Ukrajina
| Ukrajina | |
|---|---|
| |
| Nazivi i obilježja | |
| Službeni naziv | Ukrajina |
| Izvorni naziv | Україна |
| Geslo | „Воля, злагода, добро!” („Sloboda, sloga, dobro!”) |
| Državna himna | „Ще не вмерла України і слава, і воля” („Još nije umrla slava ni sloboda Ukrajine”) |
| Uspostava | 24. kolovoza 1991. |
| Zemljopis | |
| Glavni grad | Kijev |
| Najveći grad(ovi) | Kijev, Harkiv, Odesa, Dnjipro, Doneck, Zaporižja |
| Položaj | Istočna Europa |
| Površina | 603.628 km2 |
| Politički sustav | |
| Oblik vlasti | Unitarna polupredsjednička republika |
| Predsjednik | Volodimir Zelenskij |
| Predsjednik Vlade | Denis Šmihalj (neovisni) |
| Pučanstvo | |
| Pučanstvo | 48.457.102 (2001.) 41.167.336 (procjena 2022., bez Krima) |
| Gustoća | 73,8 |
| Službeni jezik | Ukrajinski |
| Gospodarstvo i promet | |
| Novčana jedinica | Ukrajinska grivnja |
| Pozivni broj | +380 |
| Vremenska zona | +2, +3 ljeti |
| Mrežni nastavak | .ua |
| Oznaka vozila | UA |
Ukrajina (ukr. ćiril. Україна) je istočnoeuropska država. Glavni državni grad je Kijev.
Članica je Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, OESS-a, Pridružene trojke i Lublinskog trokuta.
Sadržaj
Zemljopis
Ukrajina je većinom gorska i nizinska država s izlazom na Crno i Azovsko more, a nalazi se na jugozapadnom dijelu Istočnoeuropske nizine te obuhvaća dio planinskog prostora Istočnih Karpata na zapadu, s najvišim vrhom Hoverlom (2.061 m), i Krimsku goru na jugu. Glavne rijeke su Dnjipro, Južni Bug, Dnjestar, Sjeverni Donjec, Desna, Pripjat i Dunav. Uglavnom ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima, dok južna obala poluotoka Krima ima vlažnu subtropsku klimu.
Ukrajina graniči s Rumunjskom i Moldavijom na jugozapadu, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom na zapadu, Bjelorusijom na sjeverozapadu, te s Rusijom na sjeveroistoku, istoku i de facto na jugu.
Upravna podjela
Ukrajina je podijeljena na 24 pokrajine (область [oblast]), rajone (район), općine (громада [gromada]), i grad s posebnim statusom Kijev. Također je do ruskog pripojenja Krima 2014. de facto obuhvaćala Autonomnu Republiku Krim i grad s posebnim statusom Sevastopolj, koji se i dalje pravno smatraju sastavnim dijelom Ukrajine.
| Pokrajine | Sjedište |
|---|---|
| Черкаська область (Čerkaška) | Čerkasi |
| Чернігівська область (Černigovska) | Černigov |
| Чернівецька область (Černovačka) | Černovci |
| Дніпропетровська область (Dnjipropetrovska) | Dnjipro |
| Донецька область (Donjecka) | Donjeck |
| Харківська область (Harkivska) | Harkiv |
| Херсонська область (Hersonska) | Herson |
| Хмельницька область (Hmeljnička) | Hmeljnicki |
| Івано-Франківська область (Ivano-Frankovska) | Ivano-Frankovsk |
| Київська область (Kijevska) | Kijev |
| Кіровоградська область (Kirovogradska) | Kropivnickij |
| Львівська область (Lavovska) | Lavov |
| Луганська область (Luganska) | Lugansk |
| Миколаївська область (Mikolajivska) | Mikolajiv |
| Одеська область (Odeška) | Odesa |
| Полтавська область (Poltavska) | Poltava |
| Рівненська область (Rivanjska) | Rivne |
| Сумська область (Sumska) | Sumi |
| Тернопільська область (Ternopoljska) | Ternopolj |
| Вінницька область (Vinička) | Vinica |
| Волинська область (Volinjska) | Luck |
| Закарпатська область (Zakarpatska) | Užgorod |
| Запорізька область (Zaporiška) | Zaporižja |
| Житомирська область (Žitomirska) | Žitomir |
Povijest
Današnji prostor Ukrajine naseljen je od paleolitika. U srednjem vijeku bio je ključno središte istočnoslavenske kulture koja je u 9. stoljeću osnovala Kijevsku Rus', koja je na kraju zatrta s prodorom Mongola u 13. stoljeću. Tijekom idućih šest stoljeća, prostor Ukrajine nalazio se pod vlašću nekoliko okolnih država, poput Poljsko-Litvanske Zajednice, Austrijskog Carstva, Austro-Ugarske, Otomanskog Carstva i Ruskog Carstva. Nakon ustanka ukrajinskih kozaka pod zapovjedništvom hetmana Bogdana Hmeljnickog u 17. stoljeću, nastala je Zaporoška Republika, koja je s postupnim gubitkom autonomije 1764. pripojena Ruskom Carstvu.
Nakon Ruske revolucije 1917. godine bila je uspostavljena Ukrajinska Narodna Republika, koja je bila nasilno rekonstituirana u Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku, što je 1922. postala sastavnicom Sovjetskog Saveza. Zbog politike prisilne kolektivizacije koju je komunistički režim nametnuo ukrajinskim poljodjelcima, Ukrajina je 1932. i 1933. pretrpjela umjetno izazvanu veliku glad od koje je umrlo nekoliko milijuna ljudi.
U Drugom svjetskom ratu njemačke snage prodrle su u Poljsku i Sovjetski Savez te su na neko vrijeme protjerale komuniste iz Ukrajine. Od 1941. do 1944. godine, veliki dio Ukrajine nalazio se pod upravom njemačkog Reichskommissariata Ukrajine. Brojni ukrajinski domoljubi formirali su vojne postrojbe koje su se zajedno s Nijemcima borile protiv Sovjetskog Saveza i kasnije sovjetske reokupacije Ukrajine, dok se jedan dio domoljuba, uglavnom organiziranih u Ukrajinskoj ustaničkoj vojsci, također borio protiv njemačkih snaga. Nakon Drugog svjetskog rata obnovljena je Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, čije je ozemlje prošireno na zapadne pokrajine koje su do 1939. pripadale Poljskoj, te joj je Ruska SFSR 1954. predala vlast nad poluotokom Krimom.
Ukrajina je stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza 24. kolovoza 1991. godine. S proširenjem Europske zajednice i Sjevernoatlantskog saveza na istok 2004. godine, Ukrajina je postala područje preklapanja utjecaja zapadnih država i Ruske Federacije. To se očitovalo u obliku političkog rascjepa između „proruskog” istoka i „proeuropskog” zapada države, što je dovelo do doba stalnih političkih previranja počevši od Narančaste revolucije 2004. godine, a kulminiralo je 2014. Euromajdanom i Krimskom krizom, u kojoj je poluotok Krim referendumskim glasovanjem pripojen Ruskoj Federaciji. Nedugo nakon ruskog pripajanja Krima, u travnju iste godine započeo je rat u istočnoj Ukrajini. 24. veljače 2022. godine, započeo je otvoreni vojni napad Ruske Federacije na Ukrajinu.
Politika
Državni poglavar Ukrajine je predsjednik, biran na izravnim općim izborima svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. Najviše zakonodavno tijelo Ukrajine je jednodomni sabor, Vrhovno vijeće Ukrajine (Верховна Рада України [Verhovna Rada Ukrajini]), sastavljen od 450 zastupnika. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Sudbenu vlast imaju Ustavni sud, Vrhovni sud, posebni i lokalni sudovi.
Gospodarstvo
Ukrajina je država u razvoju s gospodarstvom nižeg srednjeg dohotka. Ukrajina je među najsiromašnijim državama u Europi. Pati od niskog očekivanog životnog vijeka i široko rasprostranjene korupcije. Međutim, zbog velikog obilja plodne zemlje crnice, jedna je od najvećih izvoznica žitarica na svijetu. Od inih gospodarskih grana razvijene su: rudarstvo, metalurgija, strojogradnja, kemijska industrija, građevinarstvo, proizvodnja vozila, itd.
Pučanstvo
Po podatcima zadnjeg terenski provedenog popisa pučanstva iz 2001. godine, Ukrajina je imala 48.457.102 pučana, a po procjeni od 1. siječnja 2022. godine imala je 41.167.336 pučana (bez pučanstva poluotoka Krima).
Po popisu iz 2001. godine, etničku većinu Ukrajine činili su Ukrajinci (37.541.693 - 77,8%), dok su najveća etnička manjina bili Rusi (8.334.141 - 17,3%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, bili su zastupljeni Rumunji/Moldavci (409.608 - 1,1%), Bjelorusi (275.763 - 0,6%), Krimski Tatari (248.193 - 0,5%), Bugari (204.574 - 0,4%), Mađari (156.566 - 0,3%), Poljaci (144.130 - 0,3%), Židovi (103.591 - 0,2%), Armenci (99.894 - 0,2%), Grci (91.548 - 0,2%), Tatari (73.304 - 0,2%), itd.
Zbog ratnih zbivanja u istočnoj Ukrajini od 2014. do veljače 2022., bilo je interno raseljeno 1.4 milijuna Ukrajinaca. U veljači i ožujku 2022. godine, oko 3 milijuna ljudi napustilo je državu zbog ruskog napada na Ukrajinu.
Po popisu Centra Razumkov iz 2018. godine, vjersku većinu Ukrajine činili su pravoslavci (68,8%), a veće su vjerske manjine činili katolici (10,8%), od čega je 9,6% grkokatolika i 1,2% rimokatolika, protestanti (1,5%), muslimani (0,5%), budisti (0,3%) i židovi (0,1%).
