Poljička republika

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Poljička republika: Poljica je naziv za kraj istočno od Splita, od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša, ter od mora do Zamosorja iznad Cetine. Na prostoru ovog kraja se razvila povijesna Poljička Republika. To je administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike koji su svoju samostalnost baštinili od 13. stoljeća do barbarskog upada Napoleonove sile početkom 19. stoljeća. Sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Čine ju sela Žrnovnica, Donje i Gornje Sitno, Dubrava, Tugare, Srinjine, Naklice, Čišla, Gata, Podgrađe, Donji Dolac, Trnbusi, Podstrana, Seoca, Ostrvica, Kostanje, Srijane ...

Abstract

Poljica (Italian: Poglizza) is the historical name of a small region located east of Split in southern Croatia. It is also a name of a number of villages in Croatia. The Republic of Poljica was an autonomous community which existed in the Poljice area between the 13th and early 19th century.

Planina Mosor

Mosor (latinski Mons Massarum, starogrčki Massaron Oros), je primorska planina u srednjoj Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša i donje Cetine. Današnji naziv je izvorno antički i nedvojbeno potječe od latiniziranoga ilirskog oronima Mons Massarum. (Po nestručnim laičkim tumačenjima, nastao bi od navodnoga francuskog "mons d'or" = zlatna planina). Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica. Mali Mosor je brdo, smješteno sa sjeverne strane planine Mosora na području gornjih Poljica. Najviši vrh: Visoki umac, 695 m. Sa sjeverozapadne strane se nalazi selo Liska, zapadno su selo Kotlenice, sjeverno od njega je selo Bisko, a istočno od njega je selo Donji Dolac. Jugozadno se nalazi poznata špilja Vranjača. Sjeverozapadna je granica Gornjim Poljicima.

Poljička naselja

Sela u Poljičkoj republici su slijedeća od sjeveroistoka prema jugozapadu (koji su i govorno različiti):

  • Gornja Poljica (štokavski-ikavci), prostor omeđen sa sjevera rijekom Cetinom a s juga planinom Mosor: Donji Dolac, Srijane, Gornji Dolac, Putisici, Trnbusi, Blato na Cetini;
  • Srednja Poljica (prijelazni šćakavci), prostor izmedju planine Mosor i obalnog brda Perun: Srinjine, Tugare, G.Sitno, D.Sitno, Dubrava, Naklice, Gata, Čišla, Kostanje, Podgrađe
  • Donja Poljica (primorski čakavci): Podstrana, Jasenice, Sumpetar, Dugi rat, Duće, Priko i Zakućac.

Kultura

  • Vrhunac kulturnog dosega ovog kraja je Poljički zakonik.
  • U Poljicima se od 2003. održava kulturna manifestacija "Dani Mile Gojsalić".

Poljička republika

Poljica su bezbroj malih slikovitih polja koja su se smjestila oko planine Mosor. Administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike koji su svoju samostalnost baštinili od 13. stoljeća do barbarskog upada Napoleonove sile početkom 19. stoljeća. Sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Čine ju sela Žrnovnica, Donje i Gornje Sitno, Dubrava, Tugare, Srijane, Naklice, Čišla, Gata, Podgrađe, Donji Dolac, Trnbusi, Podstrana, Seoca, Ostrvica, Kostanje, Srinjine ...

Granice su joj, prema Poljičkom statutu iz 1482.: "Počimljući od zapada i od mora di stecaet se rika Žnovnica, uz brdo prvo Stojni Kamin, pod Kaminom uprav k moru, a gori uz riku Vrilo Žnovnice, uprav Pećica, granica na Ošlji art, granica voda Sedrenik. Peć u Krivica, granica Kučišća, granica u Konjevodu, granica Trnova kamenica, granica Obišeni dub, kod njega granica Vladavića dubrava, brdo Samolek, mali Konačnik, Cetina pod Gardun. Pak niz Cetinu uprav izpod sela Čaporic, ispod sela Ugljani, niz Cetinu, ali posrid rike u Blato od Radobilje, niz riku pod Kreševo, pod selo Katuni, sve niz riku u Perućicu, pod grad Zadvarje, niz riku pod Slime u Kučiće, niz riku pod Miric, Viseć, Medviju, niz riku prid grad Omiš. Pak u more, a niz more do Stobreča aliti u riku Žnovnicu.

Povijest Poljica

Poljička republika je bila samostalna od 13. stoljeća do upada Napoleonove vojske. Otpor Poljičana je slomio francuski vrhovni zapovjednik, maršal Marmont. Francuski providur za Dalmaciju je proglasom u Zadru, 10. lipnja 1807. ukinuo šest stotina godina staru Poljičku Republiku. Na čelu ove republike je bio knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva su bili Franići i didići. Ova republika je, za razliku od Dubrovačke, bila Poljička seljačka republika, dok je Dubrovačka republika bila aristokratska.

Ine zanimljivosti

1960. je godine ruski znanstvenik M. P. Aleksejev iznio tezu, da je Thomas Moore svoju Utopiju iz 1516. napisao nadahnut poljičkim autonomnim starodrevnim običajima, koji su mu bili uzorom pravednog i slobodnog društva.

Literatura

  • Mate Kuvačić-Ižepa: Poljica - putovanje kroz povijest i krajolik, Naklada Bošković, Split, 2002.
  • Bože Mimica: Omiška krajina Poljica makarsko primorje. Od antike do 1918. godine, Rijeka, 2003. ISBN 953-6059-62-2
  • Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia, vol. 2. Venezia 1774.

Vanjske sveze

Reference

Adapted and enlarged by GNU-license from Chakavian WikiSlavia (and a stub in Croatian Wikipedia).