Cincer gorje, 2.006m

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Cincer gorje, 2.006m (vrhunci izmedju Glamočkog i Kupreškog polja): - Cincer gorje se uzdiže u jugozapadnoj Bosni na koordinatama 43°54′08″N / 17°03′46″E. Leži na prostranoj visoravni izmedju 4 najveća kraška polja u BiH: na jugozapadu je Livanjsko polje, na jugoiztoku Duvanjsko polje, na sjeverozapadu Glamočko polje i na sjeveroiztoku Kupreško polje.

Planinski vrh Cincer (hr.ikav. Ćinćer, jugo-srb. "Cincar") izmedju Glamoča i Kupresa je najviši medju zapadnim Dinaridima i jedini koji tu nadilazi 2.000m visine. Ine planine slične ili veće visine nalaze se tek medju srednjim i jugoiztočnim Dinaridima, a od tih su Cinceru razmjerno najbliži u BiH Čvrsnica (2.228 m), Vranica (2.112 m) i Vran-planina (2.074 m).

Zemljopisne naznake

Najviši vrhunac planine Cincer (2.006 m) je razmjerno pravilan, čunjasto-piramidalni vrh koji se uzdiže na jugoiztoku uz Glamočko polje, a dalje iztočnije su ini pripadni vrhovi do najiztočnijeg Malovana (1.828 m) prama Kupreskom polju.

Izmedju Cincera i Malovana se još uzdiže niz od desetak viših vrhova iznad 1.700m: zapadniji prama Glamoču su Kujača (1.849 m) i Osječenica (1.798 m), a dalje iztočnije spram Kupresa se još uzdižu Kurozeb (1.704 m), Kozjak (1.710 m), Osin (1.720 m), Malovan itd.

Ovi vrhunci ne tvore pravi jedinstveni greben, nego su više razasuti na kraškoj visoravni visine 1.200 - 1.500m, koja se visoravan još nastavlja sjevernije i južnije bez inih većih vrhova. Južnija takva visoravan pod Cincerom se naziva Krug - planina, a druga slična sjevernije je Hrbljina koja se dalje nastavlja do više pošumljene planine Vitorog (1.907 m).

Gradja i geopoviest

Cincer je izgradjen većinom od mezozojskih karbonata, tj. uglavnom od vapnenca i dolomita. Zbog svoje visine je Cincer jače od okolnih planina bio izložen pleistocenskim oledbama, pa zato na sjevernim, najvišim padinama Cincera ima jasnih tragova diluvijskih ledenjaka kao cirkovi, morene i dr.

Južne i jugozapadne strane obrasle su planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom uglavnom crnogoričnom šumom. Izpod jugozapadnih padina Cincera pruža se prostrana 1.150 - 1.350 metara visoka kraška površ Krug pokrivena ponikvama i drugim kraškim oblicima.

Ekologia i šume

Cincer je eko-klimatski granično gorje koje razdvaja na jugu primorska gorja jugozapadne Bosne s toplijim polusredozemnim podnebljem (submediteran) oko njihovih podnožja, nasuprot sjevernijim kopnenim, kišno-hladnijim gorjima u zaledju Cincera. Zbog veće visine, hladni vrh Cincera često nosi sniežnu kapu kroz pola godine, od jeseni pa sve do proljeća.

Gorsku visoravan oko Cincera i Malovana prirodno obrastaju većinom mješovite polu-crnogorične šume bukve s jelom (Abieti-Fagetum ampl.), a u klancima i ponikvama ima dosta smreke. Iznad toga na grebenima i nižim vrhovima do nekih 1.600m su uglavnom subalpske listopadne šume od klekaste bukve, pa još više do 1.900m prevladava grmasta crnogorična klekovina bora krivulja (Pinion mughi). Iznad toga je već krajnja gornja granica rasta drveća, pa do najviših vrhunaca Cincera prirodno postoje samo prvobitne travne rudine (Seslerietalia).

Planinarstvo

Odnedavna su do Cincera uredjene planinarske staze i noviji planinarski dom na visoravni Krug (1.562 m), do kojega iz Livna i Glamoča stiže i makadamska cesta. Na visoravni pase i stado poludivljih konja. Dalje od tog doma do najvišeg vrha su označene planinarske staze koje dielom vode uz označena minska polja i bunkere iz nedavnog rata (pa je gibanje izvan tih staza rizično).

Napomene o nazivlju

Ovo visoko gorje je do sredine 20. stoljeća kod nas javno i službeno većinom bilo imenovano kao Cincer, ili pučki u domaćim ikavskim govorima još i kao Ćinćer. Medjutim, približno nakon 2. svj. rata je taj izvorno-hrvatski naziv u našoj javnosti napušten i izmjenjen u skladu s manipulaciama unitarnim srbohrvatskim Vukopisom, pa je dosad uglavnom javno politički nametnut jugoslavensko-srbijanski oblik tzv. "Cincar".

Takve imenske manipulacie u zemljopisu su inače na razini Ujedinjenih Naroda nedopustive, a nadasve su medjunarodno zabranjene baš za prvobitne prirodne sadržaje, pa je zato taj politički jugo-naziv (tzv. novi "Cincar") i u ovom wikiju odbačen.

Abstract

Cincer (= Croatian name; Serbian: Cincar) is a major mountain in the Dinaric Alps of western Bosnia, located at 43°54′08″N 17°03′46″E between Livno, Kupres and Glamoč. The highest peak is the eponymous Cincer peak at 2,006 m (6,581 ft).

Wiki-literatura

  • D. Kitonić, K. Koch, T.P. Sackl 2008: Bilješke o fauni ptica planine Krug i platoa Cincar u okolini Livna. Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo-86: in [1].

Poveznice

Reference

Almost original text, except few geological indications loaded from a short stub in Croatian Wikipedia by GNU license.