Ujedinjeni Arapski Emirati

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Ujedinjeni Arapski Emirati
250px
Nazivi i obilježja
Izvorni naziv دولة الإمارات العربية المتحدة
(Dawlat al-ʾImārāt al-ʿArabiyyah al-Muttaḥidah)
Državna himna Tahiat Alalam
Zemljopis
Glavni grad Abu Dhabi
Najveći grad(ovi) Dubai
Površina 83,600 km2
Pučanstvo
Pučanstvo 4,106,427 (2005.)
Gustoća 99
Narodi 16.6% Emirati
23% ostali Arapi
42.3% Južno Azijci
12.1% ostali Azijci
6.0% ostali useljenici
Službeni jezik arabski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica Dirham UAE (100 filsa)
Pozivni broj +971

Ujedinjeni Arapski Emirati (čak. Banati Moreške, kaj. Združeni Emirati) je država u istočnom dijelu Arabskog poluotoka, na obali Perzijskog i, manjim dijelom, Omanskoga zaljeva. Graniči s Omanom (duljina granice 410 km) na istoku i sjeveroistoku te Saudijskom Arabijom (457 km) na jugu i zapadu.

Poviest

Područje jugoistočne Arabije bilo je već od 3. tisućljeća pr. Kr. u trgovinskim vezama s mezopotamskim gradovima. Arapi su u tim krajevima imali autonomiju u okviru carstva arabskog kalifa od 630., a to je tiekom srednjeg i novog vijeka omogućilo stvaranje niza manjih ozemnih političkih tvorevina pod upravom šeika. Premda su do obala današnjih Ujedinjenih Arabskih Emirata još u 16. st. doplovili Portugalci, europski trgovci izbjegavali su plovidbu uz to područje jer su sve do poč. 19. st. šeikati Abu Dabi, Dubai, Sharjah, Ajman, Umm al-Qaiwan, Ras al-Khaimah i Fujairah bili poznati po gusarenju i trgovanju robljem pa im odatle potječe i naziv Obala gusara. Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. stoljeća napadali su britanske brodove u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu zbog čega im je kraj postao poznat kao Piratska obala. Britanski imperij odgovorio je 1819. godine i nizom ugovora stavio države jugoistoka Arabskog poluotoka pod svoju kontrolu, preuzimajući obranu i vanjsku politiku, a ostavljajući unutarnje uređenje uglavnom nedirnutim. Nakon britanskog povlačenja 1971. godine Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu neovisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje. Prvo desetljeće neovisnosti proteklo je u znaku borbe dvaju najvećih emirata, Abu Dhabija i Dubaija oko stupnja centralizacije. Godine 1979. postignut je dogovor o podjeli najviših funkcija u zemlji prema kojem mjesto predsjednika zauzima emir Abu Dhabija, a premijera emir Dubaija.

Prirodna obilježja

Ujedinjeni Arabski Emirati obuhvaćaju uglavnom prostranu pješčanu pustinjsku ravnicu u zaleđu Perzijskoga zaljeva koja pješčanim dinama prelazi prema unutrašnjosti poluotoka u pustinju Rub al-Khali. Uz samu obalu zaljeva proteže se pojas zaslanjenoga tla. Na krajnjem sjeveroistoku pruža se gorje izduženo u meridijanskom smjeru (od poluotoka Musandam prema jugu) koje odvaja primorje Omanskoga zaljeva od Perzijskoga priobalja. Obala uz Perzijski zaljev niska je, s mnogim prudovima, koraljnim grebenima i pješčanim otocima, dok je obala Omanskoga zaljeva (Al-Batina) strmija, a more dublje. Klima je pustinjska sa znatnim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperature i s vrlo malom godišnjom količinom oborina (do 100 mm, u gorju do 300 mm).

Pučanstvo

U Ujedinjenim Arabskim Emiratima živi 4,106,427 st. prema popisu iz 2005.. Pučanstvo je neravnomjerno naseljeno: glavnina stanovništva živi u priobalju u gl. gradovima i lukama emirata, ter u oazama (veće su Liwa i Buraimi), dok je preostali dio federacije vrlo slabo naseljen. Državljani federacije čine samo 20,1% stanovništva (2006), a ostalo su strani državljani koji ondje žive i rade. Prema prvom popisu 1968., na području emirata živjelo je samo 180,226 st. (stranaca je bilo 36%). U gradovima živi 82,5% st. (2006). Glavni je grad Abu Dabi (Abu Zaby) sa 683,531 st. (2006), a najveći je Dubai (Dubayy) s 1,354,980 st. (2006): ostali su veći gradovi Sharjah (Ash Shariqah) s 556.000 st. (2004), Al-Ayn (Al-Ain) s 369,000 st. (2004), Ajman s 202,244 st. (2006) i Ras al-Khaimah sa 113,347 st. (2006).

Gospodarstvo

Zahvaljujući proizvodnji nafte i plina ter njihovu izvozu, od početka 1970-ih omogućen je brz gospodarski razvoj uz visoku ovisnost o uvozu radne snage i visokoobrazovanih stručnjaka. Iako su među najrazvijenijim državama u svijetu, Ujedinjeni Arabski Emirati početkom 2000-ih imaju oko 20% siromašnoga stanovništva.U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju datulje, povrće, piletina, riba, riblje prerađevine i dr. (poljoprivredu sputava nedostatak vode, koja se sve više dobiva desalinizacijom). Najvažniji su trg. partneri Japan, Indija, Kina, SAD, Velika Britanija i Tajland. Ujedinjeni Arabski Emirati su član Svjetske trgovinske organizacije. Od 2004. sa SAD-om imaju sporazum o slobodnoj trgovini.[1]

Politički sustav

Prema Ustavu od 2. prosinca 1971. Ujedinjeni Arabski Emirati savezna su država sedam emirata, koji su monarhije. Država ima predsjednički sustav vlasti, na njezinu je čelu predsjednik, kojega biraju vladari emirata za razdoblje od 5 godina, bez ograničenja broja mandata. Predsjedniku države u izvršnoj vlasti pomaže vijeće, na čelu kojega je premijer; njega i ostale članove vijeća imenuje predsjednik. Najviše je zakonodavno tijelo jednodomno Savezno nacionalno vijeće (Majlis Watani Itihad), koje ima 40 članova; 20 imenuju vladari emirata saveznih jedinica, a 20 bira posebno izborno tijelo. U državi ne postoji opće biračko pravo. Sudbenu vlast obnaša Vrhovni sud Unije, čije suce imenuje predsjednik. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 2. prosinca (1971). Najviše je zakonodavno tijelo jednodomno Savezno nacionalno vijeće (Majlis Watani Itihad), koje ima 40 članova; 20 imenuju vladari emirata saveznih jedinica, a 20 bira posebno izborno tijelo. U državi ne postoji opće biračko pravo. Sudbenu vlast obnaša Vrhovni sud Unije, čije suce imenuje predsjednik. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 2. prosinca (1971).

Emirati

Ujedinjeni Arabski Emirati sastoje se od sedam emirata (imarat; jednina: imarah). Svaki od sedam emirata ima svoju lokalnu vladu, čija složenost ovisi o veličini i broju stanovnika pojedinog emirata. Odnos između savezne i lokalne vlade uređen je Ustavom, a mijenja se s vremenom, ovisno o administrativnim zahtjevima. Iako svaki emirat zadržava autonomiju nad svojim državnim područjem, određenim postotkom svojih prihoda doprinosi središnjem proračunu UAE-a:

Emirati
Emirat Arabsko
ime
Glavni grad Broj stanovnika[2] % ukupnog broja stanovnika Površina (km²)[2] % ukupne površine Gustoća naseljenosti
Abu Dhabi أبو ظبي Abu Dhabi 1.678.000 38,8% 67.340 86,7% 25
Ajman عجمان Ajman 258.000 6,0% 259 0,3% 996
Dubai دبي Dubai 1.306.000 30,2% 3.885 5,0% 336
Fujairah الفجيرة Fujairah 127.000 2,9% 1.165 1,5% 109
Ras al-Khaimah رأس الخيمة Ras al-Khaimah 205.000 4,7% 1.684 2,2% 122
Sharjah الشارقة Sharjah 678.000 15,7% 2.590 3,3% 262
Umm al-Quwain أم القيوين Umm al-Qaiwain 68.000 1,6% 777 0,9% 88
UAE الإمارات
العربية المتحدة
Abu Dhabi 4.320.000 100% 77.700 100% 56

Izvori

  1. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63042
  2. 2,0 2,1 Popis 2005.. Ministarstvo gospodarstva, planiranja UAE (2005). Preuzeto 13.11.2009..