Krčenje (deforestacia)
Krčenje (deforestacia): Krčenje šuma ili međunarodno deforestacia je uklanjanje šume, kako bi se šuma i šumsko tlo prenamijenili u druge svrhe, ponajviše u poljodjelske plohe ili za izgradnju cesta i naselja.
Summary
Deforestation (clearance) is when forests are destroyed, and not replanted. Sometimes deforestation happens when people change the land into farms, ranches and cities. A lot of deforestation is from removal of all the trees from a forest for wood or fuel. Without the forest, the habitats of the animals are lost, and many animals die. It also results in global warming (climate change). The opposite of deforestation is afforestation. Slash-and-burn is an agricultural technique that involves cutting and burning of trees and plants in forests or woodlands to create fields. It is subsistence agriculture that typically uses little technology or other tools. It is typically part of shifting cultivation agriculture, and of transhumance livestock herding.
Today the term slash-and-burn is mainly associated with tropical rain forests. Slash-and-burn techniques are used by between 200 and 500 million people worldwide. In 2004 it was estimated that, in Brazil alone 500,000 small farmers were each clearing an average of one hectare of forest per year. The technique is not sustainable beyond a certain population density because, without the trees, the soil quality soon becomes too poor to support crops. The farmers have to move on to a virgin forest and repeat the process. Methods such as Inga alley farming have been proposed as an alternative to this ecological destruction.
Značajke krčenja šume
Pojam "krčenje šume" (deforestacija) se obično odnosi na djelatnosti kojima se uništavaju sva nazočna stabla. Uklanjanje drveća iz neke šume u umjerenim klimatskim područjima može ponekad biti i dio uobičajene šumarske prakse, što se naziva 'završni sijek' i dio je umjetnog podmlađivanja ostarjele šumske sastojine reguliranih šuma. Nakon takve sječe se većinom ponovno podiže nova šuma, tj. šumsko se zemljište ne prenamijeni u druge svrhe.
Krčenje šuma se radi iz više razloga: zbog prodaje drveta, prenamjene šume u pašnjake ili plantaže, pa još zbog gradnje naselja, cesta, hidroakumulacia, itd. Uklanjanje stabala bez pošumljavanja uzrokuje gubitak biljnih i životinjskih staništa (i izumiranje nekih vrsta), narušavanje biološke raznolikosti i negativan utjecaj na podneblje (klimu), ukupni okoliš, pa i zdravlje ljudi.
Sve to ima negativne učinke na proizvodnju kisika i vezivanje ugljičnog dioksida iz atmosfere. U obešumljenim područjima često nastaju erozije i odroni tla. Krčenje šuma se najviše zbiva u nerazvijenim državama s mnogo šuma (i prašuma), gdje se šume krče kako bi se ostvarila zarada na prodaji drva, pa se ujedno proširuju nove poljodjelske površine. U primitivnijim zemljama se tradicijski rabi metoda 'Posijeci-i-spali'.
"Posijeci-i-spali"
Posijeci-i-spali (eng. swiddens, slash-and-burn; 'shifting cultivation'): Ovo je glavna i značajna metoda dobivanja obradivog tla proširena kod većine agrarnih plemena u nerazvijenim zemljama, a najviše u tropskom pojasu kišnih prašuma. Nalazi se najviše u kišnim šumama Amazone u Južnoj Americi, pa još kod brojnih plemena iz Afrike, Nove Gvineje, Filipina i drugdje gdje je poznat pod raznim nazivima. U Africi se to naziva swidden, caingin na Filipinima, pa milpa u Srednjoj Americi.
Ovisno o vrsti tla i vegetacije, varira period odležavanja tla dokle izkrčeno tlo treba ostati neobrađeno. Za kišnu prašumu golo zemljište za obradu, koje je dobiveno postupkom sječe i paljenja drveća, nakon jedne do tri godine obrade mora ostati neobrađeno po 20 ili više godina. U području šikara (buša) sadnja traje do 8 godina nakon čega tlo mora odležati šest do deset godina. Paljenjem travnatih površina tlo se sadi nekoliko godina između kojih jednu do dvije godine mora odležati.
Kod polunomadskih plemena Indijanaca u šumama Amazone se izkrči manja površina u šumi, nakon čega se porušena šuma zapali, a pepeo koji ostane je plodno gnojivo za budućih najviše tri godine. Nakon što se takvo šumsko tlo izcrpi i postane jalovo, pleme napušta taj dio prašume i odlazi dalje, pa ponovno na drugom mjestu izkrče novu šumsku plohu zemlje. Pripremu tla rade muškarci, dok su žene večinom zadužene za sadnju i berbu uz pratnju i zaštitu ratnika. Sličan primitivni sustav swidden ili posijeci-i-spali je ranije bio nazočan i u predpoviesnoj Europi. Njegove glavne značajke su bile:
- a) manje plohe izkrčene šume ili šikare,
- b) obradivo tlo se dobiva paljenjem,
- c) sadnja u tlo se radi uporabom motike ili sadilice (dibble stick),
- d) jedino gnojivo koje se rabi je pepeo drveća,
- e) nema nikakvog navodnjavanja i ovisno je isključivo o kiši,
- f) period uzastopne obrade je do tri godine,
- g) vrtovi su mješoviti pod različitim kulturama.
Vanjske sveze
Reference
Adapted and enlarged by GNU license, partly from Croatian Wikipedia (with addenda).
