Čvrsnica, 2.228m
Čvrsnica, 2.228 m (klas.latin. Pinimontes, srednjovj. Borava gora, čakav. Varmacâr): - To je najviša planina na hrvatskom etnoprostoru, oko koje pretežno žive katolički Hrvati. Čvrsnica je središnja planina u Dinarskom gorju i najveća u Hercegovini (Pločno 2.228 m), smještena nad desnom obalom Neretve u sjeverozapadnom dijelu Hercegovine. U njezinoj neposrednoj blizini na sjeverozapadu se još nastavlja malo niža Vran planina (2.074m).
Sadržaj
Zemljopisne značajke
Čvrsnica je najveća kraška planina u srednjemu Dinarskom gorju i jedna od najviših u BiH s vrhuncem Pločno na 2.228m. Uzdiže se u sjeverozapadnoj Hercegovini nad desnom obalom kanjona Neretve, a u njenoj blizini na zapadu preko glacialne doline Dugopolje je malo niža Vran-planina (2.074 m). Dolinom koja ju omedjuje na sjeveru protječe pritok Neretve rijeka Doljanka, a na jugu prama Čabulji je duboki kilometarski kanjon Drežanke s najvišim europskim slapom Petrač. Najviši južni greben Velike Čvrsnice s glavnim vrhom Pločno i inih desetak iznad 2.000m se nalazi iznad sela Rakitno u općini Posušje. Na južnoj strmini Čvrsnice pod najvišim vrhuncima se niz goleme klisurine u kanjon Drežanke obrušava i najviši europski slap Petrač visok 750m, koji je parsto metara niži i od najvišega svjetskog Angel Falls u Venezueli visine 979m.
Geologija i klima
Kanjonska dolina Dive Grabovice dijeli planinu u 2 masiva: Muharica na sjeveroistoku s vrhom Veliki Vilinac 2.116m, a još viša je Velika Čvrsnica u užem smislu na jugozapadu. Velika Čvrsnica je gradjena od mezozojskih vapnenaca, a Muharnica-Vilinac pretežno og dolomitnih stijena, obje s jako izraženim površinskim i podzemnim kraškim oblicima siromašnim tekućom vodom. Vodotoci jugoistočnog podnožja većinom nastaju od izvora koji izbijaju na kontaktu gornjih karbonata i podinskih škriljevaca. U glacialnom diluviju su na Čvrsnici bili razvijeni veliki ledenjaci koji su stvorili glacialne cirkove oko vrhova i nataložili morene u glacialnom valovu Dugog polja, gdje je bio najveći ledenjak u BiH izmedju Vrana i Čvrsnice.
Na visoravni i vrhovima kroz pola godine (6 mjeseci) postoje mrazovi ispod 0C, a gore snijeg leži kroz 5 mjeseci od studenog do travnja, ali se u zasjenjenim sjevernim uvalama i dubljim ponikvama zadrži kroz cijelu godinu. Zimski je snijeg prosječne debljine 2 - 3m, ali zbog česte olujne bure tu mjestimice u zavjetrini nastaju divovski sniježni nanosi čak do 15m debljine.
Ekologija i flora
Na profilu Čvrsnice se uzdižu 4 glavna bio-klimatska pojasa:
- na jugoistočnom podnožju je topliji polusredozemni pojas (submediteran),
- umjereni srednjoeuropski pojas na okolnim gorskim padinama s listopadnim šumama,
- hladniji predplaninski (subalpski) pojas crnogoričnih četinjača na visoravnima iznad 1200m,
- visokoplaninski (alpinski) na grebenima i vrhovima iznad granica šume oko 1800m.
Najbogatija hercegovačka flora Čvrsnice se ističe nizom od 25 posebnih gorskih endema kojih nema nigdje izvan Hercegovine, npr. Oreoherzogia illyrica, Edraianthus hercegovinus, Campanula hercegovina, Saxifraga hercegovina, Asperula hercegovina, Seseli hercegovinum, Minuartia handelli, Heliosperma retzdorfiana, ...itd. Čvrsnica obiluje pašnjacima, što daje mogućnost za razvitak stočarstva. U bogatoj fauni se ističu divokoze i razne ptice grabljivice.
Vrhovi i planinarstvo
U planinarstvu je idejno popularan i najpoznatiji sjeverni niži vrh Vilinac, jer je najbliši Sarajevu i muslimanskoj Jablanici, dok su najviši jugozapadni vrhovi često zanemareni. Zato se u površnoj popularno-planinarskoj literaturi ponekad krivo ponavlja kako su u BiH navodno "najviši" glasoviti Prenj ili Vranica, iako je zapravo Čvrsnica za stotinjak metara viša pa sadrži u BiH najveću skupinu od čak tridesetak vrhunaca oko 2.000m ili viših, a od tih su desetak njih južnih svi znatno viši od Prenja i Vranice. Tek niži ogranak Muharnica na sjeveru Čvrsnice je približne visine kao Prenj ili Vranica, pa su tu glavni dolomitni vrhovi popularni Veliki Vilinac 2.112m, Podvilinac 2.045m, Mali Vilinac 1.988m i ini niži od 2.000m. Naprotiv su najviših desetak vrhova iznad 2.000m na jugu Čvrsnice: Pločno 2.228m, Velika Čvrsnica 2.225m, Draga Kosa 2.217m, Velika Klina 2.212m, Velika Kosa 2.206m, Veliki Razval 2.195m, Jelenak 2.170m, Mali Jelenak 2.161m, Mali Razval 2.135m, Podrazval 2.111m, Mala Klina 2.105m, Podpločna 2.043m, Peštibrdo 2.039m i još niz inih oko 2.000m ili malo nižih. Stoga su ovi vrhovi i južni greben Velike Čvrsnice najviša planina na hrvatskom etnoprostoru, pretežno okružena katoličkim pučanstvom.
Vran-planina, 2074m
Vran-planina (jugo-srb. "Vranj") je kraška planina izmedju Čvrsnice i Raduše u zapadnoj Hercegovini visoka 2.074m. Izdiže se u općini Tomislavgrad istočno od grada, na pola puta do Jablanice i južno od Ramskog jezera. Vran leži iznad Dugog polja nasuprot Čvrsnici. Okružen je nižim gorjem i visoravnima: s jugoistoka Dugim poljem (1.187 m) i Blidinjskim jezerom (1.183 m), od istoka Dragajice (1.435m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1.520-1.571m) i Trebiševo (1.273m), a sjeverozapadno je planina Ljubuša (1.686m). Planinski greben se pruža od jugozapada na sjeveroistok, ima oblik jednostavnog krova i nije baš razveden. Padine su ravne i pločaste, dok u unutrašnjosti ponegdje ima okomite stijene i klance, a gradjen je pretežno od dolomita i dolomitnog vapnenca. Ime Vran planine se povezuje s tamnim izgledom planine obrasle crnogoricom kada se gleda iz podnožja, dok pastirske priče kažu da je Vran navodno dobio ime po jatima vrana koje su nastavale podnožje te planine. Inače je flora Vrana brojem vrsta nešto siromašnija od susjedne Čvrsnice, pa su tu zamalo jedini osobiti endemi: bor Pinus nigradermis i Senecio visianius.
Na grebenu Vrana ima desetak vrhova oko 2.000m i najviši je Veliki Vran (2.074 m) na sjeveroistoku, a ini su još Veliki Vis 2.024m, Mali Vis 2.018m, Mali Vran 2.017m, Debela Kosa 2.010m, Mijatova Glava 2.006m, Modruš 2.005m, Bijela Glava (1.990 m) i ini niži. Podnožje planine je obraslo bukovom šumom, zapadne padine smrekom i jelom, a greben je pod klekovinom, dok je jugoistočna strana polugola većinom bez šume osim mozaičnih borovih šumica (Pinus heldreichii i P. sylvestris). Vran je pun vrtača, udolina i plesana:
Plesno (ravnjak) je lokalni naziv za koso položenu zaravan promjera po parsto metara koje se nalaze na višem dijelu planine. Na sjeverozapadnoj padini Vrana su sve do 1.300m najviša hercegovačka sela (Lovrići i Falatari). Ovaj strateški idealan i nedostupni Vran je povijesno glasovit po hajducima što su odatle stoljećima bojevali protiv Turaka, od kojih je najslavniji bio Mijat Tomić. Njihovim stopama su ponovo u 20. stoljeću po slomu NDH slijedili i ustaški gerilci koji su odatle kroz više godina (1945.- 1951.) napadali slične jugo-komunističke okupatore Hercegovine nakon 2. svj. rata, pa tako ovaj slobodni hrvatski Vran tek od god. 1951. dolazi pod vlast Titinog jugo-režima (o čemu se u ideološkoj 'jugoistoriji' taktički šuti).
Summary
Čvrsnica (2,228 m) is a major central mountain in the Dinarides of Bosnia and Herzegovina, located in northern Herzegovina. Most of the mountain is located in the Herzegovina-Neretva Canton municipalities of Mostar and Jablanica while the western part of the mountain is located in the municipality of Posušje. Its highest peak (Pločno) in southwest is 2228 metres. Čvrsnica is surrounded by the river Neretva from the east (20 km), its tributaries Doljanka (18 km) from the north and Drežanka (19.8 km) from the south, the Dugo Polje glacial valley (12 km) and Vran mountain from west. The mountain consists of several plateaus — Plasa and Muharnica on north, Velika Čvrsnica on south. There are more than 30 summits above 2000 m (Plocno 2228 m, Veliki Jelinak 2179 m, Veliki Vilinac 2118 m, etc.), and vertical cliffs (Pestibrdo, Mezica stijene, Strmenica ...). It also includes lakes of Blidinje, Crepulja and Crvenjak, and the tallest European waterfall Petrač 750m vertical. The Diva Grabovica canyon (6.2 km) goes into the mountain.
The mountain exhibits three types of climate: Sub-Mediterranean at S.E. foots of the mountain, temperate Mid-European on hillsides and alpine on summits and plateaus. Six months have average temperatures below zero degrees Celsius. January and February have 15–23 days of snow precipitation. Snow layer thickness can be 2.5–3 m. Strong wind can make snowdrifts even 15m thick. The upper plateau is under the snow from November until April — in hidden parts snow remains whole year. Bio-life is characteristic of its three climate areas: conifers above 1200 m, plateau with grass and junipers; numerous endemic species (like Munika Pine). Cvrsnica is well known as a home of chamois.
Poveznice
Referenca
Introduction adapted by GNU license from Wikipedia, others mostly from Wikinfo and Wikislavia.
