Domoljublje

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Domoljublje ili patriotizam ljubav je prema domovini, odnosno, osjećajna povezanost ljudskoga bića s domovinom rođenja/podrijetla ili državom primateljicom, vezana uz određene vrijednosti, kulturu, povijest i privrženost.

Primjena i očuvanje ozemnoga suvereniteta i jedinstva, čašćenje junaka i značajnih osoba, usvajanje i briga za vrijednosne obrasce što osiguravaju zajedničko blagostanje pojedinaca u ozemlju općenito se smatraju domoljubnim vrijednostima.

Razlika između domoljublja i nacionalizma

Domoljublje se razlikuje od nacionalizma po tomu što ne mora oblikovati vlast kako bi se manifestiralo, što je razlog zašto narodni osjećaji, nazočni prije postojanja pravila ili pravnih, političkih, gospodarskih i administrativnih sustava određenoga ozemlja, traju i dalje i u slučaju nestanka ozemlja i njegovoga sustava. Ta dobna trajnost i neovisnost od bilo kojega oblika vlasti stvara veću vrijednost domoljublja kod pučana s ozemlja u kojima je nazočna unutarnja politička kriza ili s ozemlja zauzetoga od ine države.

Sadašnja uporaba i zloporaba pojma domoljublja

Sadašnja uporaba pojma ne podrazumijeva nužno potporu etničkom/rasnom nacionalizmu, jer brojne države nisu etnički/rasno homogene. Umjesto toga, brojne multietničke i multirasne države pokušavaju povećati potporu nekom obliku građanskoga nacionalizma i povezanoga domoljublja. Čak i takvo domoljublje često kritiziraju globalisti, kozmopoliti, pristaše multikulturalizma i ini.

U službenoj politici zastupljen je umjerenjački i politički podobni argument, po kojemu se više simpatizira i podupire pojam domoljublja isključivo kao mirotvorni čimbenik društva, dok se pojam nacionalizma često negativizira i doživljava isključivo kao nasilnički i ekstremistički čimbenik, uglavnom izjednačavan sa šovinizmom i ozemnim osvajačkim težnjama.

Također, pojam domoljublja rabljen je i u službenoj politici kao javni iskaz povezanosti političara ili političke organizacije s domovinom i narodom. Međutim, pojam je u praksi službene politike zlorabljen obično kao sredstvo za pridobivanje državotvornih glasača u predizborno vrijeme uoči izbora, i kao izgovor za opravdavanje izvedenih ili planiranih interesno-političkih poteza pojedinca ili političke organizacije, često na štetu vlastite domovine i naroda (→ izdaja).

Poveznice

Mislilac (crtež).png Ovaj je članak dio portala
Politički pojmovi