Potres u Zagrebu (2020.)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Potres u Zagrebu 2020. godine bio je potres s epicentrom kod Markuševca, hipocentrom na dubini od 10 km, 7 km sjeveroistočno od zagrebačkoga gradskog središta, što se dogodio u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine.

Prvo i najsnažnije zabilježeno podrhtavanje tla jakosti 5,5 ML po Richterovoj ljestvici zbilo se u 6:24, drugo jakosti 5,0 ML u 7:01, i zadnje jače jakosti 3,7 ML u 7:41, a dan kasnije (23. ožujka) naknadno podrhtavanje jakosti 3,3 ML stupnja u 11:12.[1] Također je zabilježen osjet potresa u udaljenijim dijelovima Republike Hrvatske, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Austriji.[2]

Reakcije i pomoć

Pučanstvo je bilo evakuirano iz zgrada i bolnica, uz pozive državnih vlasti i službi na potrebu držanja međusobnoga razmaka zbog istodobne situacije s epidemijom COVID-19. U pomoć pučanstvu bili su uključeni Civilna zaštita, Hrvatski Crveni križ, Oružane snage Republike Hrvatske, pripadnici navijačkih skupina Bad Blue Boysa i Torcide, te ostale interventne službe i volonteri. Bio je organiziran veći broj radnih skupina građevinskih stručnjaka za procjenu štete i sigurnosti oštećenih zgrada.[3] Isti dan nakon potresa, Republika Hrvatska aktivirala je Mehanizam civilne zaštite Europske zajednice. Pomoć u obliku doniranih šatora i šatorske opreme za zbrinjavanje evakuiranih osoba, te u obliku financijske donacije pružile su Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Italija, Litva, Mađarska i Slovenija, dok je pomoć u mapiranju potresom pogođenih predjela pružio program Kopernik Europske zajednice.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić proglasio je 23. ožujka 2020. stanje prirodne nepogode uzrokovane potresom za cijeli grad Zagreb.[4]

Šteta

Potres je prouzročio veliku materijalnu štetu na brojnim zgradama kulturno-povijesnih ustanova s također oštećenim muzejskim zbirkama, državnih i naobrazbenih ustanova, stambenim zgradama, sakralnim objektima i grobljima, te zgradama zdravstvenih ustanova u Zagrebu (osobito u gradskom središtu) i ostalim naseljima oko epicentra u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.[5] Neke oštećene zgrade u Zagrebu pretrpjele su dodatna oštećenja tijekom razornih potresa na Banovini krajem prosinca 2020. godine.

Među najistaknutijim oštećenim objektima jesu Zagrebačka katedrala i Nadbiskupski dvor, bazilika Srca Isusova, crkva sv. Marka, Banski dvori, Saborska palača, Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Muzej za umjetnost i obrt, palača Amadeo, palača Vranyczany-Dobrinović, zgrada Kolmar, i brojni ostali.

Premda je bila pogođena potresom, obližnja nuklearna elektrana Krško nije oštećena i njezin rad normalno je nastavljen.[6]

Žrtve

U potresu je ozlijeđeno 27 osoba, a od posljedica potresa poginula je 15-godišnja Anamarija Carević.[7]

Politička zloporaba

Slično zloporabi istodobne situacije s epidemijom COVID-19, posljedice potresa također su izrabljene za napad na političke i ideološke neistomišljenike. Istaknuti takvi primjeri jesu slučajevi ljevičarske aktivističke udruge Centra za građansku hrabrost i feminističke aktivistice Rade Borić što su putom Facebooka iskazale protukršćanske stavove u smislu protivnosti obnove oštećenih crkvi, uz naglasak na Zagrebačku katedralu kao prioriteta obnove i baziliku Srca Isusova kao crkvu „gdje se inače održavaju mise za Pavelića, i sarkastičnoga pozivanja na organizaciju Hoda za život.[8]

U članku „Pandemija mržnje” tjednika Novosti, iskazana je osuda hrvatske političke desnice zbog prozivanja i kritiziranja ljevičarskih nevladinih udruga i nekih pojedinih aktivista u nesudjelovanju u pomoći potresom pogođenom pučanstvu, s naglaskom na primjer pripadnika Bad Blue Boysa što su pružili pomoć u zbrinjavanju trudnica i majki s novorođenom djecom, te prijenosu medicinske opreme iz oštećenih u neoštećene bolnice.[9]

Poveznice

Izvori