Babilonci

Babilonci su bili prapoviestni narod na Starom iztoku u Mezopotamiji. Tiekom stoljeća Babilonci i njihovo carstvo su imali niz uzpona i padova jer su taj grad uzastopce napadali Hetiti, Kasiti i Asirci. Babilonsko Carstvo su ukinuli Perzianci 539.god. pr.Kr.

Poviest

Babilonci su nastali oko 2000 g. pr. Kr, a u 19. st. pr. Kr. osnovali su Babilonsko carstvo. U početku je bilo dosta sukoba s okolnim gradovima-državama koji su bili nasljednici sumerske uljudbe gradova-država, kao i s Asirskim carstvom. U to vrijeme se stvarala Babilonska uljudba. Nastaju prva književna djela i hramovi Babilonaca. Zatim 1760. god. pr. Kr. dolazi jedan od najvećih babilonskih careva Hamurabi, 7. vladar Amoritske dinastije. Od njega je ostalo 20.000 spisa u Mariju kojeg je on osvojio. Bavio se i diplomaciom. Nakon njegove smrti rano Babilonsko carstvo je počelo slabiti.

Godine 1595. g. pr. Kr. Babilon je pao, okupirali su ga Hetiti i predali Kasitima, koji su vodili Babilon do sredine 14. st. pr. Kr. kada su Asirci preuzeli Babilon. Malo poslije je Kurigalzu opet vratio Kasite na vlast u Babilonu. Nakon toga je bilo dosta sukoba s Asirijom. U 13. st. pr.Kr. je Babilon bio opljačkan nakon čega je došlo do prevlasti Kasita i Babilonaca nad Asircima. Godine 1157. pr. Kr. Elamiti su okupirali Babilon. Nabukodonozor I. oslobodio je Babilon od Elamita i obnovio Babilonsko carstvo. On je 2 puta neuspješno napao Asirsko carstvo. Nakon njegove smrti Babilon ponovno slabi.

Asirci opet okupiraju Babilon 734. g. pr.Kr. i drže ga do 626. g. pr.Kr. kada je Babilon oslobodio Nabopolasar Kaldejac. Babilonsko carstvo je doživilo vrhunac pod Nabukodonozorom II. (604.- 556. g. pr.Kr.), kada su Babilonci u savezu s Urartima uništili i ukinuli Asiriju. Nakon njegove smrti se najprije prestaje širit, a onda ga je Perzijsko carstvo osvojilo 539. g. pr.Kr., što je bio konačni kraj neovisnog Babilona. Grad Babilon je nakon toga bio pod Makedoncima od kraja 4. ili početka 3. st. pr. Kr., pa do 2. st. pr. Kr. kada ga vraćaju Perzijanci pod svoju upravu. Nakon toga se više skoro ništa ne zna o Babilonu i Babiloncima.

Književnost, umjetnost i znanost

Babilonsko Carstvo poznato je u cijelom svietu po svojim umjetničkim i književnim dostignućima. Književna djela poput legendarnog epa o sumerskom junaku Gilgamešu, napisana su klinastim pismom na glinenim pločicama. Razkošne umjetnine uključuju pločice od terakote, veličanstvene skulpture i staklene predmete ter osobito razkošan i dekorativan ulaz u grad - Vrata Ishtar ili Procesijski put.

Babilon je u prapoviesti bio poznat kao utočište mnogih znanstvenika i učenih ljudi. Babilonski zvjezdoznanci proučavali su gibanja planeta i zvijezda, a svoja su zapažanja bilježili na glinenim pločicama ter pomoću njih proricali budućnost. Mnogi su tekstovi toliko detaljni da moderni zvjezdoznanci po njima mogu datirati stare dogodjaje. Stari Grci i Rimljani koristili su babilonski sustav imenovanja planeta.

Vjera

Babilonci su svoju religiu nasliedili od Sumerana. Vjerovali su da bogovi i duhovi kontroliraju sve na svietu. Medju njima su Anu, bog neba, koji je dao život nekim najvažnijim božanskim bićima uključujući Ishtar, boginju ljubavi i rata ter Ea, boga mudrosti i pitke vode. Ea je bio otac Marduka, boga Babilona koji je stvorio sviet, a čovjeka napravio od mješavine gline i božanske krvi.