Hrvatska narodna legija
Hrvatska narodna legija je bila hrvatska (para)vojna jedinica Čiste stranke prava osnovana 5. studenog 1908. godine u Zagrebu.
Povod i osnutak
Osnutak Hrvatske narodne legije je bila posljedica aneksijske krize 6. listopada 1908. austrougarskim pripajanjem Bosne i Hercegovine.
U Kraljevini Srbiji je 1908. osnovana Narodna odbrana radi prikupljanja dragovoljaca za moguće borbe, te kako bi se smirile stranačke doživljaje. Austro-Ugarska je Srpanjskim ultimatumom tražila u čl. 2 od Srbije raspuštanje Narodne odbrane te zapljenu svih njenih sredstava za promidžbu. Stoga su članovi Čiste stranke prava pristupili osnutku dragovoljačke Hrvatske narodne legije. Tom zamisli se namjeravalo suprotstaviti tim pripravljanim upadima vojnih i paravojnih postrojbi iz Srbije (Vojske Kraljevine Srbije, te četničkih i komitskih odreda). Priprave za postrojavanje postrojbe je započeo Josip Frank. Važnu ulogu u organiziranju Hrvatske narodne legije je imao književnik Milan Ogrizović.
Tim je povodom u Zagrebu 5. studenoga 1908. održana pravaška konferencija na kojoj je službeno osnovana postrojba. Konferenciji su nazočili zastupnici i pristaše Čiste stranke prava iz Hrvatske i Slavonije, Stranke prava iz Dalmacije, te pravaša iz Bosne i Hercegovine. Na osnivačkoj konferenciji je Mehmedbeg Bajraktarević održao govor „u ime svih muslimana Bosne i Hercegovine”. Govorio je kako „muslimani iz Bosne i Hercegovine žele s braćom starčevićancima promicati misao ujedinjenja svih hrvatskih zemalja” te kako su zajedno sa Strankom prava „tisuće hrvatskih muslimana spremne pohrliti na Drinu u obranu hrvatskih svetinja i amaneta djedova svojih”.
Sastav i djelovanje
Legija je imala veliku podršku iz redova bosansko-hercegovačkih muslimana izjašnjenih Hrvatima. Među njima je bilo dosta sveučilištaraca u Zagrebu, od kojih su istaknuti Mehmedbeg Bajraktarević i Musa Ćazim Ćatić. Stranka prava je uputila proglas za javnost o osnutku i ciljevima Hrvatske narodne legije. Potpisnici su bili Josip Frank, Mehmedbeg Bajraktarević, te mnoštvo pravaških zastupnika i pristaša, među njima i muslimanskih sveučilištaraca u Zagrebu.
Međutim, vojni i paravojni upadi iz Srbije se nisu dogodili, no postrojba nije raspuštena, nego je služila za obračune s inim političkim strankama. Budući kako su se sukobljavali i s redarstvom, došli su na glas kao najborbeniji dio hrvatske politike.
Simbol
Simbol Hrvatske narodne legije je štit unutar kojega se nalaze idući motivi (odozgor prema dolje): prekriženo oružje (sablja i puška), vitičasti hrvatski grb s prvim bijelim poljem, natpisi „Za kralja i i za Hrvatsku!” i „1908”, te je podloga crveno-bijelo-plava. Legionari su nosili navedeni grb u obliku značke.
Literatura
- Mladen Kaldana: „Kronologija pravaštva (XI.)”, u: Politički zatvorenik, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, br. 239, Zagreb, veljača 2012.
- Zlatko Hasanbegović: Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje „pravaške” džamije u Zagrebu 1908., u: Pravaška misao i politika: zbornik radova, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Hrvatski nacionalizam |
