Jadranski otočni mostovi
Jadranski otočni mostovi (prekomorski mostovi izmedju otoka i do kopna): - U Europi najviše i najdužih prekomorskih mostova ima Danska, a druga po broju takvih otočnih mostova je naša Hrvatska. Najstariji naš morski most do otoka je bio antički most kod Stona do bivšeg otoka Pelješca, a danas je u Hrvatskoj uz Jadran najveći morski most Krk-kopno.
Sadržaj
Uvid naših morskih mostova
Sada se na iztočnom Jadranu u Hrvatskoj već nalazi barem desetak raznih morskih mostova do naših otoka ili izmedju otoka, ali postoje i par otočnih rječnih mostova unutar otoka Krka: preko jedine naše otočne rječice Velarÿka. Izim najvećeg našega otočnog mosta do otoka Krka preko otočića Sv. Marka, ini su još takvi slični mostovi otok-kopno na Jadranu: most iz Paga za Ravne Kotare, pa iz susjednog otoka Vira za Nin, iz otoka Murtera za kopno u Tisnomu, ter iz Čiova za kaštelansku obalu kod Trogira.
Izim takvih jadranskih mostova tipa otok-kopno, medju hrvatskim otočjem dosad još postoji i par pravih medjuotočnih mostova izvan kopna: najstariji i najpoznatiji takav je Osorski most izmedju susjednih otoka Cresa i Lošinja koji se dodiruju kod luke Osor. Ini su još takvi noviji slični medjuotočni mostovi kod nas na iztočnom Jadranu most Ugljan-Pašman nasuprot luke Zadar, pa manji pučinski most izmedju glavnog otoka Lastova i susjednoga zapadnijeg otoka Prežba kod luke Ubli, itd.
Krčki most uz Sv. Marko
Krčki most iz kopna na otok Krk (prvotno gradjen kao tzv."Titov" most) na hrvatskom Jadranu je dosad najveći prekomorski most. Izgradjen je krajem 1970tih godina i tvore ga 2 veća mostna luka, koji se spajaju preko najsjevernijeg jadranskog otočića Sv.Marko. Taj je stjenoviti otok prije gradnje mosta baš na razorenim iztočnim stienama bio florno bogat s par posebnih otočnih endema, koji su tu gradnjom uništeni i od njih je tada izumrla Cerinthe smithiae, dok par drugih kvarnerskih endema ipak još rastu i ponegdje drugdje na otoku Krku.
Prije ove mostogradnje je još bila predvidjena i druga slična trasa Krčkog mosta od luke Jadranovo do krčkog rta Voz,- ali su nestručni i brzopleti graditelji od tog odustali i izabrali po naški priglupo baš najgorju moguću inačicu, gdje su iztriebili najviše biljnih endema i pritom povrh svega dobili dielom neprohodni most, baš na najburnijem olujnom položaju oko Krka, koji je zato po zimskoj buri često opasan i uzastopno je tada zatvoren.
Osorski most Cres-Lošinj
Taj osorski most izmedju sadanjih otoka Cresa i Lošinja je kod nas na Jadranu razmjerno najstariji otočni most, koji tu manjeviše postoji bar od srednjeg vieka. Ranije do antike su kvarnerski otoci Cres i Lošinj kod kasnijeg Osora već bili spojeni nižom nasutom prevlakom, koja je s kasnijim porastom razine Jadrana za plime bar dielom bila poplavljena.
Stoga je ovuda uz grad Osor zatim do srednjeg vieka prokopan i plovni kanal za skraćeni plovni put brodova iz Kvarnerića do Venecije, a preko tjesnaca s mostom kroz grad Osor je odonda izgradjen i medjuotočni kolni put, koji je potom dosad asfaltiran kao glavna medjuotočna cesta Cres-Lošinj.
Paški most za Ravne Kotare
Izduženi otok Pag je razmjerno najbliži hrvatskom kopnu na krajnjem iztoku uz Ljubački tjesnac, gdje je tek stotinjak metara daleko od kamene Rtine na sjevernom kraju Ravnih Kotara. Stoga je tu, nakon prvoga Krčkog mosta izgradjen drugi veći otočni most kojim je otok Pag ovuda cestovno spojen s dalmatinskim kopnom.
Medjutim su takodjer i tu, slično kao za Krčki most, mostograditelji opet površno izabrali klimatski baš najgorji smještaj tog mosta, tj. baš tu je i najžešće orkansko burište oko otoka Paga, - pa je zato i ovaj klimatski promašeni most za olujnih zimskih bura tu često zatvoren ili bar opasan za prolaz.
Klimatski sa slabijom burom bi puno bolja bila nešto južnija, iako malo duža trasa preko drugoga najjužnijeg paškog rta Prutna za Ravne Kotare, ali nestručni i površni (umišljeni) graditelji tog mosta se na ovu bolju mogućnost nisu obazirali, pa su površno i brzopleto odredili najkraću i prividno najjeftiniju iztočnu trasu (koja zimi po buri često ne radi).
Virski most do grada Nina
Ovo je manji lokalni most koji preko plićine spaja novoizgradjeno turističko naselje na otoku Viru, preko njegova iztočnog rta s gradićem Nin u Ravnim Kotarima. Već ranije je tu na pličini bio pješački pregaz, koji se koristio pri ljepšem vremenu bez valova (bure ili juga) i potom je u prošlom stoljeću tuda podignut i manji drveni most, a u zadnjih par desetljeća je s turističkom izgradnjom otoka Vira izgradjen preko tog tjesnaca i pravi betonski most za javnu autocestu.
Murterski most u Tisnomu
Sjevernodalmatski otok Murter je od starine, preko morskog tjesnaca uz luku Tisno (jugosrb. "Tijesno") bio kolnim mostom povezan s blizkim dalmatinskim kopnom. Ovuda je od prošlog stoljeća izgradjena i asfaltna autocesta kao odvojak jadranske magistrale, koju taj most povezuje s otočnim naseljima Murter, Betina i Tisno.
Čiovski most uz grad Trogir
Otok Čiovo je već od starine tj. barem od srednjeg vieka bio pješačkim i potom kolnim mostom povezan sa susjednim dalmatinskim kopnom, preko otočnog grada Trogira (antički grč. Tragourion, lat. Tragurium, talij. Trau), koji se nalazi usred užega morskog tjesnaca izmedju kopna i Čiova.
U novije doba je zbog povećanog autoprometa, taj gradski most u Trogiru postao zamalo neprohodnim uzkim grlom, a kako zbog zaštićene jezgre antičkoga grada Trogira tu tehnički nije moguć prošireni prilaz, stoga je tu uskoro planirana nova izgradnja dužeg i širjega Čiovskog mosta malo iztočnije, na plićini uz zapadni rub Kaštelanskog zaljeva.
Ini manji međuotočni mostovi
Izim gore spomenutih, nekoliko najvažnijih otočnih mostova na hrvatskom Jadranu, izmedju ponekih inih bližih otoka takodjer još postoji par manjih medjuotočnih mostova. Osim nastarijeg našega medjuotočnog mosta Cres-Lošinj, još su značajni npr. noviji medjuotočni mostovi Ugljan-Pašman, pa južnije na pučini Lastovo-Prižba, itd.
Most Ugljan-Pašman
Cestovni most Ugljan-Pašman u sjevernoj Dalmaciji leži na susjednim otocima nasuprot gradske luke Zadar, a izgradjen je krajem prošlog stoljeća pri asfaltiranju i spajanju otočnih cesta Ugljana i Pašmana.
Zbog svojeg smještaja nasuprot luke Zadar je taj otočni most podignut na povišenim stupovima, kako bi pod njim mogli prolaziti bar osrednji brodovi, koji ovuda iz Zadra plove za pučinu izmedju otoka Ugljana i Pašmana.
Most Lastovo-Prežba
Ovo je najjužniji na pučini manji medjuotočni most, koji cestovno spaja glavni otok Lastovo sa zapadnijim najbližim otočićem Prežba medju Lastovcima, a leži sjeverozapadno od glavne lastovske luke Ubli.
Taj most ima glavni kolni promet ljeti u turističkoj sezoni, a oko njega je u novije doba izgradjeno i turističko naselje, sada uglavnom s vilama vikendaša (a prije je tu bilo tek par kamenih ribarskih konoba).
Rječni mostovi otoka Krka
Izim gore nabrojenih morskih mostova uz neke jadranske otoke, na najvećem otoku Krku se nalazi na Jadranu i jedina stalna sladkovodna tekućica kao rječica Velarîka (čakav. Velarÿkva, jugosrb.tzv. "Suha Rečina/Ričina"), koja teče od izvora sa slapom iznad Vrbnika, pa kanjonom kroz Krčko gorje (Veyske Hlami) sa 2 slapa i desetak kilometara do morskog ušća na Baščanskoj plaži.
Na ovoj jedinoj otočnoj tekućici se na brdskom jugoiztoku Krka nalazi i par starinskih kamenih mostova izmedju sela Draga i Žanac, koji tu vode uz slikovite otočne slapove i preko klisurastih kanjona. Ovi dielom sedreni otočni slapovi visine po 5m i 12m, kao jedini na jadranskim otocima, obilnije teku u kišnoj sezoni od jeseni do proljeća, dok krajem sušnog ljeta ponekad zamalo i presuše kroz koji tjedan.
Poveznice
Referenca
A condensed comparative digest on the islander bridges within Adriatic archipelago.
