COVID-19
Članak je potrebno nadopuniti novim informacijama.
Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19) je virusna bolest uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARS-CoV-2). Simptomi bolesti su kašalj, visoka temperatura, drhtavica, anosmija, otežano disanje i kratkoća daha.[1]
Epidemija COVID-19 je započela u kineskom gradu Wuhanu u drugoj polovici 2019. godine, od kuda se postupno proširila u ostatak Kine i zatim u brojne dijelove svijeta, osobito diljem Europe s najvećim žarištima u sjevernoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Francuskoj u prvoj polovici 2020. godine.
Sadržaj
Stanje
Republika Hrvatska
Prvi zabilježeni slučaj zaraze u Republici Hrvatskoj je potvrđen 25. veljače 2020. godine, a zaražene osobe su oboljele tijekom boravka u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Tanzaniji ili Turskoj, ili bliskim doticajom sa zaraženim povratnicima s putovanja.
U svrhu sprječavanja širenja epidemije bolesti, diljem države su bila odgođena ili otkazana brojna kulturna, vjerska i društvena zbivanja i skupovi, privremeno obustavljen javni promet i ograničena plovidba trajekata, te su bili ili su još privremeno zatvoreni ugostiteljski objekti svih kategorija (s iznimkom usluga priprave i dostave hrane i pučkih kuhinja), kulturno-društvene i odgojno-naobrazbene ustanove, crkve, obrtnički lokali, športsko-rekreacijski centri, i trgovine (s iznimkom trgovina prehrambenim proizvodima i ljekarni). Na snazi je preventivno-represivna mjera 14-dnevne kućne samoizolacije određena osobama pod sumnjom na zarazu, čije kršenje je kažnjivo visokom novčanom i/ili trogodišnjom zatvorskom kaznom, mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama, trgovinama i inim javnim mjestima, te zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka osim u iznimnim slučajima. Zbog većeg broja potvrđenih slučaja zaraze, Murter i Betina su bila prva naselja za koja je 23. ožujka bila proglašena karantena. Međutim, u Zagrebu i okolici je poteškoće u provedbi mjera zdravstvene zaštite prouzročio snažan potres što se zbio 22. ožujka 2020. godine.
Zbog višednevnog smanjenja broja potvrđenih slučaja zaraženih osoba i povećanja broja izliječenih osoba, ublažavanje mjera je bilo provedeno u tri vremenske faze (27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja).
Od druge polovice lipnja, u ponovnom porastu je broj zaraženih osoba, s rekordno najvećim porastom potvrđenih slučaja zabilježenim tijekom druge polovice listopada i prosinca 2020. godine.
Osim temeljnih epidemioloških mjera, tijekom ljetne sezone nisu na snazi bile posebne ograničavajuće mjere kao u prvoj polovici godine, zbog čega je bilo omogućeno održavanje hrvatskih parlamentarnih izbora 5. srpnja, te ljetovanje inozemnih turista iz određenog broja europskih država u Republici Hrvatskoj. Zbog porasta broja potvrđenih slučaja tijekom kolovoza i rujna, Republika Hrvatska se u nekoliko europskih država, te Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija u Belgiji i Njemačkoj nalazile na „crvenoj listi”, zbog čega su turisti po povratku iz Republike Hrvatske morali imati potvrdu o obavljenom zdravstvenom pregledu ne stariju od 48 sati ili ići u 14-dnevnu karantenu.
28. studenog je uvedena privremena mjera djelomičnog zatvaranja obustavom ili ograničenjem rada obrta, objekata i ustanova pod posebnim uvjetima, te ograničavanjem okupljanja na javnim mjestima i u vozilima javnog prijevoza do 21. prosinca. 5. prosinca je započela represivna mjera kažnjavanja osoba zatečenih bez ili s nepravilno nošenom maskom i prekršitelja zabrane ili ograničenja javnih i privatnih događaja i okupljanja.
Mjera propusnica za međužupanijsko putovanje je bila uvedena 23. prosinca, čiji završetak primjene je bio predviđen za 8. siječnja 2021. godine.[2] Međutim, ta mjera je bila ukinuta 28. prosinca za Sisačko-moslavačku županiju zbog štete nastale prvim potresom i zatim potpuno ukinuta na državnoj razini 29. prosinca nakon drugog i najrazornijeg potresa na Banovini.[3]
Bosna i Hercegovina
Prvi zabilježeni slučaj zaraze u Bosni i Hercegovini je potvrđen 5. ožujka 2020. godine, a zaražene osobe su oboljele tijekom boravka u Italiji, Njemačkoj, Srbiji, Austriji, Švicarskoj, Turskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama, ili bliskim doticajom sa zaraženim povratnicima s putovanja. Poduzete su slične preventivne izvanredne mjere u svrhu sprječavanja širenja epidemije bolesti.
17. ožujka 2020. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je proglasilo izvanredno stanje u cijeloj državi. Redarstveni sat je uveden 21. ožujka i ukinut 21. svibnja u Republici Srpskoj, te uveden 22. ožujka i ukinut 24. travnja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kritike
S početkom provedbi epidemioloških mjera u prvoj polovici 2020. godine, pojavilo se sve rastuće nezadovoljstvo pučana prema mjerodavnim državnim tijelima zaduženih za provedbu epidemioloških mjera, kao i skepsa oko pitanja bolesti COVID-19 i epidemije.
Mjerodavna državna tijela se često optužuje za zlouporabu ovlasti i kršenje državnog ustava, načelno zbog pooštravanja mjera ograničenja ili zabrane društvenih okupljanja, gibanja u javnim prostorima, rada obrta, tvrtki i različitih ustanova, za neodgovorno upravljanje krizom, dezinformiranje vezano za broj zaraženih osoba i pojavu simptoma bolesti, dvostruka mjerila pružanjem ustupaka određenim subjektima i pojedinim osobama, medijski podpomognuto izazivanje panike među pučanstvom, itd. Također, zbog davanja prednosti liječenja osoba zaraženih koronavirusom i masovne histerije, zanemarene su ostale teške bolesti i velikom dijelu osoba oboljelih od tih bolesti je uskraćena prikladna medicinska skrb.[4]
COVID-19 je postala predmet rasprava i različitih teorija urote zbog sumnjivih okolnosti pod kojim je bolest razvijena i proširena diljem svijeta, te zbog najava i špekulacija oko učinkovitosti novoproizvedenih lijekova i pitanja uvedbe obveznog cijepljenja protiv bolesti. Među ostalim se tvrdi kako je represivna narav provedbi epidemioloških mjera „odskočna daska” za uspostavu države nadzora i globalističkog totalitarnog režima. Komunističku partiju Kine se drži odgovornom za nepoštivanje ljudskih života, pokušaje prikrivanja bolesti i cenzuru, te posljedičnu pojavu epidemije diljem svijeta, kao i Svjetsku zdravstvenu organizaciju za podvalu i širenje dezinformacija.
U Europi i svijetu se održavaju masovni prosvjedi protiv mjerodavnih državnih službi i njihovih ograničavajućih mjera iz gore navedenih razloga. Po uzoru na te prosvjede, u Zagrebu (5. rujna) i Rijeci (10. listopada) su bili održani prosvjedni skupovi „Festival slobode” protiv ograničavajućih mjera Stožera civilne zaštite. 8. studenog je bio održan prosvjed „Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera”, drugi takav u Zagrebu.
Politička zloporaba
Premda je epidemija pogodila skoro sve etničke, narodne i vjerske skupine, neki pojedinci i skupine zlorabe situaciju za promidžbu politički podobnih stavova i širenje viktimističkih teorija urota, po kojima su navodni glavni problemi širenja bolesti ksenofobija i rasizam (osobito protuazijatizam i antisemitizam).[5]
COVID-19 je također rabljena kao predmet za proklinjanje ili ad hominem napad na političke neistomišljenike. Istaknuti takvi primjeri su slučaj HINA-ine novinarke Sandre Bartolović što je, povodom spaljivanja karnevalskog krnje u obliku homoseksualnog para s lutkom s glavom saborskog zastupnika Nenada Stazića u Imotskom, putom objave na Twitteru proklela Hrvatsku i Hrvate, želeći im „isključivo izobilje koronavirusa i nestašicu zaštitnih maski”[6] (→ etnomazohizam), te naslovnica 1056. broja tjednika Novosti s karikaturom Miroslava Škore s trbuhom i napuhanim balonom od žvakaće gume u obliku klice COVID-19.[7]
Imigracija
Unatoč mjerama zabrane okupljanja i ograničenja putovanja u većini pogođenih država, zabilježeno je skoro nesmetano gibanje ilegalnih imigranata u skupinama prema i unutar Europe[8][9], te brojni incidenti u kojima su imigranti, zaraženi ili pod sumnjom na zarazu, ignorirali izrečenu mjeru samoizolacije, namjerno pljunuli, kihnuli ili kašljali po ljudima[10], a neki su čak počinili napade na hitne i interventne službe u pomoći zaraženim osobama.[11]
Vanjske sveze
Informacije i ažurni podatci o bolesti i epidemiji
- Službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Koronavirus – najnoviji podatci
- Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske: Koronavirus i mjere prevencije
Članci i osvrti
- Kamenjar.com: Matija Lozančić: „#OstaniDoma nova je mantra za isticanje vrlina”
- Narod.hr:
- Obnova: Evan MacIan: „Što nas je pandemija naučila”
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća:
- Ivica Šola: „COVID je jedina bolest kod koje liječnici traže bolesnike, a ne obrnuto ”
- T. Rónay: Népszava: „Unija puca po virusima”
- Vladimir Paar: „Lice i naličje koronavirusa”
- Zlatko Miliša: „Ako korona potraje i budu li se pooštravale mjere, slijede nesagledive posljedice nasilja na ulicama diljem svijeta ”
- Projekt Velebit: Vjekoslav Krsnik: „Corona virus – početak kraja Europske unije”
- Tribun.hr: „Cijepljenje pred kamerama kao ‚dokaz’ pouzdanosti cjepiva?!”
Izvori
- ↑ Centar zdravlja: Korona virus - simptomi
- ↑ Vlada Republike Hrvatske: „Uvodi se zabrana napuštanja županije mjesta prebivališta, na privatnim okupljanjima najviše 10 ljudi iz dva kućanstva”
- ↑ Večernji list: „MUP ukinuo propusnice, policija ukida punktove među županijama”
- ↑ Tribun.hr: „Zbog histerije oko koronavirusa, zanemarene druge teške bolesti, posebice tuberkuloza”
- ↑ Tribun.hr: „Gradonačelnik američkog grada: ‚Stvarna prijetnja ‚korone’ je antisemitizam’”
- ↑ Narod.hr: „Novinarka Hine Sandra Bartolović zbog krnje u Imotskom Hrvatima poželjela obilje korona virusa i nestašicu maski”
- ↑ Maxportal: „KORONA I ŠKORONA: Neviđena uvreda Pupovčevih ‚Novosti’ Miroslavu Škori”
- ↑ Narod.hr: „Na snazi zabrana okupljanja, a na ulicama stotine migranata: ‚U doba korone oni su prijetnja ostalima’”
- ↑ Voice of Europe: „Germany: Migrants and asylum seekers aren’t respecting lockdown measures to combat virus” (pohranjeni prikaz) (eng.)
- ↑ Voice of Europe: „Belgium: Migrants resist, spit on police as they reject coronavirus measures” (pohranjeni prikaz) (eng.)
- ↑ Voice of Europe: „Spain: ‚Youths’ attack ambulances and police carrying elderly people” (pohranjeni prikaz) (eng.)
