Ustaška mladež

Ustaška mladež (kratica UM) bila je podmladak Ustaškog pokreta, ustrojena na vojnim principima na sličan način kao što su postojali slični podmladci u ostalim državama Sila osovine. Ustaški je pokret od svog osnutka polagao veliku nadu u hrvatsku mladež kao vrlo značajni dio hrvatskog društva koji će biti nositelj i nastavljač nacionalnih ideja i ideja politike. Još prilikom formiranja ustaškog pokreta ustaški su vodje hrvatsku mladež smatrali svojom glavnom snagom i svojom uzdanicom koja će se, svjesna i obogaćena ustaškom ideologijom, u skoroj budućnosti očeličiti i pripremiti kako bi borbom ostvarila Nezavisnu Državu Hrvatsku.

Ustrojstvena razpodjela

Vodovi

Ustaška mladež je bila podieljena u vodove koji su bili organizirani s obzirom na bodne skupine:

Ustaška uzdanica (7 - 11 godina)
Ustaški junak (11 - 14 godina)
Starčevićeva mladež (15 - 21 godina)

Elitne postrojbe posljednje skupine (Starčevićeve mladeži) mogle su biti posebno organizirane vodove u kojima se mladež obučavala s oružjem i koja je mogla ići u borbu:

Ustaški jurišnik (18 - 21 godina)
Ustaške djevojke (18 - 21 godina)

Ozemni ustroj

Sbir (mjestna razina)

Sbir je vodstvena ustanova na ozemlju jednog zaseoka ili manjeg sela, gdje broj pripadnika pojedine dobne skupine ne dosiže brojčano stanje jednog voda. Na čelu sbira stoji sbirnik, koji sa svojim postrojbenim voditeljima sastavlja vodstvo sbira Ustaške mladeži.

Zadaća je sbira Ustaške mladeži okupljanje mladeži u ustroju Ustaše mladeži, njeno razvrstavanje, vodjenje očevidnosti i prienošenje ustrojstvene djelatnosti i odgojnoga rada po uputama nadredjenoga tabora na svoje pripadnike. Sbirnici postaju one osobe koje prodju tečaj u svome podredjenom taboru i budu osposobljeni za vodjenje svih triju dobnih skupina Ustaške mladeži. Budući kako su sbirovi u neposrednoj blizini središta svog nadredjenoga tabora, to je i njihov život vezan uz život tabora. Sve veće djelatnosti ustroja Ustaške mladeži na ozemlju jednoga tabora provode se skupno, to jest, i svi područni sbirovi sudjeluju kod ovakvih djelatnosti. Skupne priredbe mladeži, taborska natjecanja, taborska logorovanja i taborovanja sve su to djelatnosti na kojima sbirovi s pojedinim dielovima dobnih skupina dolaze medjusobno u neposredni doticaj. Prama tome sbir je sabirna ustanova Ustaške mladeži, koja sustavno iz pojedinih sela i zaselaka manje veličine privodi mladež zajedničkom radu u nadredjenom taboru, a kad takvih djelatnosti nema, priprema mladež svoga sbira za te djelatnosti.

Tabor (razina obćine)

Najvažnija i najdjelatnija područna ustanova ustroja Ustaške mladeži je tabor. Najvažnija je radi toga, jerbo sve ono što se po sustavu treba provesti u ustrojstvenom i odgojnom smislu, provodi tabor neposredno u mladeži. To znači kako je i odgovornost tabora vrlo velika i kako se zahtieva od dužnostnika tabora vrlo dobra stručna izobrazba i to ne samo teoretski, nego napose praktički. Vrlo je važna funkcia tabora vodjenje točnog očevida o uzpjehu ili nedostatku datih uputa i smjernica u radu. Na taj se način nakon primjene dobije u vrhovima ustroja točan pregled uzpješnosti, odnosno nedostataka pojedinih metoda radnog sustava. Na taj je način omogućeno uviek popunjavati i usavršavati sustav rada prama životnim potrebama i raznim okolnostima i što više približiti idealnom sustavu rada i odgoja mladeži. Tabor, dakle, nije samo mehanička prienosna ustanova, nego doista zrcalo rada, nastojanja, uzpjeha a i manjkavosti ustrojstvenog i odgojnog sustava cielokupne Ustaške mladeži. Tabor je inače u praksi obćinsko mjesto ili selo, u kome broj pripadnika sbira prielazi u pojedinim dobnim skupinama brojčano stanje voda. Prama tomu u pojedinoj dobnoj skupini područnoga tabora ustrojstveno stupnjevanje jest: roj, vod i sklad, a na čelu možebitnog većeg broja tih jedinica je taborni zapovjednik dotične dobne skupine.

Tabor sastavlja tabornik s četiri zapovjednika, i to: taborni zapovjednik Ustaške uzdanice, taborni zapovjednik Ustaškog junaka, taborni zapovjednik Starčevićeve mladeži, ter taborni zapovjednik Ustaškog jurišnika. Tabornik je dužnostnik ustroja Ustaške mladeži koji punovlastno provodi u djelo sve ono što sustav rada i odgoja ustroja Ustaške mladeži obuhvaća. On mora biti podpuno nacionalno izgradjen, ugledan, ćudoredno na visini i svestrano organizacijski upućen. Jedino će onda moći obaviti veliku i odgovornu zadaću neposrednog vodjenja svog tabora. Taborni zapovjednici pod nadzorom tabornika vode cielokupni rad i odgoj svoje dobne skupine, pa je prama tome potrebito za rad u svojoj dobnoj skupini podpuna stručna osposobljenost i nacionalna i ćudoredna pozitivnost. Sve druge ustanove osim tabora ne dolaze u neposredni doticaj u svome radu sa samim pripadnicima Ustaške mladeži, pa se iz toga može zaključiti, kako je osnovna ustanova, na kojoj počiva sav djelatni i neposredni rad s pripadnicima Ustaške mladeži tabor Ustaške mladeži. Tabor je ujedno i ona ustanova, koja djelatno provodi suradnju s roditeljima i nastavnicima na svom ozemlju, ter sastavlja u zajednici s domom i školom jedinstveni djelatni aparat, koji upravlja životom i odgojem hrvatske mladeži.

Logor (razina kotara)

Radi postizanja preglednosti i nadzora nad radom i djelovanjem djelatnih ustanova ustroja Ustaške mladeži, postoji nadzorna ustanova logor Ustaške mladeži. Logor sastavljaju logornik i dva dologornika, jedan za tjelesni, a drugi za duhovni odgoj. Logornik Ustaške mladeži mora biti osoba, koja je stručno spremna i pokretna u svome radu, a dužnost mu je obilaziti područne tabore, pregledavati rad, davati savjete i upute, ukazivati na nedostatke i zastoje u radu, a ujedno vršiti prienosnu funkciu svih naloga i uputa za rad u tabor upućenih od nadredjenoga stožera. Tamo gdje je logornik svestrano u osnovi stručno izobražen u ustrojstvenom i odgojnom smislu, nije potrebito postojanje i dologornika, nego se oni postavljaju samo tamo gdje se zato radi svojstava logornika ukaže potrebitost. Prieko ustanove logora omogućeno je nadredjenom stožeru imati podpuni uvid u rad i djelatbu cjelokupnog područnog ustroja, a ujedno je time riešeno pitanje nepotrebite birokracie u ustroju mladeži, jerbo logornici svojim osobnim dodirom s područnim tabornicima riešavaju na najbrži i najjednostavniji način sva pitanja ustroja, ter ih opet osobnim dodirom sa stožernikom brzo i djelotvorno dogovaraju. Logornici su u praksi oči i uši ustroja mladeži, nadzornici djelatnosti, ter podticatelji za što djelotvorniji rad. Povriemeno, logornik kad to osobito interesi zahtievaju, saziva tabornike na dogovore, ter ih upućuje u novije odredbe i načine rada u ustroju Ustaške mladeži.

Stožer (razina velikih župa)

Stožer je središtnja vodstvena ustanova na ozemlju jednoga stožera. Stožernik je prienosnik cielog vodstvenog ozemlja zapovjedničtva ter glavni opunomoćenik zapovjedničtva na terenu. Kao glavni pokretač i naredbodavac na ozemlju svoga stožera mora imati sve niti ustrojstvenog života u rukama i znati prama područnim prilikama najkoristnije rukovoditi cjelokupnim radom, životom i odgojem ustroja Ustaške mladeži. To mu omogućuju njegovi logorniici i izvršni organi tabornici, tako što je sva pobuda i mogućnost pregleda usredotočena na pojedinim područjima u osobi stožernika. U stožeru postoje zapovjednici za pojedine dobne skupine i odjelni upravitelji za pojedine djelatnosti u ustroju Ustaške mladeži, koji sastavljaju nastavno tielo u redovitim dužnostničkim učilištima i tečajevima pripadajućega stožera. Dakle, dužnosti stožernih zapovjednika i odjelnih upravitelja jesu sreditba odgojnog materiala dobivenog iz zapovjedničtva prama područnim prilikama, ter odgajanje i usavršitba dužnostnika voditelja područnoga stožera u pojedinim ustrojstvenim izobrazbenim i odgojnim djelatnostima. Administrativni aparat, koji ima stožernik, omogućuje stožerniku stalnu pismenu vezu sa svim dielovima ustroja Ustaške mladeži ter vodjenje blagajne, pismohrane i očevidnosti stožera.

Na taj način omogućeno je zapovjedničtvu, kako prieko svojih stožera ima podpuni pregled stanja u ustroju Ustaške mladeži i kako po stožernicima gibivo i odgovorno upravlja životom ustroja Ustaške mladeži. Ovakovom razpodjelom ustanova i dužnosti onemogućena je svaka djelitbena neurednost, a i postignuta je mogućnost, kako se s najmanjim potrebitim aparatom postigne najveći uzpjeh.

Uz redovite dužnostnike mogu u ustroju mladeži povriemeno prama svojim mogućnostima sudjelovati u odgojnom radu i osobe izvan dužnostničkih redova koje imaju smisao i volju za sudjelovanje u odgoju hrvatske mladeži. Takve se pojedince smatra uviek dobro došlim priateljima i suradnicima, koji su voljni dio svoga vriemena u poslu za kojeg imaju osobite kvalifikacie, žrtvovati za podpomaganje ustroja Ustaške mladeži. Jasno je, kako uviek takve osobe moraju biti na narodnoj visini, jerbo se ne može dopustiti osobama bez odredjenih pozitivnih osobina, sudjelovanje u odgoju mladeži i u bilo kojem smislu mogući negativnan utjecaj na tu mladež.^[1]

Član Ustaške mladeži

Članom Ustaške mladeži postaje svaki Hrvat i Hrvatica, kada navrše sedmu godinu života, a mjestni ih tabornik Ustaške mladeži pozove u tabor. Članstvo u Ustaškoj mladeži prestaje: a) smrću b) navršenom dvadeset i prvom godinom života c) s upisom na sveučilište prije dvadeset i prve godine života d) stupanjem u Ustašku vojnicu prije navršene dvadeset i prve godine života e) ženitbom ili udajom prije navršene dvadeset i prve godine života f) odstranjenjem iz redova Ustaške mladeži

Prisega

"Ja pripadnik Ustaške mladeži, svečano obećajem, da ću biti vjeran Poglavniku i Ustaškim načelima, da ću izvršavati sve zapovjedi i naloge svojih zapovjednika, da ću se držati ustaške stege, da ću se truditi svim svojim snagama, da naša Nezavisna Država Hrvatska bude jaka i napredna, da ću biti na diku i ponos svojih roditelja, da ću nositi svoje hrvatsko ime pošteno i častno i da se hrvatskom imenu, hrvatskom narodu i hrvatskoj državi neću nikada iznevjeriti. Tako mi Bog pomogao!"