Vlašići (Pleiades)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Vlašići (latin. & engl. Pleiades, kajk. Laheci, čakav. Vlahýtje): U inače dosta siromašnoj dinarsko-štokavskoj astrognoziji bez mnogo domaćih imena na noćnom nebu (tek 12 do 15), Vlašići su dugo bili glavna počasna "perjanica" srbohrvatske etnologije i jugo-astronomije višekratno pobliže razmatrani, jer to im je zamalo jedina nebeska skupina koja od starine sadrži više štokavski imenovanih pučkih detalja. Taj iznimni interes 'jugo-naučnika' za navodjenje i razmatranje Vlašića u Jugoslaviji kroz 20. stoljeće je imao 2 glavna poticajna razloga:

  • Već po svojemu podobnom imenu su njih ti nebeski Vlašići jako podsjećali na pravoslavne Vlahe tj. novije Srbe-Prečane i njihovu mladju nejačad - Vlašiće (kao odraz 'nebeske Srbije').
  • Vlašići su ujedno i jedina bogatija zvjezdana skupina u inače oskudnoj štokavskoj astrognoziji s više domaćih zvjezdanih imena (3 do 4) skupljenih u zajedničkom susjedstvu.

Iako npr. pomorski čakavci iz jadranskih otoka poznaju puno više bogatih zvježdja i skupova s 3 do 7 imenovanih zviezda, ipak dinarski štokavci bar tu u Vlašićima znaju pod domaćim imenima 4 razne bliske zvijezde: Oreta, Mileta, Voleta, Radeta. Osim toga, primorski ikavci još u Vlašićima imenom znaju za Pigrimiz (Alcyone - eta Bika) i Parožnik (Electra - 17 Bika), pa isto otočni čakavci tu poznaju: Mikúla (Alcyone) i Karnàc (Electra), a jedino kajkavci ovdje nemaju inih posebnih imena osim zajedničkoga Laheci.

Summary

The Pleiades (or Seven Sisters, Messier object 45 or M45), in astronomy is an open star cluster containing middle-aged hot B-type stars located in the constellation of Taurus. It is among the nearest star clusters to Earth and is the cluster most obvious to the naked eye in the night sky. The name Pleiades comes from Greek mythology; it has several meanings in different cultures and traditions. This cluster is dominated by hot blue and extremely luminous stars that have formed within the last 100 million years. Dust that forms a faint reflection nebulosity around the brightest stars was thought at first to be left over from the formation of the cluster (hence the alternate name Maia Nebula after the star Maia), but is now known to be an unrelated dust cloud in the interstellar medium that the stars are currently passing through. Computer simulations have shown that the Pleiades was probably formed from a compact configuration that resembled the Orion Nebula. Astronomers estimate that the cluster will survive for about another 250 million years, after which it will disperse due to gravitational interactions with its galactic neighborhood.

Vlašići u Biku (Taurus)

U pripadnom zvježdju Bika (Taurus) je glavna i najsjajnija zvijezda Aldebaran (= α Bika: ikav. Vlajna, čakav. Vlahýnica) s prividnom veličinom od + 0.85 magnitude. To je narančasti div tj. zvijezda koja se tek razvila iz glavnog niza prosječnih zvijezda, a udaljen je oko 65 svj.god. od Sunca. Odmah pored Aldebarana leži u obliku slova 'V' nama najbliži zvjezdani skup Hijade (čakav. Malići, kajk. Kepeci), koje tvore prividne rogove na zamišljenoj glavi Bika, gdje je najveći Aldebaran njegovo oko.

Najpoznatiji objekt u tom zviježdju Bika je zvjezdani skup Plejade ili Vlašići (Messier-45). To je mladji otvoreni skup, 450 svj.god. daleko od Sunca. Golim okom u njemu se većinom može viditi 7 najsjajnijih zvijezda koje kod nas imaju i posebna ikavska imena. Mnogo veći roj pripadnih zvijezda se tu vidi u dvogledu ili manjem teleskopu, njih 14 do 30.

Skup M 45 (Plejade)

Zvjezdani skup Messier 45 kod nas je poznat pod medjunarodnim nazivom Plejade (Pleiades) ili novoštokavskim Vlašići (kajkav. Laheci, čakav. Vlahýtje). To je otvoreni skup u zviježđu Bik (Taurus). Plejade su poznate od prapovjesti i uvrštene su zamalo u sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima su u Homerovim epovima Iliada i Odiseja iz 7. stoljeća pr.Kr. Ch. Messier ih je u svoj katalog uvrstio 1769. godine, vjerojatno zato da brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 takva objekta.

Promatranje

Plejade se raymjerno najbolje vide u zimi kad su najviše na nebu blizu zenita. To je jedan od rijetkih skupova iz dubokog svemira koji se zbog razmjerne blizine lako može promatrati i golim okom. U prosječnim noćima mogu se vidjeti 7-8 zvijezda, a s tamnih lokacija u bistrim noćima bez mjesečine, oni dalekovidni mogu još uočiti u tom roju i do 14 zvjezdica. U dobrom stabilnom dvogledu sa stalkom, skup Plejade već izgleda kao grupa od tridesetak plavih zvijezda na crnom nebu. Promatrači s jačim teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice oko nekih zvijezda, ali za to trebaju dobri uvjeti tj. jača prozirnost neba za iznimno bistrih noći. Iako veći teleskopi pokazuju detalje i sitnije zvjezdice tog skupa, ovi ipak ne mogu zajedno obuhvatiti cijeli skup Pleiade.

Svojstva skupa M45

Plejade su jedan od nama najbližih otvorenih skupova i leže na udaljenosti oko 440 svj.god. i oposeg im je 12 svj.god. Razmjerno veća blizina Plejada uzrok je visokom prividnom sjaju i vidnoj širini tog skupa. Ukupan sjaj svih Plejada je +1.6 magnitude, a njihov vidljivi promjer je blizu 2 stupnja.

Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog nazočnosti refleksivnih maglica unutar tog skupa se prije vjerovalo da je skup mladji tj. oko 60 milijuna godina, ali nove detaljnije analize dokazuju da te refleksivne maglice nisu izvorni dio ovog skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radialne brzine, nego se mimoilaze u prolazu razlikom brzine od 11 km/s. Zbog usporavanja u međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova Galaktike, Plejade bi se za nekih 250 milijuna godina trebale razići.

Ukupan broj zvijezda u Plejadama se procijenjuje oko 500, a masa skupa oko 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Izmedju tih glavnih zvijezda još leže i brojni smeđi patuljci koji tvore oko 25% populacije Plejada, ali sudjeluju samo sa 2% ukupne zvjezdane mase.

Važnije zvijezde

Sjajnije vidljive zvijezde u Plejadama
Ime Oznaka Prividni sjaj Spektralna klasa
Alcyone (Mikula, Pigrimiz) Eta (25) Tauri 2.86 B7IIIe
Electra (Karnac, Parožnik) 17 Tauri 3.70 B6IIIe
Atlas 27 Tauri 3.62 B8III
Maia 20 Tauri 3.86 B7III
Merope 23 Tauri 4.17 B6IVev
Taygeta 19 Tauri 4.29 B6V
Pleione 28 (BU) Tauri 5.09 (promjenjiva) B8IVep
Asterope 21 & 22 Tauri 5.64;6.41 B8Ve/B9V
Celaeno 16 Tauri 5.44 B7IV
— 18 Tauri 5.65 B8V

Drugi skup Hyades

Hiade (lat.& eng. Hyades, kajk. Kepeci, ikav. Malići, čakav. Malýtje) je nama razmjerno najbliži i zato najbolje proučen medju sličnim zvjezdanim skupovima. Iako je taj susjedni skup u istom zvježdju nedaleko Vlašića, za tipske dinarske štokavce je to nepoznata i bezimena pojava, osim za južnije šćakavske ikavce na primorju s nazivom "Malići". Hyades su kod starih Grka bile 5 mitskih kćeri boga Atlasa i polusestre Pleiada, pa su zato oba ta sestrinska skupa na nebu smještena u susjedstvu unutar zvježdja Taurus. Zbog vidljivosti golim okom i Hiade su inače poznate od prapovjesti, pa ih zajedno s Plejadama navode npr. Homer i Ovidije.

Hiade leže na udaljenosti oko 150 svj.god. od Sunca i sadrže roj od 300-400 blizkih zviezda slične starosti, sastava i zajedničkog izkona, pa se gibaju podjednakim smjerom i brzinom u svemiru. Hiade su u prividnoj glavi na zvježdja Bika, gdje tvore njegove rogove u obliku slova 'V', kojima je na dnu glavna narančasta zvijeza Aldebaran (alfa Bika) kao bikovo oko, koja je za nas samo prividno blizu Hiada, ali ne pripada tom skupu.

Četiri najsjajnije, crvenkaste zviezde Hiada tj. gama, delta, epsilon i theta Bika su crveni divovi, a epsilon ili zvijezda Ain ima još oko sebe u rotaciji i divovski plinski planet nalik Jupiteru. Starost Hiada je oko 625 miliuna godina a promjer skupa je oko 65 svj.god. Sitnije rubne zviezde u Hiadama poput graničnog oblaka postupno bježe izvan gravitacie tog skupa i zato je ovaj skup rahliji, manje sjajan i više raztepen od susjednih Plejada. Zviezde u skupu Hiada su znatno bogatije teškim metalima od Sunca i inih zviezda iz našeg susjedstva.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Enlarged and elaborated by GNU-license almost from WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Vlašići_(Pleiades)&oldid=45087"