Augustinski heremiti
| Augustinski heremiti | |
|---|---|
| |
| Opći podatci | |
| Anima una et cor unum in Deum | |
| Osnivač(ica) | Inocent IV. |
Augustinski heremiti su katolički crkveni red. Red je osnovan 1. ožujka 1244., bulom pape Inocenta IV. - "Incumbit nobis" kojom su udruženi svi dotadašnji toskanski augustinski redovi. U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača.
Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku Hvaru: u Sućurju, Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču, u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj. Augustinci su se osobito trudili proširiti kult Svete Marije koju su zvali Naša gospa savjetnica (Mater boni consilii).
Život Augustinaca
Život u zajednici započinje kandidaturom koja traje oko šest mjeseci, a nastavlja se postulaturom koja traje do dvije godine. Ako postulant već ima uvjete za studij (poznavanje njemačkog jezika i maturu) već u postulaturi može započeti svoj teološki studij u Beču. Na početku postulature kandidat dobiva redovničko ime, ter oblači augustinski habit. Nakon postulature je godina novicijata, koja se obavlja u Njemačkoj, trenutno u Berlinu. Nakon godine novicijata polažu se prvi zavjeti (siromaštvo, poslušnost i čistoća). Ovi se zavjeti svake godine obnavljaju, a na kraju studija teologije polažu se svečani tj. vječni zavjeti, te nakon toga slijedi djakonsko i na kraju svećeničko redjenje. Polaganjem svečanih - doživotnih zavjeta postaje se punopravni član Reda sv. Augustina.
