Los Angeles i Hrvati

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Los Angeles i Hrvati (hrvatski ribari u Californiji): Los Angeles je pacifički grad i luka u Californiji na jugozapadu SAD. Osnovali ga Španjolci 1781. i do 1846. bio u sastavu Meksika. Središte je pomorskog, kopnenog i zračnog prometa a poznat je po sveučilištu, filmskom studiju Hollywood, muzeju filma, a Los Angeles je i značajno turističko odredište. Glavne grane industrije u Los Angelesu su naftna, kemijska, avionska, filmska, aluminijska, drvna i prehrambena. Prama popisu pučanstva iz 2000. godine, ovaj velegrad je imao 3,690.000 stanovnika, dok po procjenama iz 2004. godine grad ima 3,950.000 stanovnika. Grad pokriva ozemlje površine 606.1 km², pa je drugi najveći grad u SAD-u odmah nakon New Yorka. Los Angeles je jedan od naurbanijih gradova svijeta, pa predstavlja dom ljudima iz skoro svih država svijeta. Grad je dva puta ugostio olimpijske igre 1932. i 1984. godine. U južnom predgradju San Pedro je najveća aglomeracija hrvatskih iseljenika iz jadranskih otoka na pacifičkom zapadu SAD koji se pretežno bave ribarstvom.

Abstract

Los Angeles & Croats (Croatian fishermen in California): Los Angeles is the most populous city in California and the second most populous in the United States, with a population of 4.06 million on a land area of 498.3 square miles (1,290.6 km2). It is the focal point of the larger Los Angeles-Long Beach-Riverside combined statistical area, which contains nearly 17.8 million people. This makes it the 12th most populous metropolitan area in the world. Los Angeles is also the seat of Los Angeles County, the most populated and one of the most multicultural counties in the United States. The city's inhabitants are referred to as "Angelenos". Around Los Angeles, and especially in its southern suburb San Pedro dwells the largest Californian colony of Croatian fishermen from Dalmatian islands, icluding 35,000 people.

Opće značajke

Los Angeles s kraticom L.A. je velegrad uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije. Prama popisu iz 2006. u samom gradu je živjelo 3.849.378 gradjana, što ga čini najvećim gradom u Kaliforniji i nakon New Yorka drugim najnaseljenijim gradom u SAD-u. Njegovo ime na španjolskom znači "anđeli". Los Angeles je i sjedište šireg okruga Los Angeles, koji je 2005. imao pučanstvo 10.226.506, što ga čini najnaseljenijim okrugom u SAD-u, a cijelo metropolitansko područje oko grada iste je godine imalo 17.545.623 stanovnika, čime je jedno od najvećih metropolitanskih područja na svijetu. Los Angeles je poznat kao jedan od najvažnijih svjetskih gospodarskih, kulturnih i zabavnih središta. U gradu su brojna sveučilišta, znanstvene ustanove, kazališta i muzeji. Los Angeles je središte filmske i televizijske industrije koja je smještena u predgrađu Hollywood, a uz to je i važno središte glazbene scene kao i industrije zrakoplova i svemirskih letjelica. Grad je osim toga dvaput bio i domaćin Olimpijskim igrama koje su se u njemu održale 1932. i 1984. godine.

Sredozemna klima

Kao i veći dio primorske Kalifornije, Los Angeles leži u pojasu tipične mediteranske klime nalik Sredozemlju i Dalmaciji, pa ima vruća i sušna ljeta uz blage i kišne zime bez snijega i mraza. Maritimni vjetrovi iz Tihog oceana održavaju ljeti i zimi primorje toplijim od kopnenog zaledja. Kod Los Angelesa ljetne temperature mogu ponekad biti i do 10°C toplije u unutrašnjosti u odnosu na obalni San Pedro i Los Angeles. U tom primorju je poznata pojava kao tzv. "morski pokrov", tj. gusti sloj oblaka zbog blizine oceana koji uvjetuje svježije temperature tijekom godine a najviše u svibnju i lipnju.

Povijest grada

Los Angeles je bio utemeljen na plemenskom području Indianaca Tongvá, a osnovao ga je od 4. rujna 1781. španjolski guverner Kalifornije Felipe de Neve zajedno s 44 doseljenika i prvotno je to područje uglavnom služilo za stočarstvo. Ime Los Angeles na španjolskom znači "anđeli" i to je kratica od izvornog naziva naselja koji na španjolskom glasi El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles de Porciuncula (ili u prijevodu: Grad naše Gospe, kraljice anđela od Porciunkule). Godine 1835. Los Angeles je postao gradićem i istodobno upravnim središtem najsjevernije meksičke pokrajine Alta California. Do iduće godine je broj stanovnika porastao na 2,228, ali je potom stagnirao. Do sredine 19. stoljeća je Los Angeles bio meksičko naselje koje se uglavnom sastojalo od američkih doseljenika, siromašnih kineskih radnika i malog broja dobrostojećih meksičkih zemljoposjednika. Tijekom meksičko-američkog rata 1846.- 1848. su američki vojnici zauzeli Alta Californiju i Los Angeles pa ih uvrstili u SAD.

Dne 4. travnja 1850. je naselje u okviru osnovanja savezne države Kalifornije dobilo pravo postati gradom i tada je imalo populaciju od 1.610. Veliki rast grada je počeo kada je 1876. spojen na željezničku prugu Union Pacific Railroad, a zatim i gradnjom željezničke pruge za Santa Fe 1885. godine, pa vađenjem ugljena i nafte od devedesetih godina 19. stoljeća. Grad je tada bio i pojam za dobro zdravlje, čisti okoliš, veliku osunčanost i plantaže limuna. Velika skupina novih doseljenika su bili iz saveznih država 'Srednjega zapada' kao Iowa i Indiana, koji su kao nova političko-vladarska klasa nadmašili raniju meksičku elitu. Nekadanje velike farme zamijenjene su parcelama i broj pučanstva je porastao pa je grad 1900. već imao 100.000 stanovnika, a u idućih desetak godina se broj stanovnika utrostručio. Između 1899.- 1914. je izgrađena velika luka, a kako zalihe vode više nisu bile dovoljne, 1913. je u sjevernom dijelu grada izgrađen akvadukt. Nakon osnutka brojnih okolnih naselja je gradsko područje Los Angelesa obuhvatilo i okolne gradiće Wilmington, San Pedro, Hollywood, Sawtelle, Hyde Park, Eagle Rock, Venice, Watts, Barnes City i Tujunga. Okolni satelitski gradovi Santa Monica, Beverly Hills i San Fernando, koji se općenito smatraju gospodarskim i kulturnim dijelovima Los Angelesa, uspjeli su do danas još održati administrativnu samostalnost.

Godine 1932. u Los Angelesu su po prvi put održane Olimpijske igre, a rastuća filmska industrija mamila je brojne doseljenike u grad. Najjači porast je bio nakon Drugog svjetskog rata kad su se u gradu razvili pogoni za proizvodnju zrakoplova i svemirskih letilica. God. 1960. je izgrađen prvi visoki neboder u kojem su bili uredi. U kolovozu 1965. došlo je do velikih nereda u kojima su poginule 34 osobe. Godine 1984. u gradu su po drugi put održane Olimpijske igre. U travnju 1992. došlo je opet do velikih nemira koji su bili jedna od najvećih pobuna u povijesti SAD-a, a izazvani su kada su oslobođena 4 bijela policajca, koji su zlostavljali crnca Rodneyja Kinga i u tim neredima poginulo je 58 ljudi. Krajem listopada i početkom studenog 1993. u gradskom području su podmetnuti veliki požari koji su uništili dio grada, dok je u siječnju 1994. grad pogodio potres jakosti 6,7 po Richterovoj ljestvici, pri čemu je poginulo 57 ljudi, a oštećeno je ili uništeno nekoliko tisuća zgrada i brojne prometnice. Sa svršetkom Hladnog rata je teže pogođena jedna od važnih gospodarskih grana grada, industrija zrakoplova i svemirskih letilica. Nezaposlenost, rastući kriminal i rasistički ispadi samo su dio problema s kojima se danas bori Los Angeles.

Jugo-Hrvati u San Pedru

San Pedro je najveća ribarska luka na pacifičkoj obali zapadnih SAD. To je ranije bio poseban kalifornijski gradić, ali je s porastom susjednog Los Angelesa u 20. stoljeću ovomu pripojen kao južno lučko predgradje. U San Pedru je i najveća hrvatska zajednica zapadne obale SAD-a, ali se u popularnoj promičbi (Wikipedia i sl.) zbog idejne podobnosti tih Poluhrvata posve krivo navodi da je to tobože najveća hrvatska zajednica na Pacifiku: mnogostruko su veće (ali idejno nepodobne) hrvatske zajednice južnije na Pacifiku u čileanskoj Antofagasti s oko 160.000 Hrvata i Iquique s 80.000 naših. Kod Los Angelesa i najviše u San Pedru živi tek oko 35.000 hrvatskih potomaka - ali su ovi dosad vrlo poznati i podobni, jer su do 1. svj. rata dijelom podržavali dalmatinsko autonomaštvo i još potom su kroz 20. stoljeće većinom su bili usmjereni pro-jugoslavenski pod znatnim utjecajem Udbe i Agitpropa, za razliku od većine inih Hrvata u obje Amerike (i Australiji) koji su ipak bili više domoljubno usmjereni od početka do danas. Njihovu dugotrajnu usmjerbu jasno iskazuju čak 17 jugo-društava tih kalifornijskih Poluhrvata u 20. stoljeću: Dalmatinska sloga, Jugoslavenski klub, Jugoslavenski dom, Radnički klub, Jugoslavenski ženski klub, Jugoslavenski sportski klub, Klub amerikanaca jugoslavenskog porijekla, pa još izdavanje kalifornijskog lista "Jugoslaven", vlasništvo broda "Jugoslavija"... i tomu slično.

U nizu lučkih gradova duž obala Kalifornije su manjeviše nazočni polučakavski potomci hrvatskih iseljenika s Jadrana, a tu je njihova najveća zajednica u lučkom naselju San Pedro uz Los Angeles. Ovi čakavski potomci u Kaliforniji su uglavnom iz Dalmacije tj. većinom iz otoka Brača, Hvara, Visa i Korčule i sada se pretežno bave raznim pomorsko-ribarskim i sličnim djelatnostima, pa su tamo imali do 5.000 ribarskih brodica i 101 brod veće tonaže. Kao dalmatinski otočni pomorci su ovi kalifornijski Hrvati nakon doselidbe većinom radili u ribolovu i povezanoj ribarskoj industriji, gdje imaju podjednaku važnost i utjecaj kao i kalifornijski Taliani kojih tu ima 45.000 oko Los Angelesa. Jezična je posljedica što su ti kalifornijski čakavci većinom bili usmjereni jugoslavenski pa su sve donedavna podržavali stvaranje i obnovu Jugoslavije: Zato su odatle prihvaćali Vukovski hibridni jezik i rado su preuzeli u govoru brojne jugoštokavske i čak tursko-balkanske riječi usred Amerike, pa mnogi njihovi jugoslavenski potomci sada tamo govore osiromašenom anglo-jugo-turskom mješavinom, tek s malo čakavske baštine.

Od tih hrvatskih potomaka u Kaliforniji, većina onih iz kasnijih generacija ili s višim obrazovanjem uglavnom više ni ne znaju hrvatsku čakavicu i pretežno već govore engleski. Domaći polučakavski s puno jugo-balkanskih i engleskih primjesa za tehničke i upravne pojmove, ovdje znaju tek oko 5 tisuća naših pretežno starijih iseljenika koji uglavnom rade u ribarstvu i tako bar povremeno govore starinski kod kuće ili privatno u društvu na svojim brodovima. Baš zbog te ideološke podobnosti se u našoj dialektološkoj literaturi za iseljeništvo najviše ponavljaju ovi podobni i hibridni polučakavci iz Kalifornije, a ini američki se često izostavljaju i prešućuju. U ideološki kontroliranom informativnom prostoru Hrvatske (i hr.wikipedije) se stalno ponavlja podobni primjer San Pedra, da nam se nametne krivi dojam kako većina "naših" emigranata ipak podržava bratstvo-jedinstvo i održanje Jugoslavije. Tek u novije doba, nakon raspada Jugoslavije i ovi kalifornijski Poluhrvati pragmatično napokon iskazuju nešto više domoljublja spram "starog kraja".

Literatura

  • Leonard Pitt & Dale Pitt 2000: Los Angeles A to Z; An Encyclopedia of the City and County, University of California Press.
  • Allen J. Scott & Edward W. Soja 1996: The City, Los Angeles and Urban theory at the end of the Twentieth century. University of California Press, Berkeley and Los Angeles.
  • Reyner Banham 1971: Los Angeles; The Architecture of the Four ecologies, University of California Press.
  • Robert M. Fogelson 1967: The Fragmented Metropolis; Los Angeles 1850–1930, University of California Press.
  • Norman M. Klein 1997: The History of Forgetting; Los Angeles and the Erasure of Memory, Verso.
  • Stefan Bratzel 1995: Entwicklung und Folgen der Verkehrspolitik in Los Angeles. Birkhäuser, Basel. ISBN 3-7643-5186-1
  • Mike Davis 1994: Ausgrabungen der Zukunft in Los Angeles. Verlag Schwarze Risse, Berlin. ISBN 3-924737-23-1
  • Lung Ho Nu 1992: Ballungsgebiete von Metropolen der Industriestaaten im Vergleich: London, Paris, Los Angeles, Tokyo, Minsk.. ISBN 3-88091-580-6
  • Roger Keil 2001: Internationalisierung und lokale Politik in Los Angeles. Verlag Westfälisches Dampfboot, Münster. ISBN 3-924550-76-X
  • Bernd-Peter Lange & Hans-Peter Rodenberg (eds.) 1994: Die neuen Metropolen, Los Angeles – London. Argument Verlag, Hamburg. ISBN 3-88619-713-1

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Los_Angeles_i_Hrvati&oldid=35699"