Dijete
Diete, čovjek u razvojnoj fazi od rodjenja do mladenačkoga doba. Djeca su najmladji članovi ljudskog roda. U tom razdoblju još nije potpuno dozrio i oblikovan organizam, jer neprekidno raste i razvija se, mijenja i usavršava. Razdoblje djetinjstva dijeli u doba novorodjenčeta, dojenčeta, maloga djeteta i školskog djeteta.
Novorodjenče
To je doba prva 4 tjedna života kada je diete važno i osjetljivo. Novorodjenče se polako prilagodjava uvjetima samostalnog ekstrauterinog života. Samostalno diše plućima i kožom, mijenja mu se krvni optok i počinju funkcionirati termoregulacijski centri. Pojedini unutarnji organi nisu još potpuno završeni u svojoj građi i funkciji. Zdravo novorođenče teži od 3000 do 3500 g, a dugo je oko 50 cm.
Dojenče
To je doba do navršene 1. godine. Dijete se hrani majčinim mlijekom, ter se polako počinje navikavati i na drugu hranu. Tada se formira odredjeni konstitucijski tip djeteta. Kada dijete oboli, osobito su izraženi poremećaji probave, često se javljaju simptomi podražaja moždane kore, a vrlo je čest rahitis. Dojenče brzo raste i naglo dobiva na težini, tako da pod kraj 5. mjeseca udvostručuje, a na kraju prve godine utrostručuje svoju porodjajnu težinu.
Malo diete
To je doba od 1. do 6. godine. Do četvrte godine dijete najviše raste u širinu, a od 4. do 6. godine u visinu. U to se doba osobito razvija njegov probavni, koštani i motorni sustav. Dječja se svijest razvija i obogaćuje. Dijete se upoznaje sa svojom okolinom, njegove predočbe postaju stvarnije i ono počinje shvaćati smisao dogodjaja oko sebe. Igrom dolazi u dodir s družtvenom okolinom. Dodir s odraslima postaje sve prisniji i dijete lako podliježe njihovu utjecaju.
Školsko diete
To je razdoblje od 6. do 14. godine. U tom se razdoblju usavršavaju funkcije svih organa i tkiva. Dijete prelazi iz kućnih u školske uvjete života i privikava se na rad. Novi uvjetOdnos prema okolini postaje sve složeniji i raznovrsniji: prevladavaju družtveni odnosi. Sve više jačaju intelektualne i karakterne funkcije. Dijete postaje sve sposobnije za realno shvaćanje i za uzročno objašnjavanje stvarnosti: raste njegov smisao za objektivnost i sklonost za samostalnost u mišljenju i djelovanju. To intelektualno i karakterno formiranje djeteta ne ovisi samo o prirodnom razvoju nasljednih dispozicija, već i o životnim i družtvenim uvjetima, osobito o brigi okoline za djetetov odgoj.
