Potresi na Banovini (2020.)
Potresi na Banovini 2020. godine bio je niz snažnih potresa s epicentrima na banovinsko-pokupskom prostoru započet 28. prosinca 2020. godine.
Prvo snažno zabilježeno podrhtavanje tla (predudar) jakosti 5,2 ML po Richterovoj ljestvici zbilo se 28. prosinca u 6:28[1], a dan kasnije (29. prosinca) najsnažnije i najrazornije podrhtavanje jakosti 6,4 ML u 12:19[2], s epicentrom u Strašniku i hipocentrom na dubini od 10 km. Veći je broj naknadnih podrhtavanja, od kojih je zabilježeno nekoliko jakosti veće od 3 ML.
Također je zabilježen osjet najsnažnijeg podrhtavanja diljem Republike Hrvatske (isključujući potres na otoku Visu 29. prosinca), u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Njemačkoj, Austriji i Italiji.[3]
Sadržaj
Reakcije i pomoć
U pomoć pučanstvu su bili uključeni Civilna zaštita, Hrvatski Crveni križ, Oružane snage Republike Hrvatske, pripadnici navijačkih skupina, te ostale interventne službe i volonteri iz svih krajeva Republike Hrvatske, uz određena ograničenja i preraspodjelu volontera zbog njihovog masovnog priljeva u Petrinju.
Mjera propusnica za međužupanijsko putovanje, uvedena zbog istodobne situacije s epidemijom COVID-19, bila je najprije ukinuta za Sisačko-moslavačku županiju zbog štete nastale prvim potresom i zatim na razini cijele Republike Hrvatske nakon drugog razornog potresa.[4]
Pučani pogođeni u potresu borave u blizini svojih domova u improviziranim ili prijenosnim/mobilnim smještajima te izvan pogođenog područja u osiguranim im smještajima. Brojni pučani diljem Hrvatske putom društvenih mreža, uz besplatan smještaj, ponudili su i ostale oblike pomoći pogođenima u potresu.[5]
Tehničku, materijalnu i/ili financijsku pomoć Republici Hrvatskoj ponudile su Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Finska, Italija, Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija i Turska, te hrvatsko iseljeništvo.[6]
U znak solidarnosti, u brojnim gradovima u Republici Hrvatskoj bili su odgođeni programi dočeka Nove godine i vatromet, a novac namijenjen za vatromet uplaćen je za pomoć pogođenima u potresu.[7]
Šteta
Potresi su prouzročili golemu materijalnu štetu na brojnim zgradama u Petrinji, Glini, Sisku i njihovoj široj okolici, te značajnu štetu u ostalim naseljima u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji, Gradu Zagrebu, Bosanskoj krajini i jugoistočnoj Sloveniji.[8] Također, u pogođenim krajevima bila je prekinuta opskrba električnom energijom 29. prosinca, nastavljena iste večeri.
Rad nuklearne elektrane Krško bio je preventivno automatski zaustavljen[9], dok je rad mađarske nuklearne elektrane Paks unatoč osjetu podrhtavanja normalno nastavljen.[10]
Žrtve
U najsnažnijem podrhtavanju 29. prosinca poginulo je 7 osoba i ranjeno 26 osoba. 3. i 20. siječnja 2021. godine, tijekom sanacije štete poginula su dva volontera.
Na sjednici održanoj 30. prosinca, Vlada Republike Hrvatske jednoglasnom odlukom 2. siječnja 2021. godine proglasila je Danom žalosti u Republici Hrvatskoj za poginule žrtve potresa.[11]
Zloporabe
Događali su se brojni oblici zloporaba posljedica potresa na štetu stradalnika i svih uključenih u dragovoljnom pomaganju stradalnicima. Uz pljačke imovine stradalnika i zlouporabe pomoći kao najčešćih pojava u sličnim kriznim okolnostima, također su se zbivale, između ostaloga:
- samopromidžba pojedinaca isticanjem vrlina putom društvenih mreža,
- nesnošljivost vladajućih političkih krugova prema volonterima zbog navodnog ometanja državnih službi i tvrtki u obavljanju zadataka i pružanju pomoći stradalnicima,
- preprodaja dijela donirane robe i namirnica namijenjenih stradalnicima,
- pokušaji poticanja napetosti između Hrvata i Srba inicirani od vladajućih političkih krugova i manjinskih organizacija,
- ponovna politizacija toponima Banovine i novi pokušaji nametanja srpskog toponima Banija.
Literatura
Marija Ros Kozarić: Potresi na Banovini, u: Geografski horizont, Hrvatsko geografsko društvo, god. 66, br. 2, Zagreb 2020., str. 7 - 20
Poveznice
Vanjske sveze
Članci i osvrti:
- Hrvatska stranka prava: „Političke i birokratske elite zloupotrebljavaju potres u Banovini!”
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća:
- Javor Novak: „Ima i ogavnih profitera”
- Zlatko Miliša: „Samopromocije i katastrofične izjave u vrijeme elementarnih katastrofa”
- Projekt Velebit:
- Vjekoslav Krsnik: „Pupovčeva segregacija ‚njegovih Srba’ u Republici Hrvatskoj”
- Zvonimir Hodak: „Hrvati su stari narod koji će se iz ovog zla podići kao ptica feniks”
- Večernji list: Davor Ivanković: „Ovi kukavički, autodestruktivni Hrvateki ubijaju i uništavaju jače od potresa”
- Udruga DOM: „Strašan potres na Banovini pokazao je što zaista znači biti za dom spreman”
Izvori
- ↑ USGS Earthquake Hazards Program: M 5.2 - 8 km W of Petrinja, Croatia (eng.)
- ↑ USGS Earthquake Hazards Program: M 6.4 - 3 km WSW of Petrinja, Croatia (eng.)
- ↑ Narod.hr: „U potresu poginulo šestero ljudi: Iz ruševina izvučeno tijelo 20-godišnjeg mladića”
- ↑ Večernji list: „MUP ukinuo propusnice, policija ukida punktove među županijama”
- ↑ Večernji list: „Građani nude smještaj i pomoć, ali i apeliraju: Ne zaboravite Glinu i okolna mjesta”
- ↑ Narod.hr: „Hrvatsko iseljeništvo prikuplja sredstva za stradale”
- ↑ Gradonačelnik.hr: „Otkazuju se novogodišnji programi i vatrometi, šalje novac iz pričuve – polovica gradova već je uplatila pomoć, prikupljeno preko šest milijuna kuna”
- ↑ Radiotelevizija Slovenija: „Poškodbe na fasadah, strehah in dimnikih, kosi ometa padali tudi v predsedniški palači” (slo.)
- ↑ Nuklearna elektrana Krško: Novosti (2020. godina)
- ↑ New York Times: „Strong Earthquake Strikes Central Croatia” (eng.)
- ↑ Narod.hr: „2. siječnja Dan žalosti u Hrvatskoj u povodu žrtava potresa”
