YouTube
| YouTube | |
|---|---|
| |
| Opći podatci | |
| Vrsta | Video platforma |
| Geslo | Broadcast Yourself (do 2012.) |
| Objava | 14. veljače 2005. |
| Prijava | Neobvezna |
| Stanje | Djelatno |
| Jezik | Višejezična (+ hrvatski) |
| Vlasništvo | |
| Vlasnik | Google LLC |
| Sjedište | San Bruno, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države
|
| Tvorac | Chad Hurley, Jawed Karim, Steve Chen |
| Vanjska sveza | |
YouTube (hrv. „Tvoj kanal”) je američka video platforma osnovana 2005. godine. Njegovi osnivači su Chad Hurley, Jawed Karim i Steve Chen, bivši djelatnici tvrtke PayPal.
Započet je privatnim sredstvima, a investitorska tvrtka Sequoia Capital je kasnije, između studenog 2005. i travnja 2006. godine, u njega uložila ukupno oko 11 milijuna dolara. Tvrtka Google je 10. listopada 2006. godine preuzela vlasništvo nad YouTubeom kupivši ga za 1,65 milijardi dolara.
Dostupan je na hrvatskom jeziku od 25. kolovoza 2010. godine.[1]
Sadržaj
Reprodukcija
.jpg)
YouTube rabi mrežni reproduktor za posluživanje svog sadržaja temeljen na označiteljskom jeziku HTML5 (ranije na priključku Adobe Flash Player). Vrlo je popularan zahvaljujući mogućnosti jednostavnog udomljivanja osobnih videozapisa. Udomljuje razne filmske isječke, televizijske emisije, glazbene videozapise i videozapise kućne proizvodnje. Sveze na YouTubeove videozapise je također moguće postaviti na mrežne stranice i mrežne dnevnike (blogove) pomoću sučelja za programiranje aplikacija (API) ili ugradnjom određenog HTML koda.
Regionalizacija sadržaja
YouTube provodi promjenjivu regionalizaciju videozapisa na temelju podudaranja geolokacijskih podataka najpopularnijih videozapisa (trending) između zemljopisno i jezično bliskih država. Hrvatska na temelju toga pripada južnoslavenskom kulturnom krugu, u kojemu je većina glazbenih videozapisa proizvedena u Srbiji, dok je većina vlastito stvorenih videozapisa proizvedena u Hrvatskoj.
Kritike
YouTube je kritiziran, između ostaloga, zbog tretiranja sadržaja zaštićenog autorskim pravima u prenesenim videozapisima, udomljavanja seksualno navedljivog videosadržaja, pedofilskih aktivnosti u odjeljcima za komentiranje videozapisa, čestog mijenjanja pravila o vrstama sadržaja pogodnih za monetizaciju oglašavanjem, te zbog sve opsežnije cenzure i dvostrukih mjerila u njenoj provedbi.
Cenzura i politička pristranost
YouTube sustavno cenzurira videozapise i kanale desno-nacionalnog ili trećoputaškog usmjerenja. Isto tako, postoje brojni videozapisi himni i dokumentarnih filmova navedenih usmjerenja što su (bili) uklonjeni ili označeni kao „potencijalno uvrjedljivi ili neprimjereni” sadržaj, zbog čega je malodobnim osobama onemogućen slobodan pregled tih videozapisa.
U prosincu 2008., YouTube je potpisao sporazum s Antidifamacijskom ligom, koja je pristala pružiti pomoć u obliku volontera što prate videozapise i korisničke komentare, i što su zaduženi za tzv. „borbu protiv rasizma, antisemitizma, nasilja i govora mržnje”. Ova mjera je rezultirala brisanjem više tisuća videozapisa i komentara, te blokadom samih korisnika. Od kolovoza 2009. godine, njemačka Vlada u sklopu provedbe iste mjere podupire radikalno ljevičarsku kampanju Kampf gegen Rechts na njemačkom odjelu YouTubea. Cenzura sadržaja je intenzivirana 2019. godine[2] nakon tužbi zbog prijenosa oružanih napada u Christchurchu putom YouTubea i Facebooka.[3]
Međutim, s druge strane, YouTube dopušta prijenos i slobodnu reprodukciju videosadržaja ljevičarskog i kulturno-marksističkog usmjerenja. Uz to dopušta videosadržaj u kojemu se, između ostaloga, otvoreno promiče pozitivna diskriminacija bijelaca i zagovara nasilje nad njima[4] neovisno o životnoj dobi.[5]
Nazočnost tajnih službi
YouTube je jedna od popularnih mrežnih stranica što se nalaze pod nadzorom Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država.[6]
2013. godine je objavljeno kako su američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i Savezni istražni ured (FBI) imali pristup poslužiteljima globalnih međumrežnih tvrtki poput Microsofta, Yahooa, Facebooka, Paltalka, AOL-a, Skypea, YouTubea, Googlea i Applea putom programa kodnog naziva „PRISM”.[7]
Ostalo
YouTube je prvi put postao poznat široj hrvatskoj javnosti krajem 2006. godine, kada je tadašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske i član Hrvatske demokratske zajednice Ivica Kirin, osuđujući videozapis anonimnog korisnika u kojemu je ismijavan, videoplatformu pogrješno nazvao „Jubito”, što je nedugo zatim izazvalo veliku medijsku senzaciju te pojavu društvenog i međumrežnog fenomena. Zbog pokušaja identificiranja autora videozapisa putom IP adrese, kao i optuživanja oporbe za postavljanje videozapisa, tada oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske je optužila Ivicu Kirina za zloporabu položaja i zatražila njegovu ostavku.[8]
Literatura
- Karlo Mak: YouTube regionalizacija Europe i položaj Hrvatske, u: Međunarodne studije, Libertas međunarodno sveučilište, god. XX, br. 1-2, Zagreb 2020.
Poveznice
Izvori
- ↑ Dnevno.hr: „Youtube dostupan i na hrvatskom jeziku”
- ↑ Tribun.hr: „Youtube nastavlja čistku nepoćudnih videa”
- ↑ Tribun.hr: „Islamska organizacija tuži Facebook i YouTube zbog prijenosa novozelandskog napada”
- ↑ Tribun.hr: „‚Jeb.. Francusku, palim Francusku’, pjeva crnački reper dok davi bijelu ženu u svom novom glazbenom spotu”
- ↑ Tribun.hr: „Youtube tolerira rasističke spotove u kojima se vješaju djeca”
- ↑ futurezone.at: „US-Behörden überwachen Facebook und Twitter” (pohranjeni prikaz) (njem.)
- ↑ Slobodna Dalmacija: „Bivši djelatnik CIA-e Edward Snowden netragom nestao”
- ↑ Dnevnik.hr: „Afera Jubito odjeknula svijetom”
