Četničko 'Aleksandrovo' na Krku
Četničko 'Aleksandrovo' na Krku (otočni pravoslavni četnici u SHS): - Izvorno na jadranskim otocima u primorskoj Hrvatskoj prije do 20. stoljeća uglavnom nije bilo vjerskih pravoslavaca niti Srba sve do 1. svj.rata, a Jadranu najbliži raniji izvorni pravoslavci su mjestimice postojali tek u Ravnim Kotarima i sadanjem Crnogorskom primorju.
Sadržaj
Noviji jugočetnici iz Punta
Tek od postanka kraljevske Jugoslavije-SHS nakon 1918., manji dio tada oduševljenih otočana 'prisajedinjenjem' u kraljevsku SHS- Jugoslaviju, naknadno prelaze na balkansko pravoslavlje i proglašuju se neki čak i novima 'egzotičnim' otočnim četnicima.
Ovi novi otočni četnici potom dodvornički traže i nameću preimenovanje dotada višestoljetnog, lučkog naselja Punat u podobno "Aleksandrovo" izmedju dva svjetska rata, prozvano po njihovom kralju 'ujedinitelju' Aleksandru Karađorđeviću, a u tomu novom podobnom 'Aleksandrovu' je izmedju 2 rata zato bilo odredjeno i glavno kotarsko poglavarstvo za otok Krk.
Punatski četnici u svj.ratu
O ratnoj ulozi Punta, Wikipedia obširno laže i prikriva ovdašnje četnike iz Aleksandrova kao tzv. 'jugo-domoljube'. Uoči i tiekom 2. svj.rata. ovi novi otočni 'četnici' iz Punta idejno djeluju i bore se najprije protiv tada novostvorene Banovine Hrvatske, a s početkom tog rata i oružano ratuju protiv NDH na Hrvatskom Primorju. Potom pri kraju tog rata su dio tih otočnih četnika iz 'Aleksandrova' prebjegli na zapad najviše u Italiju, a završni dio njih su nakon biega do Bleiburga uglavnom stradali od Titinih jugo-partizana.
Poratni Punat na Krku
Nakon završetka 2. svj.rata, većina tih 'novopečenih' puntarskih četnika su uglavnom stradali od jugo-partizana, ili su dielom prebjegli u Italiju i potom se potaliančili. Ini starosjedioci krčkog Punta koji većinom nisu prešli uz te četnike, potom su sve dosad ostali normalnima katoličkim Hrvatima. Nakon toga se dosad u 21.stoljeću tu nastavlja brži i normalni turistički i pomorski razvitak Punta, osobito kao najvećeg otočnog brodogradilišta i glavne turističke marine za jahte na Krku.
Naprotiv je drugo nehrvatsko skretanje u organizaciji balkanskih jugo-masona dosad uz razvitak turizma od 21. stoljeća ponajviše zahvatilo susjednu Bašku na Krku: o tomu vidi pobliže Srbašćani Jugobalkana na Krku.
Literatura
- Mihovil Bolonić, Ivan Žic-Rokov, 2002: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Poveznice
Referenca
A provisional digest on ideo-politic status and recent history of port Punat in Krk island.
