Nacizam

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Nacizam” (izvorno: Nazi) politički je pridjevak ili disfemizam rabljen za negativizaciju Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke i nacionalsocijalizma, a skovao ga je 1920-ih novinar i član Socijaldemokratske stranke Njemačke Konrad Heiden.

Podrijetlo riječi

Izraz nazi izveden je iz njemačkoga naziva za nacionalsocijalizam (Nationalsozialismus), a osmišljen je zbog svoga negativnog prizvuka i povezanosti, kao imitacija pridjevka sozi ranije rabljenoga za označivanje marksista u Njemačkoj, osobito pripadnika Socijaldemokratske stranke Njemačke (Sozialdemokratische Partei Deutschlands).

Izraz je također politička igra riječi slična austro-bavarskom izrazu Nazi ili Naczi za prostodušnu osobu, izvedenu od nadimka za muško ime Ignatz (njemački oblik imena Ignacije → Ognjeslav, Vatroslav). U inozemstvo su ga tada proširili razni pojedinci, uključujući i samoga Heidena, što je pobjegao iz Njemačke nakon NSDAP-ovoga dolaska na vlast.

Uporaba

Pridjevak do danas skoro isključivo rabe protivnici nacionalsocijalizma. Međutim, nakratko je NSDAP usvojio riječ u pokušaju davanja njezinoga pozitivnijeg značenja, ali je ubrzo odustao od te namjere i općenito ga izbjegavao dok je bio na vlasti. Rijetki primjer takve uporabe knjiga je Nazi-sozi: pitanja i odgovori za nacionalsocijaliste Josepha Goebbelsa iz 1931. godine.

Izrazi „nacionalsocijalist” i „nacist” bili su zabranjeni u Sovjetskom Savezu nakon 1932. godine, vjerojatno kako bi se izbjeglo bilo kakvo sramoćenje riječi „socijalist”, ali se sovjetska literatura umjesto toga odnosila na fašiste.[1]

George Lincoln Rockwell nerado je prihvatio izraz 1959. godine, kada je osnovao Američku nacističku stranku, izabravši ga za svoj publicitet i šokiranje javnosti.

Sadašnja uporaba izraza „nacist” ili „nacizam” i njihovih izvedenica umjesto izraza „nacionalsocijalist” ili „nacionalsocijalizam” iznimno je česta, osobito i rutinski u široj suvremenoj publicistici i brojnim medijima, kao ad hominem i asocijativna krivnja protiv širokoga spektra politički nepodobnih pojedinaca i organizacija, bez obzira na to što nisu nacionalsocijalistički usmjereni. Također su jednako rabljeni povezani izrazi „neonacizam”/„neonacist” i „nacifašizam”/„nacifašist”.

U Njemačkoj se za primjenu izraza „nacist” kao ad hominema također rabi metafora mahanja toljagom nacizma/fašizma.

Poveznice

Literatura

  • Don McCombs: World War II: 4,139 strange and fascinating facts, Wings Books, 1994., ISBN 0517422867, str. 248

Vanjske sveze