2. tisućljeće pr. Kr.

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Predložak:Tisućljeće pr. Kr. 2. tisućljeće prije Krista je tisućljeće koje je trajalo od 2000. do 1001. godine prije Krista.

Pregled

Prvi dio tisućljeća je u prastarom Blizkom Istoku bilo doba bez nekih značajnih dogodjanja, s obzirom da su se tadašnje civilizacije i kulture prije svega nastojale oporaviti od anarhije izazvane kratkotrajnom promjenom klime, gladju i unutarnjim sukobima pred kraj 3. i na početku 2. tisućljeća pr. Kr. Čak i najmoćnije civilizacije tog vremena kao Egipat i Mezopotamija su se okretali unutarnjim reformama za razliku od predhodnih doba. Faraoni Srednjeg egipatskog kraljevstva i njihovi suvremenici, babilonski kraljevi amoritskog podrietla, nastojali su svojim podanicima pružiti solidnu upravu, bez pretjerane tiranije, a njihova dvorska umjetnost je bila okarakterizirana jednostavnošću, elegancijom i nedostatkom pretjerivanja. Na istoku je Civilizacija doline Inda ušla u doba propadanja, najvjerojatnije kao posljedica intenzivnih poplava. Vojna taktika Egipta i Babilona je ostala slična predhodnim razdobljima - temeljena na pješačtvu i magarcima koji su prenosili opremu i zalihe. Ona, zajedno sa slabom ekonomijom i poteškoćama u uspostavljanju reda, nije bila u stanju očuvati te države od vanjskih pritisaka. Oko sto godina prije početka tisućljeća, iz Srednje Azije su na Blizki Istok prodrla indoeuropska plemena. Ona su, davno prije pripitomivši konje, kao temelj svoje ratne taktike koristili bojne dvokolice, razvijene za ratovanje u stepama Srednje Azije. Ovo oružje je bilo potpuno nepoznato klasičnim civilizacijama, ter se egipatske i babilonske vojske pješaka nisu mogle efikasno suprotstaviti osvajačima. Tako 1630. pr. Kr. Hiksi prodiru i osvajaju Deltu Nila. Oko 1600. pr. Kr. Indoeuropljani prodiru na Balkan, a kasnije u Grčku i Indiju, da bi 1595. pr. Kr. Hetiti prodrli u Mezopotamiju. Na prostoru Blizkog Istoka je došlo do stvaranja nekoliko novih država koje su se nastojale nametnuti svima ostalima, pri čemu je uz vojnu silu, koju karakterizira upotreba bojnih dvokolica, išla i intenzivna diplomacija, kao i propaganda koju karkaterizira povratak grandioznog stila arhitekture. Uz to se počela razvijati i medjunarodna trgovina. U cijelom tom procesu je kao najveći pobjednik izašla obnovljeni Egipat, koji se kroz Novo kraljevstvo nametnuo kao prva supersila u svjetskoj poviesti. Babilon se, ipak, okrenuo sebi i bio zadovoljan statusom vjerskog i intelektualnog središta svijeta.

Izumi, odkrića i pojave

Komunikacije Matematika i znanost Poljoprivreda Transport Ratovanje
  1. Monoteizam
  2. Kinezki ideogrami
  3. Vedizam
  1. Geometrija
  2. Pitagorin poučak
  3. Odkriće lijevanja željeza
  1. Kola
  2. Prve jedrilice
  1. Bojna dvokolica

Važnije osobe