanski naziv za izvorno hrvatsko vrhnje, rjedje nametnut u Hrvatskoj od 20. stoljeća (kod pravoslavaca). |
|
pazar (baza'ar) |
tržnica, sajmište |
Javni trgovački prostor za brojne prodavaone. |
|
pažnja, paziti (pazira,pazinat) |
pozornost paziti |
Izrazi baltopruskog izkona, izvorno povezani s ranoperzijskim: pazur. |
| pecaroš (pesk) pecanje |
ribič ribičija |
Starije nazivlje keltskog izkona u slatkovodnom ribarstvu na našim riekama i jezerima. | |
|
pećina peštera |
špilja, čak. *garma |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pedofil (paido-philos) |
"djecoljubac", napasnik djece |
Nastrani ljudi (većinom muški) koji napastuju, spolno muče i zlorabe maloljetnu djecu za zadovoljavanje svojih izkrivljenih nagona. |
|
pelcovati | ciepiti (se) | Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*peljar, pelati (peyar, pelate) |
vodič, voditi |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
|
pendžer (pencere) |
prozor, poneštra |
Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
perivoj (peribollon) |
šetalište, veći vrt |
Veći javni park s posadjenim drvećem i uredjenim stazama. |
| peška (pesk) | ribolov, ribarenje | Lov na ribe, ribarski obrt; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica). | |
|
peškir | ručnik | Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tiela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
picigati (picidan) |
peckati, zadirkivati |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona. |
|
pidjama (pajama) |
spavaćnica | Medjunarodni naziv perzijskog izkona za spavaće rublje. |
|
"pijega" pijegav |
pjega, *pirga pjegast,*pirgav |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga. |
|
"pijesma" pijevat |
pjesma pjevati |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen. |
| pimpek,*pimpač (pimpas) |
kita, muški ud |
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici (pimplîn). | |
|
pipničar pipničarka |
gostioničar,-rka, konobar, -rica |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*pir, pirnici (pir, pirusi) |
svadba svatovi |
Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog izkona. |
|
pirat, -ski (peirates) |
gusar gusarski |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *pirga,*pirgan (pirga, pirig) |
pjega, mrlja, pjegav,flekast |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski, a kajk. veliko Pirga = Orionova maglica (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju Srbi). | |
|
pirinač pirinčan |
riža, rižin |
Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
pirjan, pirjati (birjan,birjaden) |
pržen, pečen pržiti, peći |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona. |
|
pirun (perone) |
vilica, srb. viljuška |
Kuhinjski pribor za jelo, naziv grčkog izkona uz Jadran. |
Četničko |
pismena | dopisi, izprave podnesci |
Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pištati pištaljka |
zvižditi, -daljka fućkati, -kaljka |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pitar (pitharis) |
tegla, lonac za cvieće | Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. |
|
pitati pitanje |
toviti, tov šopati, -anje |
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit. |
|
pizda (pizda) |
stidnica vagina |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kroz naše psovke proširen i u ine balkanske jezike. |
|
placa (platea) |
trg, tržnica |
Slobodan prostor usred grada za javne skupove i trgovanje, čakavski naziv uz Jadran. |
| plahta,plahtica (pahatar) |
roman. lancun, turs. čaršav |
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav). | |
|
planet (πλανήτης) | svjetlica | Hladnija i manja nebeska tiela bez vlastitog žara, koja se vrte oko Sunca (i inih zviezda); stari čakavski naziv 'svitlice' kod jadranskih mornara od Visa do Kvarnera se javno rabio u našem pomorstvu za pomična nebeska tiela do 20. stoljeća, ali je odbačen u Jugoslaviji (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
|
planeta (πλανήτης) | gatalica | U balkanskoj izkrivljenici ženskog roda: proročanski znak ljudske sudbine u zvjezdogatanju (astrologiji); takodjer i papirić s najavom budućnosti što ga izvlači zamorčić kod uličnih Roma. |
|
plovka plovan |
patka, raca patak, racan |
Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pobrđe | gorje, brda | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poda, podâme podâte |
ispod,pod mêne ispod tebe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe). |
|
pòdanj podâse |
pod njêga pod sêbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe). |
Četničko |
podesiti podesan |
prilagoditi, uzkladiti, -djen |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podilaziti | udvarati, laskati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podnosioc | podnosilac, podnositelj |
Srbo-balkanski oblik na -oc proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. podnositelj ili podnosilac. |
|
podozriv podozrenje |
sumnjičav, -ost nepovjerenje |
Srbo-balkanizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podstrek podstrekavati |
huškanje, huškati, potaći |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podudaran podudarnost |
sukladan, sklad, slaganje |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| pogača (pogacsa) |
srb. lepinja, arab. somun |
Razvaljano prženo tiesto, slično i starije je perzijski: bagača. | |
|
pogibija | stradanje, pogibelj |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pogrom(pogróm) pogromaš |
progon progonitelj |
Nazivi ruskog izkona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
pogružen | snužden, tužan |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| pohaban, -ati (habilar) |
ofucan, ofucati izlizati se |
Rieči izkonom iz antičke Mezopotamie, do nas prenesene preko arabskoga. | |
|
pojašnjenje pojasniti |
objasnidba objasniti |
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije riedak u Hrvatskoj (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pojata | koliba *kliet, šupa |
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poklon, pokloniti |
dar,darovati nadariti |
Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. 'poklon' većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno, nametnuto tek pod Jugoslavijom |
Četničko |
pokoljenje (pokolenje) |
naraštaj generacija |
Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće. |
|
pokondiren | umišljeni, skorojević |
Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokrenuti | potaknuti, započeti |
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokret pokretan |
pomak, gibanje pomičan |
Balkanski srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokretni pokretnost |
pomičan, gibljiv pomičnost |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pol polni |
spol spolni |
Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka). |
|
policija(politêia) policajac (politeoménos) |
redarstvo,*sigurba, pozornik, stražar |
Medjunarodni nazivi starogrčkog izkona, kajkav. policaj, ikav. policjot, a starije čakav. *sigurba. |
|
polihistor (poly-historikos) |
mnogoznalac, čak. šetesapjent |
Grč. polihistor = intelektualac koji pozna razne struke ili puno jezika, sveznajući, romansko-čakav.= šetesapjent. |
|
polovni polovina |
trošen,*rabljen polovica, pola |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poludjeti, (poludeti) |
poluditi, poblesaviti |
Vukovski srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pometnja, pomutnja |
zbrka nered |
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pomjeriti (pomeriti) |
pomaknuti premjestiti |
Promieniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
pomol (na pomolu) |
dogled (na vidiku) |
Balkanski srbizam "na pomolu" nametnut od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavaca): izvorno hrv.= na vidiku, u dogledu. |
|
pomoliti se | izviriti pokazati se |
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu. |
|
pomutnja | zbrka nered |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ponaosob | posebice, zasebno |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poništenje | poništaj ukinuće |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pontski (pontikós) | crnomorski | Što je povezano sa Crnim morem i sjeveroiztokom Sredozemlja: rani antički izraz starogrčkog izkona. |
|
popeSti se | se popeti | Vlaško-balkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
porijeklo (poreklo) |
izkon podrietlo |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
porječje (porečje) |
slijev, ikav. sliv |
Slivno područje neke rijeke s pritocima: srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
porodica porodični |
obitelj,obiteljski, lat. familija |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posilni | slugan podložnik |
Srbska rieč prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posljednji (poslédnij) |
zadnji, završni najnoviji |
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
postepen | postupan, gradualan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
postojbina postojbinski |
zavičaj, -čajni rodni kraj |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posvojni genitiv | posvojni pridjev | Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
pošto | jer, zbog | U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači 'koliko nešto košta', pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
poT- . . . | poD- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
potčinjen | podložan, podvrgnut |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
potkošulja | majica | Srbska rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| potok, potočni (pattoku, vipatoku) |
jarak jaz |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog - jer nemaju ini Slaveni). | |
|
povinovati (se) | podložiti se podvrgnuti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povjerioc (poverioc) |
povjerenik, vjerovnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povjetarac (povetarac) |
lahor vjetrić |
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povratiti povraćanje |
bljuvati,-vanje rigati, -anje |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povrjeđen povrjediti |
ranjen raniti |
Noviji srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): jugo-Srbi izbjegavaju 'ranjen/raniti' zbog sličnosti s hrv. hranjen/hraniti. |
|
povraz (pervaz) |
tunjica, eng. flaks |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice. |
|
pozadi | iza, otraga, , odostrag |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
pozni pozno |
kasan kasno |
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pozor (pazur) |
pažnja, pozornost |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam). |
|
pozorište pozorje |
kazalište, glumište |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
praktičan (praktikos) |
primienjen, uporabni |
Većinom knjiški pojam grčkog izkona u gradskom govoru. |
|
praštati praštanje |
oprostiti oprost |
Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
prav, pravac |
(iz)ravan smjer, putanja |
U hrv. jeziku se 'pravac' rabi izključivo u geometriji samo za ravnu crtu, a "prav" je = ravan. Tek pod Jugoslaviom od 20.st. mu je smisao izkrivljen i preinačen u srbskom smislu kao oznaka za hrv. smjer (gibanja). |
| *pravica, -ičan (pravicar) |
pravda pravedan |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. "pravda". | |
|
pravobranioc -branilaštvo |
odvjetnik odvjetništvo |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pravoliniski | izravan, ravnocrtan |
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u hrv. nepoznat. |
|
praziluk (prason) |
porjak, poriluk |
Povrće Allium porrum: naziv grčkog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
praznik (rus.prazdnik) |
*blagdan, svetak, ved. bhagadana |
Naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prčiti (paracit) |
izturiti, iztaknuti |
Prastari glagol perzijskog izkona u čakavici i kajkavici. |
|
prditi (paradata) | zasmrditi | Prastari hrv. glagol perzijskog izkona za puštanje probavnog vjetra. |
Četničko |
prečaga | pregrada, pretinac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prečnik | promjer, lat. radius |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preda, predame predate |
pred,pred mêne pred têbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe). |
|
predanj predase |
pred njêga pred sêbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe). |
|
predan | odan, *harni |
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je "predan" dvoznačno-nejsno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen. |
|
predmnijevati (predmnevati) |
predvidjati očekivati |
Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
predostrožan predostrožnost |
oprez, oprezan, *pozor, pozoran, sumnjičav, -ost |
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preduslov | preduvjet, predpostavka |
Naziv prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preduzeće preduzetnik |
tvrdka, poduzeće poduzetnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
Četničko |
preimućstvo | nadmoć, prednost | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prekaljen | izvježban, iskusan |
Vojni naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prekarni (precarius) |
izmoljen, darovan |
Rimski klasicizam: nešto postignuto molbom, dodieljeno prošnjom na dar. |
Četničko |
preklani prekolane |
predlani pred 2. god. |
Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani. |
|
prema | po, spram, u smislu |
Srboidno značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno. |
|
premetačina | pretres pretraga |
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prenavljati se prenavljanje |
pretvarati se izigravati |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
presque-isle fran.presqu'ile |
dugi-uži rt poluotočić |
Američka pomodna izkirivljenica od izvornog galicizma za poluotok (presq'ile), odnedavna proširena kroz nestručne Wikipedije umjesto manjeg poluotoka ili izduženog rta. |
|
preT- . . . | preD- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
pretežno | većinom, najviše |
Prilog proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prethodni | prijašnji, raniji |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretposljedni, (pretposledni) |
predzadnji | Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretskazati pretskazanje |
predvidjeti, proročanstvo |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretstavka | podnesak prigovor |
Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretšasni pretšasnik |
raniji, prvotni predhodnik |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preturiti preturen |
izvrnuti, prevrnut |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretvoran pretvornost |
licemjeran dvoličnost |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
prevazići prevaziđen |
nadmašiti, prevladan |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prevejan prevejanost |
prepreden, lukavost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pribrežje pribrežni |
primorje, obalni |
U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| prignati (parignanti) |
natjerati utjerati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
prigoda prigodan |
prilika, zgoda, prikladan,zgodan |
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (više kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prikačiti | pričvrstiti, zakvačiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
priključiti priključak |
dodati, pripojiti spojiti, spojnica |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
priležan priležnost |
marljiv marljivost |
Rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
primaoc | primatelj primalac |
Srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. primatelj (primalac). |
|
prinadležan prinadležnost |
pripadni prihod, berivo |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
printer jugosrb.štampač |
novo: pisač čakav. tipâr |
Stroj za izpis teksta u tiskari i računalu, novokovanica: pisač, jugosrb. štampač, starohrvatsko-čakav. tipâr. |
| priobalje, priobalni |
nadmorje,-orski obala, obalni |
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: samo zato da se potisne i ukine ranije izvorno-hrvatsko obala, obalni, nadmorski (do pola stoljeća prije = nadmorski pojas prskanja valovima). | |
| *pripelati (paripelate) |
dovesti privesti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
prirodnjak prirodnjački |
naravoslov,*-lovni prirodoslovac,-vni |
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate. |
|
prisajediniti, prisajedinjenje |
ujediniti, pripojiti pripajanje, sjedinjenje |
Srbo-balkanizmi nametnuti nam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
|
pristanište pristanišni |
luka, pristan lučki |
Rieči proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke. |
|
prisustvo | nazočnost, prisutnost |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
privreda privredni |
gospodarstvo gospodarski |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prljav prljati |
nečist, zmazan, onečistiti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
proključati | zakipiti, uzavrieti |
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
promaja | propuh | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
promrdati | prodrmati razgibati se |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prost | jednostavan običan |
Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno. |
| *prosukati (sukavat) |
proburaziti probadati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
protezati se protezanje |
pružati se, prostirati, -nje |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno). |
|
protuha | skitnica, pustolov |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
proturiti proturati |
*narinuti podmetati |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
provalija | ponor | Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
providan providno |
proziran jasan, jasno |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
provod provodadžija |
zabava svodnik, *snubok |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pseto pseći |
pas pasji |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pule, pulić (pule) |
magarčić, tovarić |
Mladunac magarca, rani naziv perzijskog izkona u ikavici i čakavici. |
|
pusa, pusiti (busek,busidan) |
poljubac, poljubiti |
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona očuvani najviše u kajkavici i čakavici. |
|
pustara | ledina, ugar |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pustopašan pustopašnost |
nestašan,-šnost razuzdan, -nost |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
put (kao prilog) |
spram, prama u smjeru |
U hrv. je put samo imenica - ne prilog kao srbski: to je nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
puzavica | povijuša, liana penjačica |
Rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-botaniku, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Q
R
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| *rabiti (rabu) |
koristiti, upotrebljavati |
Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
računar kompjuter |
računalo, kompjutor |
Nazivi nametnuti pod Jugoslavijom. |
|
radio (radius) | 1. krugoval 2. krugovalnik |
1. Telekomunikacijski sustav za prienos znakova i zvukova s pomoću strujnih magnetskih valova. 2. Prijamnik koji prima valove iz krugovalne postaje prjeko krugovalnog odašiljača. |
|
radiJo, "radiJon" |
radio, "radion" |
Srbo-bošnjački balkanizmi (s umetkom 'J'): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo radio i "radion", a tzv. 'radijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam. |
|
raka (rakas) | grobnica | Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog izkona. |
|
rakija (raki) |
*žganica, dropica |
Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća: turcizam najviše kod štokavaca i čakavaca, a kajkavski: *žganica. |
Četničko |
ranac | brocak, ruksak, naprtnjača |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raS-..., raŠ-... raŽ- . . . |
raZ- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
Četničko |
rashodovan | odpisan, iztrošen |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raskrsnica | razkrižje, prekrižje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
raslinje | raslinstvo, rašće, bilje |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rasol (rasul) |
salamura slani sok |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona: lažnokorienski "raz-sol" je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica. |
Četničko |
rasparčan rasparčati |
raztrgan, -ati, razkomadan,-ti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raspust | dopust, god. odmor |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rast rastovina |
dub, dubovina, hrast,-stovina |
Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno. |
|
rasturen rasturiti |
raztjeran, -ati, razoren, -riti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rastvor rastvoriti |
otopina, otopiti, raztopina |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to "rastvoriti" u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata. |
|
ravan | sličan podjednak |
Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno. |
|
razblažen razblažiti |
razrijeđen, razrijediti |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razmjer (razmera) |
mjerilo, omjer |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razmrdati | razgibati, razklimati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razočarEnje | razočaranost, (razočaranje) |
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razuđen | razčlanjen, razveden (obala) |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rđa, rđav rđati |
hrdja, -av, hrdjati |
Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| realizacija (réalisation) |
ostvarba ostvarenje |
Naziv francuzkog izkona (izvorno od latinske osnovice: realis = stvaran). | |
|
"reci" plur.od redak |
redci, retci |
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći - reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno. |
|
retrohistorija (rethron-historia) |
dogovorna poviest, lažna polupoviest | Retrohistorija je lažno-dogovorna "povijest" koju unatrag pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti (često uz zakonske zabrane revizionizma). Suprotno od toga je prava pismena povijest ili historiografija, utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. |
|
retrohistorik (rethron-historikos) |
naručeni povjesnik, podobni historičar | Naručeno-dogovorni "povijesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. Suprotno od toga je kritički revizionist koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza (pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo). |
|
revizionist (revideo,revisum) |
kritički povjesnik, nepodobni historičar | Proturežimski i nepodobno-kritički historik koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza, - pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo. Suprotnost je naručeno-dogovorni "povjesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. |
|
reza | zasun, kračun | Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači. |
|
ricinus (Ricinus) | skočac | Ljekoviti subtropski grm, daje purgativno ulje za otvaranje i u većoj količini je otrovan. |
|
ripanje | kašalj, krkljanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *risati (drisati) |
crtati | Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamienjen srbskim crtati. | |
| *rivati, rinuti (rinvati, rnuti) |
turati, turiti srb.gurati,gurnuti |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamienjeni srbskim gurati). | |
|
roniOC | ronilAC, gnjurac |
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rozga (rezegi) |
vinjaga vriježa loze |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. "čokote"). |
|
ručak ručati |
*objed, objedovati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid). |
|
ručavanje ručavati |
objed, ručati, objedovati |
Balkanizmi uvedeni od 20. stoljeća u ugostiteljstvu Jugoslavije, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
*rudan (rudas) | slatkovodni rak | Rakovi koji žive u riekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici. |
|
ruflati (to ruffle) |
kuštrati, pročešati |
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici. |
|
rukovodstvo rukovodioc |
uprava, -vitelj, nadstojnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rvač, -rvanje rvati se |
hrvač, -anje, hrvati se |
Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
S
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
SA | s, uz ča-kaj.*pri |
Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako "sa" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
sa- ... | s- ... su- ... |
Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-... u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-... ili su-... Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po izkonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha. |
|
sabesjednik (sabesednik) |
sugovornik | Balkanski srbizam nametnut tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sabirni sabiranje |
zbirni, skupni skupljanje |
Balkanski srbizmi nametnuti tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sablja (Sabel) |
mač | Naziv germanskog izkona za bojno sječivo, izvorno hrv. je mač. |
|
saborni | prvostolni katedralni |
Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora). |
|
sačekati | pričekati, dočekati |
Taj balkanski glagol je noviji jugo-srbizam nametnut u Hrvatskoj krajem 20.st., ranije u hrv. nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sačekuša | zasjeda | Tzv. "sačekuša" je noviji srbizam iz jugo-slanga, nametnut u Hrvatskoj krajem 20.st. iz "milicijskog" žargona: izvorno se ovo kod nas kaže zasjeda. |
|
sačiniti sačinjavati |
napraviti tvoriti |
Noviji glagolski srbizmi, u Hrvatskoj nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća (ranije tu samo kod pravoslavaca). |
|
*sadrîna,osedriti (sadrah, sedrata) |
atol, koraligen, ovapniti,skameniti |
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja. |
|
saglasan saglasnost |
sporazuman, suglasan, suglasje |
Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sagledati | pregledati, pogledati |
Glagolski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sagopalma (Sago-palm) |
sagovac cikasica |
Naziv izkonom od malajskog "sâgu": crnogorične golosjemenjače prividno nalik palmi iz tropskog roda Cycas: brašnavo oguljeno deblo bez kore se jede poput kruha, sadjena za ukras u Dalmaciji. |
|
sagorjevati,-anje (sagorevati,-nje) |
izgarati izgaranje |
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sahatkula (sahat-kule) |
javni sat, čak. *urila |
Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog izkona uz Jadran: *urila. |
Četničko |
sahrana sahraniti |
pogreb, pokop pokopati |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sajen (saye) |
garav, čadjav |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona već prije Turaka (ikavica i čakavica). |
|
saksija | tegla, pitar | Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
|
sAkupiti | skupiti sabrati |
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
samar (samarci) samardžija |
sedlo, sedlar |
Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
samsir (semsar) |
posrednik, prekupac |
Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog izkona, kod nas osobito u čakavici i ikavici. |
| sandale (zandal) |
natikače | Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona. | |
|
sanduk sanduče |
kovčeg, škrinja škrabica, kutija |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
sànjim sànjom |
s njîme, s njôme |
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saobraćaj, -jni saobraćajac |
promet, prometni, prometnik |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saopćiti, -ćenje (saopštiti,-tenje) |
obaviest, -iti, priopćiti,-enje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saosjećanje (saosećanje) |
sućut, suosjećaj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sardina (sardes) |
sardelica, srb.srdjela |
Sitna plava riba iz roda Clupea, koja se lovi u morskim jatima. |
|
sasa | 1. moruzgva 2. šumarica |
1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria). 2. Rano proljetno cvieće iz roda Anemone s više srodnih vrsta. |
|
sAslušati | poslušati počuti |
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
| sat (saat, tur.sahat) |
dobnjak,dobnik* Lika: klepetalo |
Poturčeni naziv prvotno arabski = razmak 1h + pripadni mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec kod Zagreba - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Kao mjera: čak. ura, kajk. vura. | |
|
sàtim | s tîme | Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sàtrati | zatrti, uništiti |
Noviji balkanski srbizam iz Jugoslavije nametnut od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Saturn (Saturnus) |
Zelenica | Šesti od Sunca po udaljenosti planet zelenkaste boje okružen velikim prstenom; to je stariji čakavski naziv ovoga zelenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
|
saučešće sažalenje |
sućut | Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
saučesnik saučesnica |
sudionik, sudionica |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Sava, savski (Saos, Savius) |
rieka Sava, posavski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona (po grčko-latinskim zapisima). |
Četničko |
saznanje saznati |
spoznaja spoznati,doznati |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sazvježđe (sazvežđe) |
zviježđe konstelacija |
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sedef | biser | Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice. |
| *sedra, sedreni (sadr, sedrata) |
kamenac, ovapnjenje |
Prastari hrv. izrazi arabskog izkona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar). | |
|
sedmica sedmični |
tjedan, tjedni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sekcija (sectio) |
odjel srb.odsjek(odsek) |
Antički naziv latinskog izkona za izdvojeni dio nečega. |
|
sekirati (se) sekiranje |
uznemiriti (se), uzrujati, uznemirba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sekvoja (sequoya) |
mamutovac, velečempres |
Veliko i najstarije stablo (Sequoiadendron giganteum) iz Sjeverne Amerike, kod nas rjedje sadjeno ili ponekad pobrkano s inim uvoznim čempresovkama (Cupressaceae). |
|
Seldžuci,-učki (Selcuk,Selcukli) |
Praturci praturski |
Ranije tursko pleme što je još u srednjem vieku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vieku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana. |
|
selfić (selfie) |
samoslik, sebeslika |
Fotografski autoportret, svjetlopisno snimanje samoga sebe (noviji pojmovi početkom 21. stolj.). |
Četničko |
sem | *izim, osim | Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
seoba, seobeni |
selidba, selidbeni |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
seoce seoceta |
selce, *ves zaselak selca,zaselci |
Srboidni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves. |
|
septembar (September) | rujan | Deveti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
serdar (zerdar) |
vojskovođa, zapovjednik |
Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog izkona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji. |
|
shodno | sukladno, u smislu |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| sibirski (Sabirli) |
sjevernoazijski, čak.*baršadîni |
Medjunarodni izraz turko-mongolskog izkona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana - iz perz. baršidan). | |
| *sigúrba,siguràča (sigguru,siggurat) |
straža, garda, fibula,ziherica |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
|
sijalica | žarulja | Naziv proširen pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sijaset silesija |
mnoštvo, puno | Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
sika (sika) | greben, hrid | Prastari naziv perzijskog izkona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi. |
|
sinteza, -etski (synthesis,-etikos) |
spajanje, spojni, sklopidba, -dben |
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona: novije = spajanje i spojni, arhaično sklopidba i sklopidben. |
|
sirće (sirket) |
ocat, kvasina |
Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sistem,-mski (systêma) |
poredak, sustav,-avni |
Medjunarodni naziv starogrčkog izkona češći u srbskomu, a hrv. je to većinom sustav i sustavni (ili politički: poredak). |
|
skela, skelar (iskele) |
splav, plovilo splavar |
Priručno drveno plovilo većinom na riekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduviek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiešna i nesmislena. |
|
Skoncentrirati (skoncentrisati) |
usredotočiti koncentrirati lat.concentrare |
Priglupo-balkansko ponavljanje: s(sa) = lat. con- (kon-), skon- = dupliranje naših klasičnih neznalica koji to dvaput isto ponavljaju, da se naprave važni u lažnoj uporabi medjunarodnih glagola. |
|
skorašnji | nedavni, najnoviji |
Srbo-balkanski pridjev nametnut pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
skori skorost |
blizak,vidljiv brzina |
Srbo-balkanski izrazi prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| skot (skatr) |
stoka mladunac |
Obći naziv stoke i posebno životinjskog mladunca: rani srednjovjeki germanizam pragermanskog izkona. | |
| *skunkač (scunc) |
žabica, punoglavac |
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, najviše u kajkavici. | |
|
sladostrast | pohota, razbluda |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
slatkiši, poslastičarnica |
slastice, slastičarna |
Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. "slastičarnica" je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna. |
|
slavić,slaviček (salavis) |
slavuj lat.Luscinia |
Ptica pjevica Luscinia megarhynchos: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, stariji dialektni oblici najviše u čakavici (slavić) i kajkavici (slavîček). |
|
slušaoc | slušatelj, slušalac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
smog | zamagljenost čak.*zabušje |
Zamagljen i štetan zagušljivi zrak većinom u onečišćenim gradovima; starije čakav. *zabûšje. |
| smokva (smakka) |
kajk. figa lat. Ficus |
Južna primorska voćka (Ficus carica): rani srednjovjeki germanizam gotskog izkona. | |
|
smrča smrčevina |
smreka, smrekovina |
Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno. |
|
smučke, smučar smučanje |
skije, skijaš, skijanje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje - huzítva i fuzje - fuzìdba). |
Četničko |
snabdjeti (snabdeti) |
obskrbiti, zbrinuti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snebivanje | neodlučnost, oklievanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snishodljiv | ponizan, podložan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snjegović (snegović) | snješko | Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od sniega. |
|
so soni |
sol (NaCl), solni, slani |
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| soda (sawad) |
slanica, bikarbona |
Medjunarodni nazivi arabskog izkona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje. | |
|
sokak | ulica | Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| sokna (szokna) |
nazuvka, *bičva, dokoljenka |
Noviji hungarizam u sjevernoj Hrvatskoj, starije je izvorno bičva kod ikavaca i čakavaca, a knjževno: nazuvka (turski: čarapa). | |
| somun | pogača, srb. lepinja |
Naziv arabskog izkona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača. | |
|
sopile, sopiti (soplilla,soplar) |
frula, flauta frulati |
Nazivi španjolskog izkona za tradicijsko sviranje polutonovima po istarskoj ljestvici na sjevernom Jadranu; još stariji antički izvornik toga je etrušćanska frula: suplu. |
Četničko |
sopstven sopstvenik |
vlastit, osobni vlasnik,posjednik |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sosevi sosem (frn.sauces) |
umaci, umakom sosOvi, sosOm |
Srbo-balkanske izkrivljenice iz galicizma sauce(s), u hrv. umaci/umakom ili kao galicizam: sosovi /sosom. |
|
sotona (satanas) |
Lucifer, glavni vrag |
Vrhovni čelnik vragova i zloduha u paklu, starije čakav. i kajk. *hudobina. |
|
spasioc | izbavitelj, spasilac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
spis (spis) |
*listina spis, akt |
Naziv je sličan kao i češki pa to smatraju bohemizmom iz doba preporoda, ali u čakavici postoji još ranija istoznačnica zipys. Najranija hrv. inačica već iz glagoljice je listina. |
|
spisak spisatelj |
popis, imenik pisac,književnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
splavovi (duži muški plural) |
splavi (kraći ženski plural) |
Srbobalkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
spolja spoljni |
vani, izvan vanjski, izvanji |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sport sportski |
šport športski |
Srbo-balkanizirani oblik iz medjunarodnog anglizma, nametnut tek pod Jugoslavijom od 20.stoljeća umjesto ranijeg anglohrvatskog Šport, športski (stiglo preko njemačkog). |
|
sprat spratni |
*podac, kat, katni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sravniti | ujednačiti, prispodobiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
srazmjer | omjer, mjerilo |
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
srbovati, srbovanje |
posrbiti, posrbitva |
Ranije nepoznate srbske riječi, u Hrvatskoj nametnute tek od 20.st. pod Jugoslaviom (izim prije kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
srez sreski |
kotar, -rski županija,-jski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *srsi (serše,sereše) |
žmarci, trnci, jeza, groza |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
staklara | staklenik | Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove. |
|
standard standardologija |
Vukopis vukopisanje |
U 'našem' jezikoslovlju: srbohrvatski pravopis i balkansko jugo-pisanje po Vuku Karadžiću. |
| standardni, naš (jezik) |
srbohrvatski jugoslavenski |
Novije lažne podvale tzv.'naših' tj. balkanskih jugo-jezičara, a koji stalno i uporno izbjegavaju pridjev hrvatski, pa se podsvjesno žele vratiti natrag u Jugo-Balkaniju iz prošlog stoljeća. | |
|
stanica stanični |
postaja,stajalište kolodvorski |
Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
staralac (-aoc) starati (se) |
skrbnik, skrbiti, brinuti se |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
starjeti (stareti) |
stariti, ostariti |
Srboidni lažni jekavizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
stepa (stepi) stepski (stepnij) |
čakav. pustòša, srb. pustara |
Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie). |
Četničko |
stepen, -nast stepenište |
stupanj,-pnjevit, *stubište |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*stepsti (tep, tapaša) |
stresti, prodrmati |
Prastari izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
|
stihija (stoiheia) |
nevrieme, nepogoda |
Naziv grčkog izkona većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i u Hrvatsku (ranije nepoznat). |
|
sto stoni |
stol, stolni |
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. sto = broj 100 (pa je to dvosmisleno). |
|
stomak, -ačni (stomachos) |
želudac, utroba, želučani,utrobni |
Rieči grčkog izkona proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
strava | užas, jaki strah |
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
stražara (kula-stražara) |
čuvarnica, stražarna |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *stupa, stuparica (stupa,stupesana) |
mlin, vodenica mlinarica |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima. | |
|
stvaraoc | tvorac, tvoritelj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sudija | sudac, sudnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sudovi | posudje krvne žile |
Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
suhozid (suvozid) |
suhomeđa, čak. *gromača |
Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sujeta sujetan |
tašt, taština, umišljen, -nost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
suknja, sukno (sekhane) |
haljina, platno, tkanina |
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona. |
|
sukulenti (succulentes) |
sočnice, mesnatice |
Biljke s debelim sočno-mesnatim listovima ili kuglasto-udebljanom stabljikom (npr. kakteje) koje većinom rastu u pustinjama ili na slanim morskim obalama: neprikladan je stariji naziv 'tustike' jer je taj puno uže ograničen samo na njihovu manju podskupinu Crassulaceae. |
| sultan sultanat |
islamski vladar islamska država |
Najčešći naslov arabskog izkona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo. | |
|
sundjer (sünger) | spužva | Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
suP- . . . | suB- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
super ... (super) |
1.gore, iznad 2.odlično,izvrsno |
Izraz latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi i klasično-hrvatski = ono što je gornje i leži iznad donjega, 2.Novi izkrivljeni amerikanizam = odlično, izvrstan (kod nas sada to pomodno rabe neobrazovani polupismeni skorojevići - da sebi i sličnima izgledaju važni i učeni). |
|
supermarket | robna kuća čakav. rotkûšba |
Velika robna kuća za prodaju razolikih proizvoda (i hrane), takodjer starohrvatsko-čakav. rotkûšba (= veleprodajni diskont u luci ili cijeli prodajni brod kao plovni supermarket). |
|
*surba (syrbe) |
kadulja kajk. žalfija |
Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog izkona, uglavnom u čakavici. |
Četničko |
surevnjiv surevnjivost |
jalan, jal zavidan, zavist |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
survina (urvina) |
klizište, osulina |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| suspendirati (souspender) |
ukloniti, obustaviti |
Glagol francuzkog izkona, kod nas se pomodno zlorabi još i u širemu izmjenjenom smislu kao: smijeniti, razriešiti (položaja). | |
|
sušti suština |
pravi, istinski, srž, bitnost |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| svekar, svekrva (swaikro,swaikra) |
mužev otac, muževa mati |
Stariji rodbinski germanizmi gotskog izkona od srednjeg vieka. | |
|
svekrvin jezik, svekrvina stolica |
žabica (Opuntia), indijska smokva 2. kuglasti nopal |
Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka). |
|
svetilja (kula-svetilja) |
svjetionik, grč.lanterna |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
svirep svirepost |
okrutan,-tnost grub, grubost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
svrsishodan, svrsishodnost |
smislen,-enost svrhovit,-itost |
Srboidni birokratizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Š
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| šafran (zafarân) |
podlesak, brnduška |
Rano proljetno cvieće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog izkona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima. | |
|
šaka | dlan | Krivi balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (osim prije kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. ovo znači samo stisnutu pesnicu !. |
| šaket (sakkus) |
mrežasta vreća | pletena vreća s rupicama za razne plodine; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim europskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
| šal (šalun) |
ovoj, omotač | Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka rieč već prije Turaka, izvorno iz arabskog. | |
| šaltur (saaltur) |
krojač | Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas osobito u ikavici i čakavici. | |
|
šamar, šamarati | pljuska, -kati ćuška, ćuškati |
Udaranje rukom i udariti čovjeka; rieči proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
šamel, šamlek (šamla, šamlek) |
klupa, klupica, podnožak |
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona prije Turaka, najviše u kajkavici. |
Četničko |
šargarepa | mrkva, merlin | Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
šarka tur. šargan |
ridjovka Vipera berus |
Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| šaške | skakavci | Kukci (Saltatoria) s produženim stražnjim nogama koji mogu skakati: hungarizam iz Slavonie i Podravine. | |
|
šator (šatur, šatera) |
čerga, zaklon |
Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog izkona kod nas od srednjeg vieka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u "čador". |
|
šećer (šeker), šećerni (šekerli) | *slador, sladorni | Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu. |
|
šećerana | sladorana | Uporedi Županjska Sladorana - još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u "šećerane". |
| šelebaj (selebun) |
lisac, lukavac | Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici. | |
|
šesnaest | šestnaist broj 16 |
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici. |
|
*šijun, šiunski (šiun, siuni) |
vihor, orkan, -ski |
Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi staroperzijskog izkona. |
|
šira, sirutka (šira, širabe) |
sirup, sirni sok |
Prastari kajkavski naziv perzijskog izkona (čakavski = širna). |
|
širom širi, -ra,-re |
diljem, širji,-ja,-je |
Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, -ša,-še. |
|
šišarka šišarica |
češer, šiška |
Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
škaf (skaphos) |
korito, kopanj |
Drvena ili metalna posuda za tekućine ili za sočnu krmu; helenizam u ikavici i čakavici. |
|
škampi (kampe) |
morski rak lat. Nephrops |
Raniji grčki naziv za jestivoga morskog raka (lat. Nephrops norvegicus): jugo-vukovska je podvala kako je to iz talianskog koji u srednjem vieku još ni ne postoji - tad se u Italiji još govori latinski !. |
|
škandal (skandalon) |
sramota, bruka |
Društveni pojam grčkog izkona u raznim hrv. dialektima. |
|
škarzo (skarzas) |
krivo, pogrješno |
Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici. |
|
škembe škembići |
iznutrice, tripe, fileki |
Nazivi jela turskog izkona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
škola, školan (schole, scholion) |
učilište učenički |
Gradjevina s razredima za naobrazbu djece i odraslih. |
|
školj, *skopalj (skopelos) |
otočić, hrid |
Manji kameniti otok koji pri olujama većinom polijevaju jaki valovi. |
|
škombra (skombros) |
skuša | Čakavski stari naziv grčkog izkona za jestivu plavu ribu Scombrus scombrus. |
|
škorpijon (skorpios) |
štipavac, škarpun |
Otrovna životinjica s klieštima iz skupina Scorpionidae-Chelicerata, žive većinom u primorju; takodjer i nebesko zvieždje uz južni rub horizonta. |
|
škrpina (skorpaina) |
bodeljka, škarpoc |
Crvene bodljaste ribe iz roda Scorpaena, medju najboljim i skupim morskim ribama za jelo. |
| škure (skura) |
rebrenice | Drveni prozori s dašćicama; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
| škuriti (skuran) |
zasjeniti, zamračiti |
Pritvoriti rebrenice (škure) ili zatamniti se nebo; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
|
šljoka šljokice |
lažni uresi, šareni nakit |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
šogor, šogorica (Schwager, -gerin) |
šurjak, šurjakinja |
Rodbinski germanizmi često rabljeni u Hrvatskoj (književno "šurjak" tu govore samo štokavci). |
|
šolja šoljica |
zdjela, šalica |
Riječi proširene uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| špijun, špiunaža (éspion,éspionnage) |
uhoda, žbir uhodništvo |
Nazivi francuzkog izkona za osobe i službe koje potajno druge uhode i dobavljaju podatke većinom nezakonito. | |
|
špinat (aspanath) |
lat. Spinacia srb.-tur. španać |
Srednjovjeki naziv perzijskog izkona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak. |
|
štab (Stab) |
stožer | Tielo koje prikuplja i sredjuje podatke koji pomažu u donošenju odluke, zapoviedi, naredbe, i drugo za podredjene jedinice. |
|
štilo (stylos) |
držalo, držak pisala |
Gornji dio pisalice koji se drži rukom, a u donji kraj ulazi mina ili pisaće pero. |
Četničko |
štoviše (štaviše) |
dapače, svakako |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*šujica (skaivas) |
ljevica, lieva ruka |
Raniji tračanski naziv za lievo, kod nas u ikavici i čakavici. |
|
švrljati švrljanje |
šarati,-anje škrabati, škrabanje |
Pogrdne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
T
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
taban | stopalo | Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tabor perz.(tabar) |
vojni logor, baza, kamp |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka u većini dialekata. |
|
tačke | točke piknje |
Sitne oznake ili kraj rečenice ... Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno. |
|
tajfun (typhon) |
vihor, šijun |
Vrtložna orkanska oluja, danas većinom naziv oko Pacifika (novije engl. typhoon). |
|
talambas | bubanj | Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
talar (talar) |
trijem, nadvratnik |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca. |
|
talas, talasni (thalassa) |
val, valni |
Helenizmi najčešći u srbskomu i prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
| taliban (طالبان) |
student vjere, učenik medrese |
1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički 'talibani' kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd. | |
|
taman | istom, upravo |
Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan. |
|
tambura (tan-burim) |
tamburica (tambur) |
Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog izkona (tambur), kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka. |
|
tane | metak | Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
taraba | plot, ograda |
Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| tarifa (ta'rif) |
pristojba naplata |
Medjunarodni trgovački naziv arabskog izkona. | |
|
tava,tavica (tabek) |
tiganj turs.tepsija |
Starohrvatski izraz perzijskog izkona: noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
tavan tavanica |
podkrovlje strop |
najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
taze | svjež, lat.frižak |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
te ..., te | pa ..., ter | Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa |
|
teatar (theatron) |
kazalište, srb.pozorište |
Javni prostor sa sjedalicama za gledanje predstava uživo. |
|
tečan | ukusan | Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče - nije krut). |
|
tefter tefteriti |
popis, lista, popisati |
Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tehnika, tehnički (technê,technikós) |
oprema,opremni čak. *spravîtba |
Antički izrazi grčkog izkona: starije pomorsko-čakav. *spravîtba. |
|
teka (thêke) |
bilježnica pisanka |
Prazni školski svezak sa crtama za učeničko pisanje zadaća i predavanja. |
|
tekar (tekar) |
istom, jedva srb.-turs. tek |
Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije "tek" je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
teleskop (τῆλε-σκοπεῖν) | veledogled | Jači optički ili elektronički dalekozor (s velikim udubljenim zrcalima ili radarom) za proučavanje sitnijih nebeskih tiela i galaktika u dalekom svemiru. |
|
televizija (tele + visio) televizor |
1. dalekovidnica 2. dalekovidnik |
1. Telekomunikacijski sustav za slanje i primanje pomičnih slika i zvuka s velikih daljina. 2. Prijamnik kao dio uredjaja dalekovidnice koji prima predanu sliku. |
|
temelj (temenos) |
osnovica turs. podloga |
Antički naziv grčkog izkona za našu podlogu ili osnovicu. |
|
tepsija (tepsi) |
plitica, tavica |
Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
terasa (tarasso) |
ravni krov čak.*taraca |
Grčki naziv još ranieg vedskoga (taranta) i hetitskog izkona (taratta), kod čakavaca starije: *taráca. |
|
terazija (terzi) |
kantar, ručna vaga |
Priručna loša vaga za približno vaganje 'od oka'. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| teret teretiti |
tovar, tovariti |
Noviji hungarizmi za ranije već postojeće hrvatske izraze: tovar i tovariti (+ medjunarodne karga i kargati). | |
|
teritorij,-alni (territorium) |
ozemlje, ozemni (srb. teritorijum) |
Prostorno područje neke države, pokrajine, obćine itd.: Podrietlom iz srednjovjekog latinskog, a hrv. ozemlje od 18/19. stoljeća. |
|
testera testeriti |
pila, piliti |
Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tezga | štand, pult | Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni. |
|
tiganj (teganon) |
tava, tavica turs. tepsija |
Antički izraz grčkog izkona, a noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
titlOVati eng.(to title) |
nasloviti titlati |
Srbo-balkanizirana izkrivljenica iz englezkog glagola: to title= nasloviti, hrv. izpravno = titlati. |
|
točak | kotač | Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo. |
|
tok tokom |
tijek tečenje |
Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno. |
|
toplota toplotni |
toplina, -nski vrućina,-nski |
Noviji balkanski srbizmi, u Hrvatskoj dielom nametnutni pod drugom Jugoslaviom umjesto našega izvornog: vrućina, vrućinski. |
|
torbari (torbali) |
1. tobolčari 2. galanteri |
1. Australski sisavci (Marsupialia) s nerazvijenim mladima u trbušnom džepu; 2. Prosjaci koji žive preprodajom sitne galanterije: nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
tovarica (tavarek) |
magarica, ugota |
Prastari naziv perzijskog izkona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici. |
|
tramvaj (tramway) |
munjovoz | Tračno vozilo za gradski prievoz putnika koje ima strujni pogon. |
|
trahi (Trachy-karpos) |
žumara | Izkrivljeni amerikanizirani naziv za najodporniju i visoku lepezastu palmu velika žumara (Trachycarpus fortunei) koja najbolje vani prezimljuje u našim kopnenim krajevima i sjevernom primorju (oko Zagreba ih raste već stotinjak), a žumara je njezin čakavski naziv |
|
tramuntana (transmontana) |
sjeverac Sjevernjača |
Čakavsko-ikavski nazivi latinskog izkona 1. Malo početno: sjeverozapadni vjetar NNW na Jadranu (nije tzv. 'bura': ova je sjeveroiztočnjak !); 2. Veliko početno: zviezda Sjevernjača, lat. Polaris. |
Četničko |
trebovati trebovanje |
zatražiti, naručiti, naručba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
trešnja | potres, zemljotres |
Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno. |
|
trijumf (triumphos) |
pobjeda, bojna slava |
Svečana javna proslava nakon uspješne ratne bitke ili športskog uspjeha u natjecanju. |
|
trilja (triglis) |
poletuša, morska lastavica | Čakavsko-ikavski naziv grčkog izkona za jestive pridnene ribe iz roda Trigla. |
|
trista | tristo, broj 300 |
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
Četničko |
trogub | trostruk, trokratan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tropi, tropski (tropê,tropikós) |
ekvatorske zemlje, čak. *polnébi |
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona za najtopliji pojas oko ekvatora, starije pomorsko-čakavski *polnébi i pridjev *polnèbni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
trpezarija (trapeza) |
blagovaona, zalogajnica |
Bizantizam uglavnom u srbskomu, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *trsi, trsje (trši, tuvarsa) |
nasad loze, vinograd |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat). | |
|
tržnica (tergitia) |
prodajni trg trgovina |
Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste). |
|
trudbenik trudbenički |
djelatnik, radnik,-nički |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
trupac,trupec (trupis) |
deblo tur. balvan |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici (trupec). |
.png){kind=small} |
tsunami (cunami: 津波) | veleval, lučki val, zaljevni val | Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana. |
|
tuča | tučnjava, mlatnjava |
Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno. |
| *tuhica (tuhuli) |
jastuk,kušin, vanjkuš |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj). | |
|
tulipan (dulban) |
lat. Tulipa srb.-tur. lala |
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za uresne cvietne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala). |
|
tulum (tulum) tulumariti |
pijanka, zabava pijančiti |
bučno-primitivna zabava s opijanjem, obća razuzdanost. Noviji jugo-balkanski turcizam u Hrvatskoj tek od 20. st. |
|
tumarati | lutati, skitati se |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tumbati | prevrtati, kotrljati |
Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tunj (thynnus) |
tuna, tunina |
Velika morska riba (Orcinus thynnus). |
|
*tunja, tunjica (tune, tunek) |
povraz, udica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca. |
|
turpija (turpi) | strugača rašpa, bradva |
Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta. |
|
turski (Türkce) | maloazijski čak. *hatijâni |
Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni. |
|
tust (tušt) |
mastan, debeo |
Prastari hrv. pridjev perzijskog izkona (čakav. tušći). |
|
*tuškan, tušćân (tušehan) |
zec, kunić |
Prastari hrv. naziv zeca perzijskog izkona (čakavski = tušćân). |
|
tužioc | tužitelj, tužilac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
U
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
u ... (+ genitiv) |
pri ... (+ dativ) kod ...(+ genitiv) |
Srbo-balkanske izraze poput 'u nas', 'u mene' su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavaca): izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene . |
Četničko |
ubav, -va,-o ubavost |
lijep, krasan, ljepota |
Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ubica ubistvo |
*umorilac, ubojica, umorstvo |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ubjediti (ubediti) |
uvjeriti, nagovoriti |
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): dvoznačno je i hrv. izvorno to znači osiromašiti, opljačkati. |
| ublok,*oblok (ub-lokanya) |
okno, ekran, prozorčić |
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja. | |
|
*ubrus (hubruši) |
rupčić, salvet |
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona. |
|
učesnik učestvovati |
sudionik, sudjelovati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
učešće | udjel, udio |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
učkur | razporak prorez, šlic |
Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
učtiv učtivost |
pristojan, uljudan, uljudnost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
udariti | osnovati usmjeriti |
Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
udarnik(udárnik) udarnički |
predradnik, bolji radnik |
Noviji ideoložki naziv ruskog izkona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću. |
Četničko |
udes udesiti |
sudar, nesreća, srediti, uništiti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate. |
|
udruženje | udruga, družba | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ugarski (hungaricus) |
magjarski, panonski |
Medjunarodni zemljopisni pojam latinskog izkona, povezan s nomadskim Hunima (Hungari) koji su u biegu od Kineza krajem antike provalili u Europu i time zbog velike selidbe naroda započeli propast Rimskog Carstva. |
| ugorak kaj.vugorek |
krastavac, čak. kukumar |
Naziv povrća (Cucumis sativus) panonsko-magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj: kajkav. vugorek, čakavsko-romanski: kukumar. | |
|
ujed ujesti |
ugriz, ubod, ugristi, ubosti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ukaz | odluka, naredba | Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
ukazati ukazivanje |
uputiti, uputa usmjeriti,-jerba |
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
uključiti uključen |
uvrstiti uvršten |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
UKOLIKO | ako | Srbski veznik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ukršten ukrštanje |
križan, hibridan, križanje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
umješan umješnost |
spretan, vješt, vještina |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Una, unski (Oeneos, Venas) |
rieka Una, unski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. "rimska Una = Jedina" je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima). |
|
Unazad | unAtrag | Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
unekoliko | donekle, dielom(ice) | Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
unezvjeren,-riti (unezveren,-iti) |
uznemiren, uznemiriti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uobraziti uobrazilja |
maštati,umisliti mašta, tlapnja |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
upečatljiv | jasan, uočljiv, znakovit |
Srbo-balkanski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upit | pitanje | Srbo-balkanski naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
upliv uplivisati |
utjecaj, utjecati |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno hrv. je to skraćen nautički izraz za: uplovljenje. |
|
upozorenje | pozornost, upozorba |
Srbo-balkanizam na -enje nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upravni, upraviti |
izravan, usmjeriti |
Balkanski srbizmi nametnuti pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. "upravni" drugo znači u svezi s upravom !. |
|
upravnik direktor |
ravnatelj, upravitelj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upražnjavati | obavljati, izvršavati |
Srbo-balkanski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: II. starije značenje u hrv.= isprazniti, iztresti. |
|
uprošćen uprostiti |
jednostavan, pojednostaviti |
Srboidne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uputstvo | naputak, uputa |
Srboidni oblik iz Jugoarmije nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uraditi uradak |
napraviti, učiniti, sastavak, članak |
Srboidne rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *urila (horila) |
javni sat, tur.sahatkula |
Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula. | |
|
urma (hurma) |
datulja, feniksica |
Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat. |
|
urođenik | domorodac, starosjedilac |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uS- . . . | uZ- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
uskrŠNJi (voskršnji) |
uzkrSNi, *vazmeni |
Srboidni palatalni pridjev (-šnji) nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca i jugo-unitarista). |
|
uslijed (usled) |
zbog, radi, zbogradi |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uslov uslovni |
uviet,uvjetni, pogodbeni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uštrb | šteta, *škoda |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ušur | prirez, PDV desetina |
Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
utanačiti | dogovoriti | Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utisak | dojam | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utoliko | tada, onda | Srbski balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utva lat.Tadorna |
gavka, morska raca |
Vrste divljih pataka selica (Tadorna) iz sjevernih i oceanskih obala, kod nas se većinom pojave zimi: hrv.= gavka ili 'morska raca', jugo-srb. iz ruskog: utva. |
|
utvara | sablast, privid, avet |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utvrditi utvrdjen |
odrediti, potvrditi potvrđen, određen |
Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
Četničko |
uvjerenje (uverenje) |
potvrda, priznanica |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uza, uzâme uzanj |
uz, uz mêne, uz njêga,*pri |
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu. |
|
uzvičan uzvičnik |
usklični, uskličnik (!) |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uzvišenje | uzdignuće, uzvisina, *izpon |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uže, užad užarija |
konop, štrik, konoparna |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno. |
|
užici (plur.užitak) |
užitki užitci |
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, - a ne za gastronomski "gušt". |
|
užina (usa'ina) |
marenda, međuobrok |
Prastari naziv perzijskog izkona za manji popodnevni obrok. |
|
Ùživo | izravno u / žîvo |
Noviji srbo-balkanizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
V
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
Četničko |
vajar vajarski |
kipar, klesar, klesarski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vala, valica (valis,valecula) |
zaton, uvala, uvalica |
Nazivi latinskog izkona u čakavici i ikavici, a još stariji istoznačni izvornik je iz rane Mezopotamije: uwal, uwalki. |
|
valaj ! (valah) |
*asti !, Boga mi |
Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
valjati valjan,-nost |
važiti,vriediti vriedan, -dnost |
Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne. |
| vanjkuš (vánkos) |
perina,uzglavlje ča-kaj: tuhica |
Panonski naziv magjarskog izkona za dio posteljine: hrv. starije čakavsko-kajkav. tuhica, književno: perina i uzglavlje, turcizam jastuk, ikav.-roman. kušin. | |
| varda (vardja) | tvrdjava, utvrda | Zidinama utvrdjena obranbena gradjevina; stariji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica). | |
|
vardica,vardina (vardek,vardana) |
stražarnica, gradina |
Raniji neromanski arhaizmi perzijskog izkona u ikavici i čakavici. |
|
variti varenje |
probaviti, probava |
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno. |
|
varnica | iskra | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| varoš (varosz) |
gradić predgradje |
Naziv naselja magjarskog izkona, većinom kod štokavaca i kajkavaca. | |
| *vas, ves (vasso) |
zaselak, naselje |
Arhaizam keltskog izkona očuvan u kajkavici, čakavici i slovenskom za manja naselja i sela. | |
Četničko |
vasiona vasionski |
svemir, svemirski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
vaspitan vaspitanje |
obrazovan, naobrazba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vašar vašarski |
sajam, sajmeni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vaterpolo (water polo) |
vodomet | Igra loptom u plivalištu odredjenih mjera s ciljem postizanja što više sgoditaka; svaka momčad sastoji se od vratara i 6 igrača. |
|
Vazam (Vazma) vazmeni |
Uzkrs, uzkrsni |
Prastari vjerski izrazi perzijskog izkona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem). |
|
vazda povazdan |
uviek stalno |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vazduh vazdušni |
zrak, uzduh, zračni |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
veče (srednji rod) |
večeR, (ženski rod) |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vekerica (Wecker) |
budilica, Lika: klepetalo čakav. urýlo |
Njemački naziv iz Austrougarske: novo-hrv. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, ikav.roman. žvejarin. |
| *veliti (velit) |
reći, kazati |
Arhaizam keltskog izkona, još očuvan u kajkavici i čakavici. | |
|
Venera (Venus) |
Danica | Drugi bliži i topliji planet od Sunca u Sunčevom sustavu; od 20. stoljeća je to bio jedini dopušteni naš naziv planeta jer ga imaju i Srbi, a raniji domaći nazivi inih planeta iz hrvatskog pomorstva su u Jugoslaviji odbačeni (jer ih nemaju nepomorski Srbi), kajkav. Dênica i čakavski = Vičêrnica. |
|
Venecuela venecuelanski |
Venezuela venezuelski |
Primorska država uz sjeverne obale Južne Amerike: hrv. izvorno je Venezuela, a srb. "Venecuela,-anski" što je naknadno kao štokavski srbizam nametnuto od Jugoslavije. Prvotno je to čakavsko-pomorski bila još ranija zemlja Zahôjna. |
Četničko |
veoma | vrlo, jako, silno |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*veres (verez) verzura (varzeši) |
ples, kolo, plesačica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici (od tog je i štokavsko "vrzino kolo"). |
|
veselica (veselia) |
veselje radovanje |
Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica. |
|
vešmašina (Waschmaschine) |
perilica, čakav.: pralîšće,stupârna |
Germanizam: stroj za rublje tj. naprava za pranje i cijedjenje rublja: kajk. vašmašina, čakav. pralîšće, arhaj.čak. stupârna (automatski mlin za rublje). |
| vezir (wazir) |
podkralj, glavni general |
Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana. | |
|
vidan viđenost |
ugledan, glasovit ugled, važnost |
Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
viđeniji | ugledan važan |
srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
vidioc | vidjelac | srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
"vijera" vijernik |
vjera vjernik |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom. |
|
vikend (weekend) |
1. kraj tjedna 2. tjedni odmor |
Zadnji, neradni dio tjedna koji se sastoji od subote i nedjelje. |
|
vilica vilični |
čeljust čeljusni |
Kosti donje lubanje oko ustiju: noviji srbizam nametnut u Hrvatskoj tek od 20. stoljeća pod Jugoslaviom. Inače na izvornomu hrvatskom to zvuči priglupo i nesmisleno, jer je izvorno hrv. 'vilica' zapravo kuhinjski pribor za jelo (srb. 'viljuška'). |
|
viljuškar | viličar | 1. Samohodni stroj s krakovima za podizanje i prienos tereta (= hrv. viličar) 2. Zoologija: Skupina vodenih račića s klieštima. |
|
vinjaga (winjaga) |
lozovina divlja loza |
Povijuša divlje loze (Vitis sylvestris): srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona. |
|
vinovnik vinovnica |
uzročnik, krivac uzročnica |
Naziv ruskog izkona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
virtualan,-lno (virtualis) |
prividan,zamišljen 2.stvaran,zbiljski |
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = što je prividno, tek zamišljeno, 2.Novije izkrivljeno u Americi = što je već stvarno i postoji u zbilji. |
|
visočina | uzvišenje, *izpon |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vještački (veštački) |
umjetni, sintetski |
Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| vještica (weihitha) | čarobnica čak. štriga |
Rani srednjovjeki germanizam gotskog iskona. | |
|
vladika vladičanstvo |
biskup (episkop), biskupija |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| Vlah, vlaj (Walhas) |
romanski gorštak, brdski stočar |
Ranogermanski naziv gotskog izkona za južnije romanizirane domorodce u Rimskom Carstvu; novije kod nas preneseni nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, doseljene na primorje i u gradove. | |
|
vlak (vlak) |
željeznica srb. voz |
Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, - ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica "voz" u hrv. su selska zaprežna kola. |
| vlašina,vlašine (Walhas) |
primitivni čoban, kopneni gorštak |
Ranogermanski nadimak gotskog izkona za romanizirane domorodce iz Rimskog Carstva: kod nas podrugljivi nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, novodoseljene u gradove, na primorje i otoke. | |
Četničko |
vodojaža | brana, ustava | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vodolija | vodenjak Aquarius |
Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak. |
Četničko |
voljno | odmor stanka |
Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
volšeban (volšebnij) |
čudan, čarobni nadnaravan |
Crkvenoslavenski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
voz | vlak željeznica |
Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
vračati vračara |
gatati, gatarka, proricati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| vrag, vražji (wraks) |
zloduh djavao,djavolji |
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona osobit za hrvatski jezik, ini Slaveni tvore isto većinom iz grčkoga (diabolos). | |
|
vrdati | izmicati, izbjegavati |
Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*vrša (varzas) | mrežica za ribe | Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog izkona, osobito u čakavici i ikavici. |
|
vršioc | vršilac, vršitelj |
Srbo-balkanski oblik nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): hrv. je izvorno vršitelj (ili vršilac) tj. koji obavlja neki posao. |
|
vršljati vršljanje |
lutati,skitati se, lutanje, skitnja |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vrtača (vrtop) |
*ponikva, dolac |
Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *vrtiguza (vartti-guza) |
zavodnica, što miga riti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
vrtilet (vertolêt) |
zrakomlat helikopter |
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtjelice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja. |
| vrtiti, vrtnja (vartti, vartana) |
okretati, obrtati okretanje |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima. | |
| vrtuljak (vartula) |
vreteno zvrk |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. |
W
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
web | mreža | Usluga medjumrežja čiji se podatci prienose prjeko HTTP protokola (u računalstvu). |
|
wellness (centar) | opuštaona | Mjesto u kojemu ljudi obnavljaju zdravlje i ravnotežu svoga tiela i duše. |
X
Y
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| Y (glas:ü) |
izgovor: j / ü, (čakav.+ kajk.) |
Indovedsko-praslavenski arhaični glas štokavcima nepoznat, ali očuvan u kajkavici i čakavici: npr. ygo (greda), ytje (jelo), yzdit (jahati), ...itd. |
Z
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
zadesiti | zahvatiti, snaći (koga) |
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zadnjica | stražnjica, guzica, rit |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zahladnjeti, zahladnjenje (zahladneti,-enje) |
zahladiti, zahladba, ohladjenje |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zakačiti zakačaljka |
zapeti,zadjenuti, kuka, kvačica |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
zakerati zakeranje |
cjepidlačiti, gnjaviti,gnjavaža |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zaključiti zaključni |
završiti, dovršiti završni, konačni |
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom najviše kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
zakucan zakucati |
pribijen, pribiti, zabiti |
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan. |
|
zakuska | domjenak | Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca. |
|
zamak | dvorac, ljetnikovac |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| zambora (zanbur) |
muhetina, zujara | Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici. | |
|
zamijetiti (zametiti) |
opaziti, uočiti |
Glagolski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zamjetan,-tno (zametan,-tno) |
značajan,-jno, uočljiv, -vo |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zanat, -tlija (sanat,sanatli) |
1. obrt 2. obrtnik |
1. Samostalno i trajno obavljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba. |
| zaobalje, -alni zaobalac, -lka |
primorje, -rski primorac, -orka |
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski, primorac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora). | |
|
zapaljenje (zapalenje) |
upala, gnojenje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *zapačiti (zepashyati) |
zapriečiti zasmetati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
Četničko |
zapeta | zarez, stanka apostrof |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapljena (zaplena) zaplenjivač |
ovrha,plienidba, ovrhovitelj |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zaposjesti (zaposesti) |
osvojiti, zauzeti |
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapremnina | obujam, lat. volumen |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapušač zapušiti |
čep začepiti |
Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cievi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zastava zastavnik |
stieg, *korugva stjegonoša |
Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak |
|
zateleban (teleben) |
zaljubljen, zacopan |
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona. |
|
zatočnik | branitelj, zaštitnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavada zavaditi |
svadja, posvadjati |
Srbo-iztočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavjera,-renik (zavera,-renik) |
urota, urotnik |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavesti zavođenje |
upisati upis, unos |
Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zavjesa (zavesa) |
zastor | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
zavještenje (zaveštanje) |
zaklada, zadužbina |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavojevač | osvajač, lat. agresor |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zbrinjavanje | osiguranje | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zejtin (zeytun) |
ulje, maslina |
Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
zelje (zaljan) |
kupus lat.Brassica |
Povrće Brassica oleracea: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno još starije iz antike frigijski (zelkia). |
|
zelman (zelmis) |
srodnik, rodjak |
Prastari predromanski naziv tračanskog izkona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici. |
|
zemunica (zemuni) |
podzemni stan, podrum |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun). |
| zenit | tjemenište | Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog izkona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima. | |
| zeza, zezati(se) (zuzu, zuzuki) |
šala,šaliti(se), zafrkavati |
Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamie očuvani kroz perzijski. | |
|
zglavak zglavkari |
zglob, pregib, člankonošci |
Rieči proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda. |
|
ziher, ziherunk (zicher,Zicherung) |
siguran osigurač |
Izvorni pridjev je perzijskog izkona (zihr) nama prenesen preko njemačkog, a ine tehničke izvedenice su njemačke i najviše ih rabe kajkavci i slavonski Šokci. |
|
ziheraš, -raški (zinhar, ziherdar) |
sigurnjak sigurnosni |
Društveni izrazi perzijskog izkona iz osnovice zihr (= siguran). |
|
značaj | važnost, značenje |
Novije izkrivljeni smisao "značaja" pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, u Hrvatskoj prije izvorno značaj = karakter (a ne 'važnost' kao srb.). |
Četničko |
zolja zoljin |
osa, osinji |
Kukci roda Vespa: rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina). |
|
zombi | živi mrtvac zaglupljen čovjek |
1. U voodoo-tradiciji američkih crnaca prenesenoj iz zapadne Afrike: oživljeni duh mrtvaca; 2: Preneseno i prošireno: promičbom i "mozgopranjem" zaglupljeni čovjek bez vlastitih mišljenja, koji reagira automatski i na vlastitu štetu. |
|
zombirati, zombizacia |
zaglupljivati, mozgopranje |
Nasilno-sugestivnom i bezkrajnom promičbom brisati nepodobno i nepoželjno pamćenje ljudi, tj. pretvaranje u "žive robote" neka reagiraju priglupo-automatski i na vlastitu štetu. |
|
zova | bazga, lat.Sambucus |
Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek. |
|
zrinjski "Zrinj" |
zrinski, Zrin (grad) |
Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu. |
|
zublje | luči baklje |
Srbo-balkanski: priručno starinsko svietlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zucnuti zuckati |
odati, pisnuti, ogovarati |
Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zulum | 1. nasilje, bezakonje, okrutnost 2. nepravda |
1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prietnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. 2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi. |
Četničko |
zvaničan zvaničnik |
javni, služben, uglednik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zvečarka | čegrtuša | Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat. |
Ž
| Izkon | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
žamor, žamoriti (zambor, zamburan) |
buka, šum, bučiti, šumiti |
Prastari hrv. izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
| žandarmerija (gendarmerie) žandar (gendarme) |
1. oružničtvo,*sigurba 2. oružnik |
1. Vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, a može obavljati i neke vojne zadaće, često služe i za humanitarne zadatke (npr. traganje i spašavanje); starije čakav. *sigûrba. 2. Osoba zaposlena u oružničtvu. | |
Četničko |
žar-ptica | rajčica, rajska ptica |
Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
žbunje (džbun) žbunast |
grmlje, šibljak, grmolik |
Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *želud (šelut,šeli) |
žir, plod hrasta |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
žigosan | obilježen, znamenovan |
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| žirafa (gerafet) |
žirafa lat. Giraffa |
Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog izkona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike. | |
| žiri (jury, juré) | porota, ocjenjivački sud, prosudbeno povjerenstvo |
Tielo stručnjaka ili izabranih osoba za ocjenjivanje i donošenje odluka prjema utvrdjenim pravilima na izložbama, umjetničkim i športskim priredbama ter u sudstvu. | |
|
žitelj žiteljstvo |
stanovnik, pučanstvo |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
živina živinarnik |
perad, kokošinjac |
Nativi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
živopis živopisan |
slikarija, slikovit |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
žiža žižni |
žarište, fokus, žarišni |
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno. |
|
*žmulj, žmulić (zmoul, zmoulek) |
vrč, čaša, čašica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca. |
|
žnirati,-ranac (schnieren) |
zavezati, vezica, pertla |
Rieči njemačkog izkona, većinom kod štokavaca u srednjoj Hrvatskoj. |
|
*žuhki (zuhak) |
gorak, kiseo |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (kajkavci i čakavci). |
|
žumance | žutanjak (jaja) | Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*župan, županija (šuban, šupana) |
načelnik, pokrajina |
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona (= podban) za čelnike županija. |
| žveglani, -lati (got. sveglon) |
pijan, nalokan pijančevati |
Pijana (nalokana) osoba i njezino ponašanje: kajkav. = žveglani, žveglati od ranoga gotskog sveglon. |
Izvorna literatura
- Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
- P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
- Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
- J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
- Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
- Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
- M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
- Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
- Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
- Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
- Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
- Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
- Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
- Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
- Hrvatska Wikipedia - (poluhrvatski: 1/4 srbski)
Poveznice
- Podprojekt:Meta-ričnik
- Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O
- Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž
- Mongolski i starohrvatski
- Slovenski i starohrvatski
- Njemački i starohrvatski
- Klaić i sur.: Strane riječi
- Perzijski i starohrvatski
- Bošnjački i jugohrvatski
- Srbianski i jugohrvatski
- Engleski i novohrvatski
- Balkanski Sprachbund
- Arabski i starohrvatski
- Turski i jugohrvatski
- Anglokajkavska spika
- Agrámerska špreha
- Starohrvatski jezik
