Telegram (tjednik)
Telegram je hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je prvo već izlazio od 1960. do 1973., pa je nedavno obnovljen od 2015. godine kao tiskani tjednik i dnevni portal na medjumrežju.
Sadržaj
Povijest tjednika Telegram
Tjednik "Telegram" je pokrenut 30. travnja 1960. godine u nakladi kuće Vjesnik, gdje je izlazio do 27. ožujka 1970. godine, kad je po prvi puta ugašen. Hrvatska enciklopedija navodi kako je Telegram bio "jedini kulturni list 1960ih u Hrvatskoj, namijenjen širokoj čitateljskoj publici, njegovao je i poticao kritiku suvremenih umjetničkih djela i društvenih prilika, donosio prijevode, kulturne vijesti iz inozemstva i književne radove". Rabio je tada slogan "jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja", a zbog objave Deklaracije o hrvatskom jeziku 1967. godine, izložen je pristicima i konačno gašenju.
Ponovno je pokrenut 1971., nakon čega je izlazio tek do 1973. godine, ovaj puta pod sloganom "hrvatski list za pitanja kulture". Telegram je od 1960. do 1965. izlazio u nakladi kuće Vjesnik, potom ga je izdavalo Društvo književnika Hrvatske, a od 1971. do 1973. je izlazio u nakladi Prosvjetnog sabora Hrvatske. Odnedavna u 2015. izlazi u nakladi kuće Adriatic Media d.o.o., koja u kolovozu 2015. zato mijenja ime u "Telegram media grupa".
Deklaracija o hrvatskom jeziku
Ovaj tjednik je 17. ožujka 1967. godine objavio Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika (http://www.matica.hr/kolo/314/Deklaracija%20o%20nazivu%20i%20položaju%20hrvatskog%20književnog%20jezika/), s potpisima osamnajst znanstvenih i kulturnih ustanova. U Deklaraciji je stajalo kako "Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost.
Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotudjivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu".(http://ihjj.hr/novost/dani-hrvatskoga-jezika-2013/33/)
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, izjava sastavljena 9. III. 1967. u Matici hrvatskoj, koju je potom prihvatila većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i potpisao veći broj javnih i kulturnih djelatnika. Njome se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama života. Bila je osuđena od komunističkih vlasti, a mnogi njezini potpisnici bili su sankcionirani: Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|source=Hrvatska enciklopedija (LZMK).
Ponovno pokretanje Telegrama
Točno 55 godina nakon prvotnog početka 'Telegrama', ovaj je tjednik ponovno pokrenut i po treći puta 2015. godine prvo kao medjumrežni portal, a zatim od 20. lipnja i kao tiskano tjedno izdanje. (http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-dobiva-novi-news-portal-telegramhr-999004). Od staroga izvornog Telegrama je preuzeo ime i logotip, a zadržan je i format s opsegom stranica od 42 centimetra.
Poveznice
Reference
Adapted and condensed almost from Croatian Wikipedia by GNU license.
