U tijeku je reorganizacija hrvatskog odjela Metapedije.

Metapedia:Stil pisanja

Izvor: Metapedia

Skoči na: orijentacija, traži

Pomoć i pravila

Opis projekta · Portal zajednice

Suradnici i suradnička prava

Upis i prijava · Suradničke skupine · Komunikacija

Članci i stranice

Novi članci · Uređivanje članaka · Održavanje

Stilsko-jezične smjernice

Opće smjernice · Jezik i pravopis · Stil pisanja · Navodi izvornika · Tuđice

Pravne smjernice

Autorska prava · GNU licenca · Odricanje od odgovornosti · Zaštita privatnosti

Ova stranica navodi smjernice za načine pisanja i uređivanja strukture članaka u Metapediji.

Sadržaj

Razumljivost

  • Članke je potrebno pisati u neutralnom tonu - izbjegavajte teške predrasude, preuveličavanja i ironiju.
  • Pogledajte ine enciklopedije, kako biste stekli osjećaj za stilski izgled tekstova.
  • Ne rabite usmeni govor ili izražavanje u prvom licu. Enciklopedijski tekstovi trebaju sadržavati višu stilsku razinu.
  • Ne rabite složeniji jezik više nego li je to potrebno.

Dijalektalni tekstovi i izrazi

Čakavski i kajkavski izvorni tekstovi i izrazi se u Metapediji tretiraju jednako kao i štokavica, s tim kako je potrebno istaknuti pripadnost njihovom matičnom dijalektalnom govoru, ako je to moguće.

Politička podobnost

Jednako je važno upoznati se s različitim politički podobnim pojmovima i izrazima opisanih u člancima navedenih u portalu Politička podobnost.

Kratice

Za razliku od brojnih tiskanih enciklopedija, Metapedia nema poteškoća s nedostatkom prostora, a tekst je lakše čitati kad sadrži potpune riječi umjesto kratica. Međutim, kratice tema članka u uvodnom tekstu unutar zagrade, praktične kratice (npr., tj., itd., ...), jezične kratice, te kratice titula i organizacija su slobodne za uporabu.

Suradničke stranice

Suradnički račun svakog autora nudi mogućnost osobnog predstavljanja i suradnički usmjerenih predstavljanja. Sadržaj u tim stranicama unosi isključivo urednik (npr. poruku dobrodošlice) ili suradnik dragovoljno - tu ne postoji obveza pružanja informacija.

Svaki suradnik dodatno ima osobnu stranicu za razgovor, u kojoj prima poruke od inih suradnika.

Stranice za razgovor

Stranice za razgovor služe za raspravu o sadržaju i formalnom izgledu članka. Međutim, one ne služe kao forum za opću razmjenu poruka i ne služe za stvaranje paralelnih članaka, te nisu oglasni prostor za uključivanje ili označivanje referenci, bez njihove važnosti za imenovanje članka (poput komentatorskih referenci na navodno zanimljive filmove ili neselektivnu izvedbu vanjskih izjava za informacije). Također nisu mjesto za političku promidžbu i izražavanje osobnih osjećaja.

Prilikom pisanja svake poruke u stranicama za razgovor, svaki suradnik se mora potpisati na kraju teksta poruke. Potrebno je upisati parametar - ~~~~ ili jednostavno pritisnuti plavu kocku s ikonom potpisa iznad prozora za uređivanje teksta. Nakon spremanja stranice, tilde se automatski pretvaraju u ime suradnika (porukopisca), vrijeme i nadnevak objave poruke, kako pokazuje ovaj primjer: - Suradničko ime 00:56, 20. kolovoza 2017. (CET)

Prostor stranica za razgovor se može po potrebi osloboditi brisanjem ili premještanjem starih razgovora u pripadnu pismohranu. Jedino razgovori vođeni u trenutnoj kalendarskoj godini ostaju nepohranjeni i aktivni.

Preporučuje se pisanje poruke u stranici za razgovor inog suradnika. Također, rasprave o nekoj temi se trebaju voditi u stranici za razgovor o predmetnom članku.

Nema esejistike

Dobar članak zahtijeva sustavnu strukturu. Uvod članka treba biti točan opis onoga što slijedi u nastavku članka. Treba izbjegavati udaljavanje od osnovice i vezivanje za ostale teme. Potrebno je usredotočiti se na bit i dati članku jasnu nit.

Objektivnost i sloboda od vrjednovanja

Članci se moraju držati činjenica. Komentari i osobne prosudbe nisu dopušteni u enciklopedijskim člancima. Također, retorička pitanja i prozni propusti su, kao stilski elementi, neprikladni. Uporaba teških riječi i uskličnika je neprimjereno. Imenovanja nisu u skladu sa zahtjevom za činjeničnim pisanjem i bez prosudbi.

Metapedia je rabljena u informativne svrhe i temelj je za osobno mišljenje. Međutim, Metapedia ne počiva na mišljenju i ne potiče na to. Jezik dobrog članka nije svakodnevni govor, nego pisani jezik, a preduvjet za dobar članak je uporaba cijelih rečenica.

Vrijeme

Potrebno je izbjegavati deikse, poput: „prošle godine”, „prošli tjedan”, „nedavno”, „trenutno”, „uskoro”. One ovise o stvarnom narativnom vremenu, tj. od trenutka kad je suradnik napisao članak. Treba po mogućnosti navesti najjasniji apsolutni nadnevak ili stvoriti referencu na ine apsolutne nadnevke u tekstu.

Kategorije

Na dnu članka treba upisati jednu ili više kategorija povezanih s temom članka.

Naslovi članaka

Naslovi članaka trebaju biti potpuni i u skladu s hrvatskim pravopisom.

Hrvatska Metapedia nema strogo određenu duljinu naslova članaka, ali je zbog praktičnosti i tehničkih ograničenja potrebno upisati poznati ili mogući kratki naziv nekih tema članaka čiji su nazivi vrlo dugački (primjer: Znameniti i zaslužni Hrvati (1925.)). Iznimka vrijedi jedino za teme članaka čiji kraći nazivi ne postoje (primjer: Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu).

Naslovi članaka zbog tehničkih ograničenja ne smiju sadržavati pisane i ukrasne znakove, poput: # < > [ ] | { } / @ ♥.

Zemljopisno i geopolitičko nazivlje

Istoimeni te sporni toponimi

U hrvatskom govorno-etničkom prostoru i izvan njega postoji veći broj istoimenih toponima (naziva naselja, predjela, itd.), te veći broj toponima čiji su nazivi ranije, obično iz povijesnih ili ideopolitičkih razloga, preimenovani i kao takvi su danas uglavnom ostali nepromijenjeni (neki od njih su i predmeti sporova).

U prvom slučaju se naslovi članaka pišu idućim redoslijedom: Toponim (zemljopisni položaj ili vrsta toponima).

  • Primjeri: „Ključ (grad)” - „Ključ (Novi Marof)”, „Raša (općina)” - „Raša (rijeka)”, itd.

U drugom slučaju se naslovi članaka pišu idućim redoslijedom: Službeni toponim (stari toponim prije preimenovanja).

  • Primjeri: „Biševo (Bisovo)”, „Tuzla (Soli)”, „Vaganski vrh (Veli Golić)”, „Viškovo (Sveti Matej)”, itd.

Međutim, to se nikako ne primjenjuje u slučaju vraćenih domaćih toponima što su zamijenili prethodne nehrvatske i ideopolitičke toponime, poput: „Banovina (Banija)”, „Brijuni (Brioni)”, „Korenica (Titova Korenica)”, „Punat (Aleksandrovo)”, itd.

Nazivi država i teritorija

Nazivi država i teritorija se u redovnim tekstovima mogu pisati u svom osnovnom i jednostavnom obliku (npr. „Hrvatska”/„hrvatski”). Međutim, kako se ti osnovni i jednostavni oblici naziva u širem kontekstu odnose i na bivše državne tvorbe i teritorije, potrebno je primijeniti preinake njihovih naziva, odnosno, u redovnim tekstovima pisati točne i pune nazive država i teritorija na koje se cijeli ili jedan dio sadržaja odnosi, kako je navedeno u donjim primjerima. Primjena navedenih preinaka neće poremetiti strukturu rečenice, i u slučaju promjene položaja pojma.

  • 25. lipnja 1991. godine, Hrvatska je stekla neovisnost. → 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je stekla neovisnost.
  • Hrvatska je od 1102. do 1918. bila u državnoj zajednici s Ugarskom. → Kraljevina Hrvatska je od 1102. do 1918. bila u državnoj zajednici s Kraljevinom Ugarskom.
  • Banja Luka je bila predviđena kao novi glavni grad NDH. → Banja Luka je bila predviđena kao novi glavni grad Nezavisne Države Hrvatske.
Osobni pribor