Junije Palmotić
Junije Palmotić (Junius Palmotta: Dubrovnik, 7. studenog 1607. - Dubrovnik, izmedju 29. lipnja i 6. srpnja 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Životopis
Potječe iz stare dubrovačke plemićke obitelji Palmotića. Roditelji su mu bili Gjore Palmotić i Ora Gradić. Ore i Gjive, majka Ivana Gundulića, kćeri su braće Pava i Miha Gradića. Imao je dvojicu braće Gjora i Ivana, koji je umro u djetinjstvu. Osim što je bio član Velikog vijeća, obnašao je brojne dužnosti u upravi Grada. Na hrvatski jezik je preveo slavni ep Christias talijanskog pisca Girolama Vide, nazvavši ga Kristijada. Prema njegovoj želji, ep će biti objelodanjen u Vječnom gradu, s iscrpnim popratnim slovom Stjepana Gradića, velikoga dubrovačkoga diplomata i kustosa Vatikanske knjižnice. Inače, sva su Palmotićeva djela ostala u rukopisu i tiskana su tek u seriji Stari pisci hrvatski Hrvatske (prije, Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti (knj. 12 -1882,13 -1883, 14 -1884 i 19 - 1892).
U skladu s literarnim običajima svoga vremena, i Palmotić se služi pričama antičke mitologije kako bi u njih zaodjenuo aktualne poruke namijenjene suvremenicima. On piše melodrame u kojima se mitološki svijet smjenjuje s viteškim imajući pred sobom predloške u epizodama iz Ovidija, Vergilija, Tassa i Ariosta, koje također preradjuje, ali s dosta samostalnosti (Captislava, Bisernica). Neke je vješto lokalizirao i smjestio u naše prostore (Danica), a drugima je dao okus dubrovačke legende (Pavlimir), pri čemu je dao maha i svome domoljublju. Modernomu ukusu je najbliža Palmotićeva dugo skrivana porugljivo-skaradna poema Gomnaida, u kojoj je virtuoznim vatrometom vulgarizama "obračunao" s nekim lokalnim knezom koji mu se zamjerio. Za tu se opsceno-brutalnu pjesan dugo sumnjalo da je njegova s obzirom na grubost obračunavanja sa suvremenikom koji je izazvao Palmotićev gnjev, epitomiziran u legendarnom refrenu vas si gomnen, kneže usrani. Glumio je u glumačkim družinama Orlovi, Smeteni i Isprazni kao glumac u svojim dramama.
U njegovim se dramama očituje filozofija dubrovačke vlastele, ali i osjećaji slavenske pripadnosti. Napisao je velik broj melodrama i tragikomedija od kojih je petnaestak sačuvano. Dijele se na:
- drame s motivima iz antičke mitologije i epike - Atalanta
- drame s motivima iz talijanske renesanse i barokne epike - Armida
- nacionalne drame, od kojih je najpoznatija - Pavlimir
Izvori
- Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost), fakultetski priručnik, Split, 2006., ISBN 978-953-7395-02-5
Vanjske poveznice
- Kristiada, izdanje 1853.
