Jadranske smeđe alge

Jadranske smeđe alge (Phaeophyta - Fucales i Dictyotales hrvatshih obala i otočja): Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik može slobodno kopirati bez izmjena uz citat auktora i izvora.

• Auktor: Dr.sc. A.Ž. Lovrić, Herbarium Adriaticum (ADRZ 1995), Zagreb-Sesvete, HR-10360, Croatia
• Izvornik: prienos iz Wikinfo, WikiFlora Adriatica - Phaeophyta (Fucales & Dictyotales)

SUMMARY

Adriatic Pheophytes (Fucales & Dictyotales in Croatian coasts and isoles): The isles and shores of eastern Adriatic include nearly hundred different species of Phaeophyta (Fucophyceae) or brown seaweeds, including dozen species of the major genus Cystoseira. Some main data on the important genera Cystoseira, Sargassum, Fucus, Dilophus, and others in Adriatic are given.

At the end are two lists of rhodophytes from the richest remote isles in central Adriatic, and from the stormy Kvarner gulf in northeasterm Adriatic. The richest Adriatic Cystoseira and its ecology is also more elaborated in the parallel article on Adriatic Cystoseiras, and here follows a condensed phytocenological review of Adriatic communities dominated by pheophytes:

• CYSTOSEIRETALIA Mol.: major pheophytes in Mediterranean rocky bottoms
  • Cystoseirion strictae Mol.: uppermost Cystoseiras in eulittoral rocky shores
    • Cystoseiretum spicatae Erc.: exposed rocky shores of Dalmatian islands
    • Cystoseiretum amentaceae (Zal.) Lov.: stormy shore of remote isles in central Adriatic
    • Cystoseiretum tamariscifoliae Lov.: northern stormy shores of Kvarner archipelago
    • Cystoseiretum crinitophyllae Lov.: exposed rocky shores of Dalmatian mainland

• • Cystoseirion crinitae Mol.: submerged Cystoseiras in sublittoral rocky bottoms
    • Cystoseiretum crinitae (Feld.) Mol.: semiexposed stony bottom in sublittoral belt
    • Cystoseiretum barbatae (Zal.) Pign.: sheltered muddy bottoms in bays and channels
    • Pylaiello-Cystoseiretum myriophylloidis (Erc.) Lov.: stony bottoms in lagoons and estuaries
    • Acetabulario-Padinetum pavonicae (Zal.) Špan & Brida: semiexposed pebble coves

• • Sargassion hornschuchii Giac.: skyophilic pheophytes in deeper rocky bottoms
    • Sargasso-Cystoseiretum latiramosae Lorenz: Zal.: semiexposed muddy-stony seafloor
    • Cystoseiretum zosteroidis Giac.: deep rocky bottoms washed by strong currents
    • Cystoseiretum spinosae (Feld.) Giac.: warmer rocky bottoms in southeastern Adriatic
    • Cystoseiretum adriaticae-corniculatae Lov.: abrasion terraces with strong currents

• ULVETALIA Mol.: ruderal macroalgae in brackish or polluted rocky shores
  • Enteromorphion Hadač: upper eulittoral rocks in brackish or polluted shores
    • Dictyopteridetum polypodioidis (Feld.) Mol.: sheltered shady holes and ravines
    • Scytosipho-Enteromorphetum compressae Ollivier: exposed-polluted brackwater at harbors

• ACROCHAETIETALIA Boud.: eulittoral rocks in European shores
  • Ulotricho-Bangion Hartog: semiexposed rocky shores in brackish water at springs
    • Fucetum virsoidis (Zal.) Pign.: endemic eulittoral community of northeastern Adriatic

• RHODYMENIETALIA Boud.: skyophilic soft algae in deeper rocky bottoms and caves
  • Desmarestion Hartog: the lowest macroalgae of the deepest bottoms
    • Halarachnio-Laminarietum rodriguezii (Erceg.) Mol.: the deepest Adriatic algae, 120-260m

U v o d

Ovdje se daje sažeti pregled smeđih alga (Phaeophyta ili starije Fucophyceae) istočnog Jadrana, kojima kod nas prosječno pripada oko 1/4 do 1/3 svih morskih makroalga. Najbrojnije su na vanjskim pučinskim otocima Dalmacije gdje raste preko 70 njihovih svojta, dok im u Kvarneru pripada tek pedesetak alga, jer su tu razmjerno brojnije zelene makroalge.

Najprije su tu prikazane najznačajnije smeđe makroalge jadranskih otoka, a na kraju su još dodani bogati abecedni popisi smeđih alga iz srednjojadranskih pučinskih otočića i iz Kvarnerića. Najbogatiji rod Cystoseira iz Jadrana je još pobliže razradjen u posebnomu paralelnom članku Jadranske Cystoseirae.

Sjeverni bračić (Fucus)

Sjeverni rod Fucus (bračić, engl. wrack, njem. Blasentang, franc. varech, rus. porost), proširen je pretežno u hladnijim morima sjevernoga i južnog pojasa, najviše na oceanskim obalama s velikom plimom. Ukupno sadrži u svjetskim morima 13 vrsta, a na Sredozemlju većinom izostaje, osim disjunktnoga jadranskog endema F. virsoides J.Ag.:

Endemski Fucus virsoides

Fucus virsoides J.Ag. (Dalmacija: "bračić", Kvarner: "braćina", na Krku: "bracỳna"): To je morski endem sjeveroistočnog Jadrana od Venecije do Boke Kotorske i jedina disjunktna vrsta toga oceanskog roda koji je u Sredozemlju preostao kao glacialni relikt. Duž sjeveroistočnogt Jadrana bračić raste na kamenju uz rub oseke uz blažu hidrodinamiku, većinom u uvalicama uz poluslane obalne izvore i na kamenoj obali kanjonskih riječnih ušća.

Taj jadranski bračić uglavnom raste u posebnoj obalnoj zajednici Fucetum virsoidis (Lorenz: Zal. 1942) Pign. 1962, koja danas u Jadranu već brzo nestaje zbog pojačanog onečišćenja uvala i izvora, jer njezina prvotna staništa često postaju izljevima odpadnih voda. Pokazatelji te zajednice su jadranski endem Fucus virsoides, pa Enteromorpha clathrata i epifit En. ramulosa.

Dubinska Laminaria rodriguezii

Rod Laminaria (haluga remenarka, čakav. "povje", engl. kelp, njem. Blattang, fran. goemon) sadrži tridesetak vrsta pretežno uz hladnije obale sjevernih mora, dok južnije u subtropima i Sredozemlju pretežno raste u većim dubinama ispod 100m. U dubinama Sredozemlja i kod nas u Jadranu je glavni zastupnik tog roda dubinska vrsta L. rodriguezii:

• Laminaria rodriguezii Born.& Hamel (na Visu: "povûje") je mediteranska dubinska vrsta i jedina iz tog roda nazočna u Jadranu. Tu se nalazi najviše u srednjojadranskoj depresiji oko Jabučke kotline od otoka Žirja (Bitvenica) do Palagruže i Sušca. Ovdje raste na donjoj granici makroalga u većim dubinama od -110m do -262m, u dubinskoj zajednici Halarachnio-Laminarietum rodriguezii (Erc.) Mol.

Dilophus mediterraneus

Dilophus mediterraneus Schiff. (D. crassus Schiff., D. fasciola var. repens Feld. - porodica Dictyotaceae): Ovaj na olujnim obalama zamjenjuje poznatiji poluodporni tip D. fasciola (Roth) Howe s.s. koji inače raste većinom u svezi Cystoseirion crinitae.

Naprotiv je Dil. mediterraneus značajan za najizloženije plitkomorske kamenjare s jakom i stalnom hidrodinamikom olujnih valova uz rub oseke u svezi Cystoseirion strictae, npr. Baška, Prvić, Sv.Grgur, Goli otok, Vis, Lastovci i sl.

Sargassum istočnog Jadrana

Termofilni subkozmopolitski rod Sargassum (resina bobičarka, Dalmacija: "brak", Kvarner: "vela krećina", na Krku: "sionkrèć", engl. wroeck, njem. Beerentang), proširen je pretežno u toplijim subtropskim morima. Kod nas na Jadranu sadrži 3 glavne vrste: S. vulgare C.Ag., S. hornschuchii C.Ag. i S. acinarium (L.) C.Ag. (S. salicifolium auct.).

Sarg. vulgare ssp. nanum

Sargassum vulgare C.Ag. ampl. subsp. nanum Paula (1988): Poluodporni tip S. vulgare subsp. vulgare s.s. (Dalmacija: "brak"), proširen je u raznim infralitoralnim zajednicama iz sveze Cystoseirion crinitae, uglavnom na poluizloženom dnu. Naprotiv na površinskim stijenama uz rub oseke raste još druga odpornija podvrsta nanum u svezi Cystoseirion strictae, dosad poznata iz Atlantika, a nedavno je nađena i na južnijim jadranskim otocima: Lastovo, Lastovci, Vrhovci, Elafiti i dr. Od tipa se izdvaja sitnim rastom, gustom razgranjenošću i podpunim izostankom plivajućih aerocista, a filoidi su sitniji i gusto prekrivaju ogranke.

S.vulgare ssp. megalophyllum

Sargassum vulgare ampl. subsp. megalophyllum (Mont.) Grun.: Ovo je dubinski oblik iz te širje vrste, koji se nalazi u srednjemu i južnom Jadranu na dubokim dnima od -100m do -220m. Većinom raste u dubinskoj svezi Sargassion hornschuchii.

Bogata Cystoseira u Jadranu

Rod Cystoseira (Phaeophyta - Fucales, u srednjoj Dalmaciji: "lažina"): To je među našim smeđim algama najodporniji rod na hidrodinamiku i najčešća mekana alga uz olujne obale Jadrana, pored ovapnjele porodice Corallinaceae. Na ravnim i kosim plitkomorskim kamenjarama infralitoralnog pojasa uz izložene obale oko Balkana, ovaj je rod zastupljen s desetak odpornih vrsta. Pobliže o jadranskim cistozirama i ekologiji njihovih zajednica, vidi ovdje u posebnomu paralelnom članku Jadranske Cystoseirae.

Među poluotpornim vrstama, uz umjereno izložene obale Jadrana i Sredozemlja su najčešće Cy. schiffneri Ag. (C. "discors" Sauv. non C.Ag.) i Cy. compressa (Esp.) Gerl. & Nizam. (C. "abrotanifolia" auct.), koje rastu u raznim infralitoralnim zajednicama reda Cystoseiretalia. Hidrodinamički gradient roda Cystoseira u Jadranu: najmanje je otporna dubinska C. zosteroides < C. myriophylloides < C. spinosa < C. barbata < C. crinita < C. schiffneri < C. corniculata < C. adriatica < C. moniliformis < C. compressa < C. crinitophylla < C. squarrosa < C. tamariscifolia < C. spicata s.s. < C. amentacea kao najotpornija uy olujne obale.

• Odporna podvrsta Cy. compressa subsp. rosetta Erceg. nastava olujne obalne kamenjare iz sveze Cystoseirion strictae, a jadranska subsp. plana Erceg. raste na izloženim podmorskim stijenama zajednice Peyssonellio-Corallinetum i sl.

• Jadransko-egejski poluendemi Cy. adriatica Sauv., pa Cy. corniculata (Wulf.) Hauck. i Cy. moniliformis Hauck. (= C. jabukae Erceg.) naseljuju u podmorju izložene erozijske terase (brakove) s jačim pridnenim strujama u zajednici Cystoseiretum adriaticae-corniculatae.

• Izložene kopnene obale u Dalmaciji od Splita do Pelješca uz rub oseke nastava jadranski endem Cy. crinitophylla Erceg. u zajednici Cystoseiretum spicatae. Slične izložene pliće kamenjare u Mramornom i Crnom moru sadrže endem Cy. bosphorica Sauv. (C. crinita var. bosphorica Kal.Gut.) u zajednici Cystoseiretum bosphoricae. To su vjerojatno dvije srodno-vikarne podvrste u Jadranu i Crnom moru.

Na izrazito olujnim obalama uz rub oseke rastu još 4 najodpornije naše cistozire:

• Cy. tamariscifolia (Huds.) Pap. (C. spicata subsp. crassa Erceg.): Na obalnim burištima Istre, Kvarnera i Velebitskog kanala, značajna je pshirofilna atlantska alga Cy. tamariscifolia u zajednici Cystoseiretum tamariscifoliae, koja tu izvrsno podnosi olujnu buru i povremeno zimsko smrzavanje.

• Cystoseira spicata Erceg. s.s.: Na olujnim toplijim obalama u Dalmaciji, pod udarom juga je najčešća tipska Cy. spicata s.s. u zajednici Cystoseiretum spicatae, proširena od Lošinja i Dugog otoka do Mljeta i Dubrovnika.

• Najizloženije vanjske obale srednjojadranskih pučinskih otoka i otvorenog Dubrovačkog primorja sadrže odpornije južne vrste Cy. amentacea Bory (C. spicata subsp. elegans Erceg.) i Cy. squarrosa DeNot. u zajednici Cystoseiretum amentaceae, npr. Viški arhipelag, Lastovci, Elafiti, Konavoske stijene i rt Platamun kod Budve, pa slični pučinski otoci u Tirenskom i Egejskom moru.

Neodporni Phaeophyta

Niz inih poznatih i čestih Phaeophya iz europskih i sredozemnih obala, duž vjetrovitog sjeveroistočnog Jadrana su rjeđe i uglavnom ograničene na mirne i ustajale lagune, pa duge i zaklonjene uvale, ili ako podnose zasjenu također i na veće dubine. To su cimatoksene alge (grč. kymatios = uzburkan, valovit i xenos = tuđ, stranac), koje su rijetke ili nepoznate na olujnim dnima uz otvorne rtove i pučinske otoke.

Takvi su cimatokseni Phaeophyta u Jadranu manje otporne alge koje ne podnose jaču hidrodinamiku npr. slijedeće smeđe alge: Cystoseira barbata (Good.& Wood.) Ag., Cy. myriophylloides Sauv., Dictyopteris membranacea (Stack.) Batt. (Halyseris polypodioides LeJol.), Cutleria multifida (Smith.) Grev., Ectocarpus siliculosus Kuetz., Pylaiella litoralis (L.) Kjel., Taonia atomaria (Wood.) Ag. i dr.

Zajednice dominantnih Phaeophyta

Ovdje se pregledno daje sažeti fitocenološki sustav morskih zajednica Jadrana u kojima dominiraju smeđe makroalge. Glavne pripadne zajednice s rodom Cystoseira su još pobliže razradjene u paralelnom članku Jadranske Cystoseirae. Sustav zajednice dominantnih Cystoseira:

• CYSTOSEIRETALIA Mol.: vegetacija smedjih makroalga kamenog dna u Sredozemlju
  • Cystoseirion strictae Mol.: najgornje cistozire eulitoralnih kamenih obala
    • Cystoseiretum spicatae Erc.: kamene obale vanjskih otoka i južnog primorja
    • Cystoseiretum amentaceae (Zal.) Lov.: olujne obale pučinskih otoka srednjeg Jadrana
    • Cystoseiretum tamariscifoliae Lov.: sjeveroistočne burne obale Kvarnerskih otoka
    • Cystoseiretum crinitophyllae Lov.: izložene obale nutarnjih otoka i dalmatinskog kopna

• • Cystoseirion crinitae Mol.: uronjene cistozire kamenog dna u infralitoralu
    • Cystoseiretum crinitae (Feld.) Mol.: poluizložene pliće kamenjare infralitorala
    • Cystoseiretum barbatae (Zal.) Pign.: zaštićena kameno-muljasta dna uvala i kanala
    • Pylaiello-Cystoseiretum myriophylloidis (Erc.)Lov.: kamena dna bočatih laguna i estuara
    • Acetabulario-Padinetum pavonicae (Zal.) Špan & Brida: šljunkovite uvale

• • Sargassion hornschuchii Giac.: sciafilne smedje alge kamenog dna u cirkalitoralu
    • Sargasso-Cystoseiretum latiramosae Lorenz: Zal.: poluizložena zamuljena kamena dna
    • Cystoseiretum zosteroidis Giac.: duboka kamena dna cirkalitorala s jakim strujama
    • Cystoseiretum spinosae (Feld.) Giac.: toplija kamena dna južnog Jadrana i Sredozemlja
    • Cystoseiretum adriaticae-corniculatae Lov.: abrazijske terase s jačim strujama

Ini Phaeophyta bez Cystoseira

• ACROCHAETIETALIA Boud.: najgornja naselja u eulitoralu kamenih obala Sredozemlja
  • Ulotricho-Bangion Hartog: poluizložene kamene obale u poluslanoj vodi uz izvore
    • Fucetum virsoidis (Zal.) Pign.: endemska eulitoralna zajednica sjeveroistočnog Jadrana

• ULVETALIA Mol.: poluslane ili zagadjene kamene obale Europe
  • Enteromorphion Hadač: najgornja naselja kamenog eulitorala bočatog i prljavog mora
    • Scytosipho-Enteromorphetum compressae Ollivier: poluizloženi i zagađeni lukobrani
    • Dictyopteridetum polypodioidis (Feld.) Mol.: zaklonjene rupe i procjepi u sjeni

• RHODYMENIETALIA Boud.: sciafilne meke alge kamenog dna cirkalitorala i morskih špilja
  • Desmarestion Hartog: najdublje makroalge donjeg cirkalitorala oko Europe
    • Halarachnio-Laminarietum rodriguezii (Erceg.) Mol.: najdublja dna epibatiala, 120-260m

Popisi jadranskih Phaeophyta

Dolje u prilogu slijede dva primjerna florna popisa smeđih makroalga iz jadranskih otoka: najbogatiji jadranski popis od 64 Phaeophyta iz pučinskih otočića središnjeg Jadrana, pa drugi poredbeni popis iz Senjskog arhipelaga s razmjerno najviše cistozira (16 raznih) na gornjem Jadranu.

Phaeophyta pučinskih otoka

Popis najbogatijih smeđih makroalga uz pučinske otočiće središnjeg Jadrana: Svetac, Sušac i Palagruža, Phaeophyta: 64 svojte (Cystoseira: 13 svojta)

List of the richest pheophytes at remote islets of central Adriatic: Svetac, Sušac and Palagruža. Phaeophyta: 64 taxa (Cystoseira: 13 taxa)

• Aglaozonia chilosa Falk. (stade)
• Arthrocladia villosa (Huds.) Duby
• Asperococcus bullosus Lamour.
• Carpomitra costata (Stack.) Batt.
• Castagnea mediterranea (Kütz.) Hauck
• Cladosiphon mediterraneus Kutz.
• Cladostephus hirsutus (L.) Pr.
• Colpomenia sinuosa (Roth.) Derb.& Sol.
• Cutleria multifida (Smith) Grev., Cut. monoica Oliv.
• Cystoseira adriatica Sauvag., Cy. amentacea Bory, Cy. amentacea subsp. spicata Erceg., Cy. barbata (L.) C. Ag., Cy. compressa (Esp.) Gerl.& Niz., Cy. corniculata (Wulf.) Zanar., Cy. crinita (Desf.) Bory, Cy. dubia Val. (C. fucoides Erc.), Cy. moniliformis Hauck (C. jabukae Erc.), Cy. platyramosa Erceg., Cy. schiffneri (C.Ag.) Hamel, Cy. spinosa Sauv., Cy. zosteroides (Turn.) C.Ag.
• Dictyopteris membranacea (Stack.) Bat.
• Dictyota dichotoma (Huds.) Lamour., Dictyota linearis (C. Ag.) Grev.
• Dilophus fasciola (Roth.) Howe
• Ectocarpus adriaticus Erc., Ec. siliculosus (Dillw.) Lyngb., Ectocarpus spec.indet. (steril)
• Elachista intermedia Crouan
• Feldmannia irregularis (Kütz.) Hamel
• Fucus virsoides (Donati) J.Ag. (endem)
• Giffordia dalmatica (Erceg.) Giac.
• Giraudya sphacelarioides Derb.
• Halopteris filicina (Grat.) Kütz.
• Hincksia dalmatica (Erc.) Corm.& Furn.
• Laminaria rodriguezii Born.
• Leathesia mucosa Feld.
• Lithoderma adriaticum Hauck
• Myriactula rivulariae (Suhr.) Feld.
• Myriactula stellulata (Grif.) Feld.
• Myronema orbiculare J. Ag.
• Myrionema strangulans Grev.
• Nereia filiformis (J.Ag.) Zanard.
• Padina pavonica (L.) Thivy
• Ralfsia verrucosa (Aresch.) Ag.
• Sargassum acinarium (L.) C.Ag., Sar. hornschuchii C. Ag., Sar. vulgare C.Ag., S. vulgare subsp. nanum Paula
• Scytosiphon lomentaria Endl.
• Spermatochnus paradoxus Kütz.
• Sphacellaria cirrhosa (Roth.) Ag., Sph. fusca C.Ag., Sph. plumula Zanar., Sph. tribuloides Menegh.
• Sporochnus pedunculatus (Huds.) C.Ag.
• Stictiosiphon adriaticus Kütz.
• Stilophora rhizoides (Turner) J.Ag.
• Stypocaulon scoparium (L.) Kütz.
• Taonia atomaria (Wood.) J. Ag.
• Zanardinia collaris (C.Ag.) Crouan

Smeđe alge Kvarnerića

Popis smedjih makroalga sjevernog Kvarnerića: otoci Plavnik, Prvić, Sv.Grgur i Goli, Phaeophyta = 52 svojte (Cystoseira = 16 svojta)

List of pheophytes in northeastern Adriatic at isles Plavnik, Prvić, St.Grgur and Goli: 52 taxa (Cystoseira = 16 taxa)

• Arthrocladia villosa (Huds.) Duby
• Asperococcus bullosus Lamour, Asp. compressus Griff.: Hooker
• Cladostephus verticillatus (Light.)Lyngb.
• Cutleria multifida (Smith) Grev.
• Cystoseira adriatica Sauv.
• Cystoseira amentacea Bory, Cy. barbata (L.) J. Ag., Cy. compressa (Esper.) Gerl.& Niz., C. compressa var. plana (Erceg.) Giac., Cy. corniculata (Wulf.) Zanar., Cy. crinita (Desf.) Bory, Cy. crinitophylla Erceg., Cy. fucoides Erceg. (C. dubia Valiante), Cy. fimbriata (Desf.) Bory, Cy. fimbriata var. pustulata Erceg., Cy. moniliformis (Ktz.) Hck.(C. jabukae Erc.), Cy. myriophylloides Sauv., Cy. schiffneri (C.Ag.)Hamel (C. discors auct.), Cy. schiffneri subsp. latiramosa Erc., Cy. tamariscifolia (Huds.) Papen., Cy. zosteroides (Turn.)C.Ag. (C. tophosa Filar.)
• Dictyopteris membranacea (Stack.) Batt.
• Dictyota dichotoma (Huds.) Lam., D. dichotoma var. intricata (C.Ag.) Grev., D. linearis (C.Ag.) Grev.
• Dilophus fasciola (Roth) Howe (Dictyota fasciola), Dil. mediterraneus Schif. (var. repens Feld.)
• Ectocarpus siliculosus (Dillw.) Lyngb., Ectocarpus spec. indet. (steril)
• Feldmannia globifera (Kütz.) Hamel, Fel. irregularis (Kütz.) Hamel
• Fucus virsoides J. Ag.
• Halopteris filicina Kütz., Hal. scoparia (L.) Sauv.
• Myriotrichia adriatica Hauck
• Nereia filiformis (J. Ag.) Zanar.
• Padina pavonica (L.) Thivy
• Phyllaria reniformis (Lamour.) Rost.
• Punctaria latifolia Grev.
• Pylaiella litoralis (L.) Kjell.
• Ralfsia verrucosa (Aresch.) J. Ag.
• Sargassum acinarium (L.)C.Ag. (S. salicifolium), Sar. hornschuchii C. Ag., Sar. linifolium (Thur.) C. Ag., Sar. vulgare C. Ag.
• Scytosiphon simplicissimus (Clem.) Cren.
• Sphacellaria cirrhosa (Roth.) C. Ag., Sph. scoparia (L.) Lyngb., Sph. tribuloides Meneg.
• Stilophora rhizodes (Turner) J. Ag.
• Taonia atomaria (Wood.) J. Ag.
• Zanardinia collaris (C. Ag.) Crouan

Važnija literatura

• ERCEGOVIĆ, A. 1948: Sur quelques algues phéophycées peu connues ou nouvelles recoltées dans le bassin de l’Adriatique moyen. Acta Adriat 3 (5): 1 - 33

• ERCEGOVIĆ, A. 1952: Sur les Cystoseira adriatiques. Fauna et flora adriatica 2: 105-114, 173-212 + 30 tab., Institut d' océanographie, Split.

• GIACCONE, G. 1965: Le fitocenosi marine nel settore rosso di capo Zafferano. Lavori Istituto Bot. Palermo 22: 1 - 69.

• GIACCONE, G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl. Ann. Parco marino Miramare 6/19: 1 - 118, Trieste.

• LINARDIĆ, J. 1949: Studije o jadranskom fukusu, Dr.sci. Thesis. Acta bot. Univ. Zagreb 12-13: 7 - 131.

• LOVRIĆ A.Ž. 1978: Phytozönologische Analyse der Meeresvegetation Ostadrias. Mitteil. Ostalp. Gesell. Veget. 14: 215 229, Acad. Sci. Ljubljana.

• LOVRIĆ, A.Ž. 1997: Marine flora onomastics in islands Prvić, Grgur, Goli and near shores Baška-Stinica in Northeastern Adriatic (30year samplings in all seasons). Period. Biol. 99 (2): 271-283, Zagreb.

• POWELL, H.T. 1963: Speciation in the genus Fucus L., and related genera. Speciation in the Sea (ed. J.P. Harding & N. Tebble), Syst. Assoc. Publ. 5: 63–77.

• RIBERA, A.M. et al. 1992: Check-list of Mediterranean Seaweeds, 1 Fucophyceae. Botanica Marina 35: 109-130.

• RIEDL, R.& KUSEL, H. 1970: Phaeophyta (Braunalgen). Fauna und Flora der Adria, p. 50-67, P.Parey, Hamburg & Berlin.

• ŠPAN, A. 1972: Rod Sargassum u Jadranu, morfološko-sistematska i ekološka obrada. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Poveznice

• Jadranske pučinske alge
• Jadranske Sporophytae
• Jadranske Cystoseirae
• Flora Žirajskih otoka
• Vegetacija Palagruže
• Podvelebitske alge
• Flora otoka Svetca
• Flora otoka Sušca

Reference

Adapted and condensed study from Wikinfo, by Dr.Sci. A.Z. Lovric for sub-project WikiFlora Adriatica from the database of Herbarium Adriaticum (ADRZ - 1995): if quoted author and source, may be copied and distributed without changes.