Predhrvatska sažeta geopoviest

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Predhrvatska sažeta geopoviest (geotektonika, prazemljopis i prapodneblja budućih hrvatskih ozemlja): - Ovdje se poredbeno i sažeto kronološki navodi najvjerojatnija geološka predpoviest kasnijega hrvatskog ozemlja od silura do pleistocenskih oledbi, koliko se može odčitati iz svih dostupnih geotektonskih, paleogeografskih, paleoklimatskih i inih egzaktnih geoprirodnih pokazatelja.

Predkopneno doba do silura

Po svima dosad dostupnim geoprirodnim pokazateljima, ranije i sve do sredine silura tj. do pred nekih 380 miliuna godina, na budućemu predhrvatskom ozemlju i u njegovu bližem okružju, dosad još nema nikakvih egzaktnih geopokazatelja o mogućem prapostojanju ikakvoga ranijeg kopna. Budući najraniji prazačetci našega predhrvatskog prakopna su dotada još uviek ležali pod ranim dnom prvih praoceana.

Prvo naše prakopno na sjeveru

Sve do kasnog paleozoika u permu, uglavnom još nema nikakvih ranijih tragova prakopna iz srednje i jugozapadne Hrvatske, koji su prostori dotad još uviek većinom ostali pod dubljim dnom praoceana Panthalassa. Još malo raniji prazačetci prvog prakopna se tada već nalaze u Skandinaviji i Škotskoj, ter bliže nama na jugoiztoku uz rub iztočne Bosne i u srednjoj Srbiji dielom već prije od kambrija.

Samo na našem sjeveroiztoku u zapadnoj Slavoniji i Moslavini se sredinom paleozoika od prve kod nas Kaledonske orogeneze tj. od kraja silura i najviše u devonu već nalaze najprvi geopokazatelji za najvjerojatnije postojanje naših prvih ranopanonskih praotoka, koji su se već izdigli nad pučinom praoceana Panthalassa pred nekih 360 miliuna god.: Moslavina, Psunj, Papuk i Krndija, - što su bili prvi i najraniji kopneni začetci predhrvatskog prakopna, ujedno s hrvatskim najvećim dosad ugaslim vulkanima, npr. slavonski Psunj. Vidi još pobliže: Ranopanonski geozačetak Hrvatske.

Kraj paleozoika južnije

Na ostalomu prostranom praprostoru jugozapadne, srednje i sjeverozapadne Hrvatske zapadnije od Lonje i južnije od današnje Save, sredinom paleozoika do karbona još nema nikakvih naznaka za neko moguće prapostojanje našega ranog prakopna, jer je sve to kod nas dotle još uglavnom bilo pod dubljim praoceanom Panthalassa.

Tek pri idućoj i kod nas drugoj Hercinskoj orogenezi (gorskom izdizanju) koja je bila glavna i najjača u srednjoj Europi, ograničeno se izdižu kod nas iz praoceana tek manji izdvojeni silikatni otoci, npr. rubni dio zagrebačke Medvednice, silikatna visoravan Rogozno (u Gorskom Kotaru), pa ograničeno na Velebitu gorska sedla Vratnik i Oltari, ter sjeverni rub Svilaje, itd.

Kimerska orogeneza u juri

Treća po redosliedu je kod nas oko buduće Hrvatske bila važna Kimerska orogeneza (Panonsko izdizanje) koja se zbivala sredinom paleozoika u doba jure. Tada se je kod nas uglavnom izdiglo Panonsko sredogorje koje je sada većinom u Magjarskoj, što se na jugozapadu nastavlja do sjeverozapadne Hrvatske.

Tu je Kimerskom orogenezom najviše u juri uglavnom kod nas oblikovana zagrebačka Medvednica, pa dielom sjeverni rubovi Kalnika i Samoborske gore (kojih je izdizanje potom još dovršeno u zadnjoj Alpinskoj orogenezi). Ova Kimerska orogeneza je od jure istodobno takodjer dielom izazvala i izdizanja nekih srednjojadranskih pučinskih otoka, na kojima je odonda nastao niz od desetak mezozojskih vulkana, sada već ugaslih.

Medju ovima su dosad manjeviše očuvani vulkanski otoci Brusnik i Jabuka, pa eruptivni Komiški zaljev na Visu, ter sjeverozapadno od Visa na pučini vulkanska plićina Seget, dok su ini ugasli jurski vulkani na pučini srednjeg Jadrana dosad većinom zbog morske erozije potopljeni na dubljem dnu. O ovima vidi još pobliže: Srednjojadranski vulkani.

Alpsko izdizanje kreda/paleogen

Posljednje i najjače prostrano izdizanje kod nas je bila poznata Alpinska orogeneza krajem krede i početkom terciara (paleogen), a kojom je kod nas oblikovana većina gorja jugozapadne i srednje Hrvatske, tj. najveći Dinaridi, pa manje rubno jugoiztočne Alpe (Ivanščica - Strahinščica), kao i većina jadranskih otoka. Nakon toga, od neogena (kasni terciar) i potom u holocenu uglavnom kod nas više nije bilo najnovijih jačih gorskih izdizanja.

Poveznice

Reference

Almost original condensed compilation, combined from other correlated articles in actual wiki by GNU license.