Andrija Mohorovičić

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Andrija Mohorovičić
ภาพถ่ายของAndria Mohorovicic.gif
Smrt 18. prosinca 1936.
Narodnost Hrvat
Materinski jezik hrvatski
Poznat/a po Mohorovičićev diskontinuitet
Zanimanje zemljofizičar
HrvatGrb.png

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije 23. siječnja 1857. - Zagreb 18. prosinca 1936.), ugledni je i svjetski poznati hrvatski znanstvenik s kraja 19. stoljeće i početka 20. stoljeća, na područjima klimatoslovlja i potresoslovlja.

Abstract

Andrija Mohorovičić (Croatian pronunciation: ǎndrija moxorǒʋitʃitɕ) January 23, 1857 – December 18, 1936; was a Croatian meteorologist and seismologist. He is best known for the eponymous Mohorovičić discontinuity and is considered a founder of modern seismology.

Životopis

Andrija Mohorovičić u mladjim danima.

Rodjen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu je upisao 1875. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu (1879. - 1880.), zatim na realci u Osijeku, pa od 1882. god. na Nautičkoj školi u Bakru. Na vlastitu molbu 1891. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. siječnja 1892. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog observatorija na Griču.

Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. god. na temelju disertacije O opažanju oblaka, ter o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a 1910. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, pa je od 1893. do 1917/1918. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. Već je 1893. godine dopisni član, a 1898. god. pravi član tadanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1918. do 1922. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda.

Podkraj 1921. godine je umirovljen, a preminuo je u prosincu 1936. god. i pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Njemu je u čast 1996. godine planetoid s rednim brojem 8422 dobio naziv - 8422 Mohorovicic.

Znanstveni rad

Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića je odlučujući bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, što ga je toliko zaokupilo da je 1887. god. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za odredjivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. godine nefoskop.

Dolazkom na mjesto upravitelja Meteorološkog observatorija u Zagrebu 1892., dalje usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvomu znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je 1901. godine povjereno vodjenje cijele meteorološke službe za tadanju banovinu Hrvatsku i Slavoniju, koju podiže kadrovski i instrumentalno na europsku razinu. I napokon djelatnosti tog observatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike.

Pokazao je zanimanje za osobito značajne meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. god. i "vijor" kod Čazme 1898. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svojemu zadnjem radu iz područja meteorologije (1901) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.

Početkom travnja 1893. godine Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. godine osnovao je u kotaru Jaska postaje za obranu od tuče. Početkom 1899. godine izradio je projekt za iztraživanje i izkorištavanje bure u području primorskog krasa, jer kako kaže "... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje".

Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes se najviše usmjereva k problemima seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovičić je posebno unapriedio spoznaje o mehanizmu prostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Time je prvi u svietu na temelju potresnih valova odredio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je potom njemu u čast medjunarodno prozvana Mohorovičićev diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i ini znanstvenici potvrdjuju postojanje tog sloja.

Obća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju predpostavljao motrenju. Iz njegovih izvješća je vidljiva težnja da napravi što više, u čemu ga je sprječavao manjak materialnih sredstava. Njegove misli i ideje su bile vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo kasnije: modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, učinak potresa na zgrade, izkorištenje energije vjetra, obrana od tuče, itd.

Reference

Adapted by GNU license, chiefly from Croatian Wikipedia (with conversion to original Croatian).