Vilko Filipašić

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Vilko Filipašić (Beketinec kod Križevaca, 22. lipnja 1874. - Zagreb, 8. travnja 1942.), hrvatski pjesnik i slikar.

Životopis

Gimnaziju je pohadjao u Zagrebu i Požegi, a završio 1893. u zagrebačkom sjemeništu. Bio je činovnik i nadzornik zagrebačke Direkcije državnih željeznica ter 1920-ih priredjivao za tisak pravila željezničke službe. U književnosti se javio radom Podravske pjesmice (Vienac, 1897, 33). Pjesme, humoreske, pripoviesti, članke o književnosti i prijevode s latinskog i rumunjskog tiskao je u Viencu (1897–1901), Prosvjeti (1898–99, 1911, 1913), Hrvatskom planinaru (1900), Hrvatskom kolu (1905), Omladini (1918–19), Savremeniku (1920), Hrvatskoj reviji (1929) i Novostima (1929). Stihove objelodanjene do 1900. skupio je u knjigu Pjesme i tiskao pod pseudonimom Milivoj Podravski.Ta je knjiga posvećena Filipašićevu pjesničkom uzoru Đ. Arnoldu. Time se mladi Filipašić svrstao na stranu starih na početku žučljive borbe tradicionalne romantičko-realističke i moderne simbolističko-impresionističke književne škole, a k tome je u knjizi objavio i programatsku pjesmu Mante me se!, u kojoj su mladi prepoznali napad na sebe, kao i u Hranilovićevu predgovoru. Te godine mladi su pokrenuli i svoje glasilo Život ter je u njemu Milivoj Dežman Ivanov napao i Hranilovića i Podravskog, o kom argumentirano tvrdi da je prepjevao već mnogo puta opjevane teme, što je izazvalo Hranilovićeve odgovore i njegove napade na mlade. Tako je Podravski bio uzrokom polemike u kojoj su se kristalizirala stajališta dviju oštro suprotstavljenih književnih škola na prijelomu stoljeća. Kritika je naglasila zdrav realizam (D. Politeo) Podravskoga, a S. S. Kranjčević dobrohotno, uz promašaje, ističe pravi pjesnički momenat stihova zavičajnih, podravskih motiva. Poslije nije objavljivao mnogo: dotjeranošću lirske forme izdvajaju se Pjesme duše (Savremenik, 1920) ter u Prosvjeti objavljene balade Kneginja Orlamunda (1911) i Smrt grofa Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana (1913). Objavio je pet prijevoda Horacijevih pjesama (Hrvatsko kolo, 1907). U rukopisu ostavio roman o propasti Jeruzalema.

Izvori