Livanjsko polje
Livanjsko polje (ranogrč. Chlebenas koilon, klas.lat. Valis Cleuna): - Livanjsko polje je tektonska potolina u jugozapadnoj Bosni, okružena visokim kraškim planinama. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoiztok s Buškim Blatom na jugoistoku i sedlom Ždralovac na sjeverozapadu. Ždralovac je uski prijevoj kojim Livanjsko polje, izmedju donjih obronaka Dinare i Šatora prelazi u manje Grahovsko polje na sjeverozapadu.
Kroz Livanjsko polje protječe više rijeka-ponornica, koje pripadaju Jadranskom slivu: Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča, Jaruga, Ričina, koje su bogate ribom i rakovima, kao i mnogi ponori i vrela, omiljeno izletište Livnjaka u ljetnim mjesecima. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tijekom neogena bilo jezero pod vodom.
Na samom se polju nalazi nekoliko preostalih jezera, od kojih je Buško jezero najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu Europe, ter Brežinsko jezero na sjeverozapadu polja. Gradnjom akumulacije Buško Blato tijekom šezdesetih godina došlo je do promjene klime na širjem okružju Livna. Ranije duge i hladne zimske mjesece pune snijega, s karakterističnim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su pretežito kišovite zime, s nešto smanjenom količinom oborina i duža, topla ljeta.
Livanjsko polje je najveće vlažno-močvarno stanište u BiH sa značajnom populacijom rijetkih barskih ptica kao kosac (Crex crex), veliki ronac (Mergus merganser), bukavac (Botaurus stellaris) itd. Od 2008. godine Livanjsko polje je označeno kao vlažno stanište od medjunarodnog značenja u okviru Ramsarske konvencije.
Okolna rubna gorja
Ovo polje leži u jugozapadnom dijelu BiH i pruža se izmedju visokih kraških planina Troglava (1.913 m) na jugozapadu i Kamešnice (1.896 m) na jugu, Tušnice (1.701 m) na jugoiztoku, najvišeg Cincara (2.005 m) na sjeveroiztoku, Staretine (Golija: 1.891 m) na sjeveru, ter Šatora (1.876 m) na sjeverozapadu. Polje ima površinu od 405 km², dinarski je izduženo 65 km i najduže je medju dinarskim kraškim poljima. Prosječno je široko oko 6 km i njegova najveća širina je do 12 km, a leži na prosječnoj visini od 720m iznad mora.
Naselja
Najveće naselje Livanjskog polja je Livno, po kojemu je polje dobilo ime, grad i središte općine s oko 40.000 stanovnika. Livno je smješteno na sjeveroistočnom dijelu polja pod brdom Bašajkovac. Najveća sela Livanjskog polja su: Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Golinjevo, Čuklić, Zabrišće, Bila, Čelebić, Lusnić, Strupnić, Kovačić, Vrbica, Bojmunte.
Izrazita većina pučanstva na Livanjskom polju su katolički Hrvati. U samom gradu Livnu ima nešto islamskih Bošnjaka, dok na sjeverozapadu prama Grahovskom polju ima pravoslavnih Vlaha i Srba. U tom polju uspijevaju kontinentalne povrtne kulture poput krumpira i zelja. Stočarstvom, posebno uzgojem krava i ovaca, te proizvodnjom mlijeka, kao i livanjskog sira bavi se dobar dio žitelja Livanjskog polja. U livanjskom polju postoje naslage lignita.
Abstract
Livno valley or Livanjsko field (Livanjsko polje), located in SW part of Bosnia and Herzegovina, is the largest polje (karstic depression) in the world. Although a typical example of karst plateau circled by tall peaks and mountain ranges, Livanjsko polje is, however, characterized by many unique natural phenomena and karstic features. The field has an area of 45,868 hectare (458.7 km²), and an average width of 6 km. It is located at an average height of 720m above sea level.
Poveznice
Reference
Adapted mostly from Wikipedias by GNU license.
