Bibliographia Paleo-Croatica

Bibliographia Paleo-Croatica (1797-2000): važniji radovi od 18.- 20. stoljeća o ranohrvatskoj prapovijesti i predslavenskom podrijetlu antičkih Prahrvata do stoljeća VII, 249 naslova

Abstract

Some works in 18th - 20th century on the Croatian proto-history and ancient origin of Croatian ancestors before 7th century: 249 titles

Uvod

Nakon 7 desetljeća slavističke cenzure u bivšoj Jugoslaviji, ovdje se po prvi puta u nas nastojalo dati bar djelomičnu autorsko - kronološku bibliografiju dostupnih publikacija o etnogenezi Hrvata i našoj prapovijesti, od pionirske disertacije prof. dr. J. Mikocija (1797) pa do ovoga zbornika. Taj popis obuhvaća prvenstveno radove koji razmatraju našu antičku povijest i izvaneuropsko iztočno podrijetlo Hrvata iz prednje Azije od Kavkaza do Indije tj. hrvatsko indoiranstvo u širem smislu. Ostali tekstovi koji prikazuju tek iduće srednjovjekovlje nakon 7. stoljeća ili izključivo slavensko podrijetlo tu većinom nisu uvršteni, ako barem ne donose ranije predslavenske reference. Takodjer se navode prvenstveno monografske knjige, stručno-znanstveni članci u časopisima i zbornicima i suvremena stručna izvješća svjetskog Interneta, dok popularni osvrti i političke polemike o tom iz dnevnih novina ovdje uglavnom nisu obuhvaćeni, izim tek ponekih većih serijala.

Na temelju takova izbora o našoj antičkoj povijesti i iransko-kavkaskom podrijetlu, ovdje je prikupljeno ukupno već 249 naslova od 120 domaćih i stranih auktora, gdje su preko polovice znanstveni doktori ili sveučilišni profesori i poneki akademici. Zato sada nakon ove bibliografije, postaju posve besmislenim i nerealnim donedavne ocjene upornih slavista, da navodno u našoj iranistici većinom pišu "alternativni diletanti" - jer će uskoro najvjerojatnije biti baš obrnuto. To dakako još nije podpuni popis, koji sigurno iznosi čak oko 300 naslova (s popularnim člancima i blizu 400), jer su nam neki stariji i inozemni citati bez prave reference ostali nedostupni u izvorniku, a još je niz radova zbog jugoslavenske ideopolitičke cenzure izašao u emigraciji ili kopirano u privatnom "samizdatu". Medju pojedinim auktorima, najviše su radova u svezi antičkih Hrvata dosad objavili M. Marčinko (= T. Heres), prof. dr. S.K. Sakač i dr. A.Ž. Lovrić, pa po desetak naslova još prof. Z. Tomičić, prof. dr. N. Kujundžić, prof. M. Lovrić, dr. M. Rac, M. Horvat-Mileković, pa dr. L. Hauptmann i akademik prof. dr. O.N. Trubačev koji imaju najviše takovih radova u inozemstvu. Cijeli niz drugih auktora su s malobrojnim ili pojedinim radovima o našoj ranoj etnogenezi i prapovijesti.

Ipak nam već i taj djelomični popis jasno potvrdjuje, da je o indoiranskom podrijetlu antičkih Hrvata kroz prošla dva stoljeća izašla poprilično bogata i solidna višedisciplinarna literatura, dosad već podjednako brojna kao i razglašeno slavističko štivo o srednjovjekom postanku Hrvata: jedino što su u nas donedavna ovakvi neslavenski tekstovi bili uporno prikrivani i prešućeni za ideološko-geopolitičke svrhe, zbog održanja Jugoslavije i "srbohrvatskog" jedinstva. Dapače, medju novijim publikacijama o našoj etnogenezi u zadnjih desetak godina i osobito u najnovijim računalnim izvješćima svjetskog Interneta nakon 1995, originalni su iranistički radovi o ranim Hrvatima već znatno brojniji od klasičnih slavističkih koji postupno stagniraju jer gube smisao rada, pa ugledni slavisti većinom preradjuju još ranije poznate ili nerješive teme. Zato se već danas zbog sve te dosadanje literature, indoiranstvo ranih Hrvata mora uvažiti u nas barem kao realna i ozbiljna znanstveno-istraživačka problematika, koju je odsad nemoguće samovoljno zanemariti i prešućivati po akademskim navikama slavista iz bivših vremena, kada su još čvrsto držali ideološki monopol u hrvatskoj povijesti.

References

Abramović, A. 1996 - 1998: Ars militaris (Hrvatski viteški san). Hrvatsko slovo, god. III.- IV, Društvo književnika Hrvatske, Zagreb.

Aboud J., Lovrić A. Ž. 1994: Podrijetlo i rana povijest Kurda, prvih predslavenskih srodnika Prahrvata. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, p. 35 40. Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Zagreb.

Aboud J., Rac M. 1994: Paleogeografske i etnografske osobitosti ranohrvatske pradomovine u Kurdistanu. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, p. 21 26. Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Zagreb.

Babić, G. 1992: Historija hrvatske historije. Stručna knjiga, 277 str., Beograd.

Barada, M. 1943: Postanak hrvatskog plemstva. Časopis za hrvatsku povijest 1: p. 201, Zagreb.

Barle, J. 1907: Nešto o životu Josipa Mikoczya. Hrv. Prosvjeta 15, Zagreb.

Bauer, A. 1993: Armeno-kavkasko antičko podrijetlo starohrvatske umjetnosti i glagoljaštva. Zbornik "Tko su i dakle Hrvai" str. 65 - 68, Zagreb.

Bauer, A. i surad. 1993: Tko su i odakle Hrvati (Revizija etnogeneze). Znanstveno društvo za proučavanje etnogeneze, 104 p., Zagreb.

Bechicky, J. 1987: Wokol problematky etnogenezy Bialej Chorwacji. Pamietnik Slowianski, 36/37: 247 - 257.

Beševlijev, V. 1967: Iranski elementi u Prvobulgarite. Akademia nauk SSSR, Antičnoe obščestvo, 245 p., Moskva.

Budimir, M. 1975: Mariani. Onomastica Jugoslavica 5: 53 - 55, Zagreb.

Budimir, S. 1999: Zabranjeni dokumenti i istraživači hrvatske etnogeneze progonjeni u Jugoslaviji. (ovaj zbornik - u tisku)

Budimir S., Lovrić A.Ž. 1999: Poredbeni iskon gange i stećaka (naše, korzičke i južnokavkaske gange i stećki). Ognjište 10 (u tisku), Karlovac - Zagreb.

Carrera R.A., Ventura A., Nasto S., Caiaphas R., Major V. 1999: Croatia, Non-Slavic name. Deja news, March 1999, Internet.

Chwolson, D. 1869: Izvestya o Chazarah, Burtasah, Bolgarah, Madjarah i Slavjanah Ibn-Dasta. Sankt-Peterburg.

Coch, I. i sur. 1994: Programska organizacija terenskih ekspedicija i medjunarodne suradnje o etnogenezi. Zbornik "Tko su i odale Hrvati" str. 96 - 99, Zagreb.

Crnković, F. 1999: Dva stoljeća hrvatske iranistike, od Mikocija do Marčinka i Lovrića. Hrvatski književni list, 33: 3 - 4, Zagreb - Karlovac.

Čubratij, M. 1965: De historia christianitatis in antiqua Ucraina a primis exordiis. Romae.

Ćurić, M.N. 1991: Staroiransko podrijetlo Hrvata. Autorska naklada, 142 str., Zagreb.

Ćurić, M.N. 1994: Arijska Harauvatya pradomovina Hrvata. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati", str. 43 - 46, Zagreb.

Dabo-Peranić, M. 1962: Iranska Hrvatska (ca 2000 - 653 pr.Kr.). Paris.

Djodan, Š. 1994: Bosna i Hercegovina (kroz povijesna vrela). Zagreb.

Dumančić, D. 1994: Neostvaren put u selo Hrv u Iranu. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati", str. 47, Zagreb.

Dvornik, F. 1959: The making of central and eastern Europe. Boston.

Džaka, B. 1976: Naša narodna epika i Firdusijeva "Šahnama". Sarajevo, 255 str.

Fancev, F. 1938: Dokumenti za naše podrijetlo Hrvatskog preporoda (1790-1832). Gradja JAZU XII, Zagreb.

Galin, K. 1991: Hrvatski narodni instrumenti. Burgenland Mitte.

Gluhak, A. 1990: Porijeklo imena Hrvat. Autorska naklada, 334 str., Zagreb.

Graljuk, B. 1966: Ranosrednjovjekovne paralele Kijevske Rusi i hrvatskog etničkog prostora. Kulturne veze od Jadrana do Dnjepra, str. 31 - 54, The Bridge, Zagreb.

Graljuk, B. 1977: Bijela ili Velika zakarpatska Hrvatska. Hrvatski iseljenički zbornik 97: 366 - 378, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb.

Gregoire, H. 1952: L'origine et le nom des Croates et leur patrie Caucasienne. La nouvelle Clio, 4: 323 & 5: 466.

Grubešić, Z. 1999: Korijeni hrvatskog jezika. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Grubišić, S. 1979: Od pradomovine do domovine. Darlington Rd. (USA).

Grubišić, S. 1980: Rješenje zagonetke postanka hrvatskog imena. Hrvatska revija 30/4: 548 - 557, Buenos Aires.

Gušić, B. 1969: Prilog etnogenezi nekih starohrvatskih rodova. Zbornik “Povijest grada Nina” (G. Novak i V. Maštrović), str. 449 - 479, Institut JAZU, Zadar.

Gušić, M. 1972: Običaj Ljelja kao historijski spomenik. Etnološki pregled, JAZU Zagreb.

Hauptmann, L. 1924: Prihod Hrvatov. Strena Buliciana, Zagreb - Split.

Hauptmann, L. 1925: Dolazak Hrvata. Zbornik Kralja Tomislava, p. 86, Zagreb.

Hauptmann, L. 1931: Konstantin Porfirogenit o porijeklu stanovništva dubrovačkog zaledja. Rešetarov zbornik str. 17,, Dubrovnik.

Hauptmann, L. 1935: Kroaten, Goten und Sarmaten. Germanoslavica, Brno.

Hauptmann, L. 1937: Seoba Hrvata i Srba. Jugoslavenski istorijski časopis 3: 30.

Hauptmann, L, 1950: Hrvatsko praplemstvo. Razprave SAZU 1: p. 94, Ljubljana.

Heres, T. (Marčinko, M.) 1982: Dugo putovanje od Irana do Jadrana. Poljica, Gata.

Heres, T. 1988: Zemlja Morjana (Terra Marianorum). List poljičkog dekanata 13: 3 - 12, Poljica.

Heres, T. 1988: Iz hrvatske kulturne i glagoljaške povijesti od doselidbe. Zagreb.

Heres, T. 1990: Hrvatsko ime u prošlosti i sadašnjosti. Revija Marulić 3: 291 - 307, Zagreb.

Heres, T. 1990: Hrvatski grb, zastava i himna. Humac.

Heres, T. 1990: Hrvatska povijest od VI.stoljeća prije Krista do X. st. po. Kr., I - II. Poljica, Gata.

Heres, T. 1992: Hrvatske državne tvorbe u VII. stoljeću. Ognjište 4: 27-35, Zagreb.

Heres, T. 1992: Grčka i iranska teorija o podrijetlu Hrvata. Zbornik Marulić, 4: 501 - 513, Zagreb.

Heres, T. 1993: Prahrvatska kultura i uljudba. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati" str. 64, Zagreb.

Heres, T. 1994: Geneza imena Hrvat. Zbornik Hrvatska, 1: 15 - 19, Zagreb.

Herodotos:

Herzfeld, E. 1938: Altpersische Inschriften. Berlin.

Horoathos, M.F. (M. Fučkar-Marasović) 1986: Istina o Homerovoj Troji i glagoljici. Zagreb, 42 p.

Horvat, J. 1939: Iz Irana dolaze Hrvati. Kultura Hrvata kroz 1000 godina, knj. I: 28 - 34, Zagreb. Horvat, J. 1943: Les Croates, histoire. Librairie Velebit, 146 p., Zagreb.

Horvat-Mileković, M. 1993: Harahvaitiš - hrvatska tisućljeća, jezikoslovni aspekt. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati" str. 78 - 79, Zagreb.

Horvat Mileković M., Lovrić A.Ž. 1997: Prastaro nazivlje u "vejskoj cakajšćini" brdskih sela na otoku Krku. Zbornik "Prirodoslovna istraživanja riječkog područja" str. 235 - 248, Prirodoslovni muzej Rijeka.

Horvat-Mileković M., Lovrić A.Ž. 1998: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9: 109 - 137, Karlovac - Zagreb.

Horvat-Mileković M., Lovrić A.Ž. 1998: Srednjovjeki hrvatski i reliktni dialekti s indoiranskim arhaizmima. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Idrizović, N. 1995: Istovjetne megalitske nekropole kavkaskih haškara i hrvatskih stećaka. Hrvatski književni list, Zagreb - Karlovac.

Ilinski, G. 1922: K etnologiji imeni Ch’rvat’ "Horvat". Južnoslovenski filolog, 3: 23 - 26.

Istrin, V.A. 1963: 1100 let slavjanskoy azbuki. Akademya nauk SSSR, Moskva.

Issa, A.- A. 1993: Primjerne riječi slična oblika i značenja u kurdskom i hrvatskom jeziku. Zbornik "Tko su odale Hrvati" str. 80 - 83, Zagreb.

Ivanov, V.V. 1981: Cvetovaya simvolika v geografičeskih nazvanyah v svete dannyh tipologii. Balto-slavjanskie issledovanya 103 - 177, Moskva.

Jakić, Ž. 1995: Orontska banovina. Ognjište 6: 107 - 120, Karlovac - Zagreb.

Japundžić, M. 1994: Glagoljica hrvatsko pismo. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati" str. 73 - 75, Zagreb.

Japundžić, M. 1998: Hrvatska glagoljica. Hrvatska uzdanica, 100 str., Zagreb.

Japundžić, M. 1999: Gdje, kada i kako je nastala glagolica i ćirilica? Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Jurčev, D. 1994: Značaj i važnost toponima u Kaštelima. Zbornik "Tko su odakle Hrvati", str. 58, Zagreb.

Kadić, H. 1993: Genealoško - kronološki odnosi egipatske 18. dinastije i huritskog carstva Mitani. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati" str. 27 - 30, Zagreb.

Kale, E. 1999: Hrvati - iranska rana postojbina i jezična pripadnost slavenskoj grupi. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Khudad Al-Alam: The provinces of the World. In: V. Minorsky 1837, Persian Geographers, London.

Klaić, N. 1965: O Kasezima i Hrvatima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Dostignuća, 2: p. 11, Gospić.

Klaić, V. 1980: Hrvati i Hrvatska (Ime Hrvat u povijesti slavenskih naroda). Zagreb.

Koenig, F.W. 1931: Relief und Inshrift des Koenigs Dareios I. am Felsen von Bagistan. Leiden.

Korčinski, O. 1995: Još jednom o Horvatima. Lvov.

Kostrzewsky J., Tadeusz S. 1964: Iranskie elementy w kulturie slowianskie. Slownik starožitnošci slowanskich, II/2: 290 - 291, Akademia Nauk - Ossolineum, Warszawa - Krakow.

Košćak, V. 1993: Iranska teorija o podrijetlu Hrvata 1-4. Vjesnik 16.-19. 4. 1993, Zagreb.

Košćak, V. 1996: Iranska teorija o podrijetlu Hrvata. Etnogeneza Hrvata, p. 111-116, Matica Hrvatska, Zagreb.

Kotlarczyk, J. 1971: Siedziby Chorwatow wshodnych (The problem of Eastern Croats). Acta Archaeologica Carpathica, 12: 161 - 188, Krakow.

Kroch, K. 1994: Crvena Hrvatska u Ukrajini (predslavenska Crvena Hrvatska pod saramatskim Horitima u Ukrajini, 374-992 god.). Ognjište 6: 71 - 77, Karlovac-Zagreb.

Krpan, D. 1991: Hrvatski predci u Bhagavad Giti. Ognjište 3: 244 - 245, Karlovac.

Kujundžić, N. 1990: O podrijetlu, iranološkoj koncepciji i etnogenezi Hrvata. Glasnik HDZ 26, Zagreb.

Kujundžić, N. 1990: He megale Hrobatia. Glasnik HDZ 28, Zagreb.

Kujundžić, N. 1991: Na tragu hrvatskog iskona (20 godina povijesnog djelovanja T. Heresa). Glasnik HDZ 49, Zagreb.

Kujundžić, N. 1991: Afirmacija iranološke teorije. Glasnik HDZ 44, Zagreb.

Kujundžić, N. 1991: Hrvatski praiskon. Zrno 9/10, Zagreb.

Kujundžić, N. 1991: Dolazak Hrvata u Europu. Zrno 11, Zagreb.

Kujundžić, N. 1993: Bijela Hrvatska - He Megale Hrobatia. Zbornik "Tko su i dakle Hrvati", str. 51 - 52, Zagreb.

Kulišić, S. 1966: Neke balkansko-kavkaske kulturne podudarnosti. Godišnjak Akademije nauka BiH, 4: 117 - 145, Sarajevo.

Kurlowycz, J. 1964: Iransko-slowianskie stosunki jezykowe. Slownik starožitnošci slowianskich, II/2: 291 - 292, Akademia Nauk - Ossolineum, Warszawa - Krakow.

Labuda, G. 1964: Horiti, Chorwacja Biala. Slownik starožitnošci slowianskich, I: 255 - 256, II/ 1: 219, Akademia Nauk - Ossolineum, Warszawa - Krakow.

Lehr-Splawinski, T. 1954: Zagadnenie Chorwatow nadwislanskich. Warszawa.

Latyšev, V. 1890: Inscriptiones antiquae orae septentrionalis Ponti Euxini. Volumen II, 430 - 455, Petropoli.

Lovrić, A. Ž. 1992 1994: Biogeografski i kulturno povijesni uvjeti etnogeneze Hrvata. Projekt no. 6 99 278, Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske, Zagreb.

Lovrić A.Ž., Lovrić M. 1992: Izvorni antički Prahrvati. Ognjište 4: 122 130, Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1993: O ideološkom i znanstvenom pristupu etnogenezi na primjeru podrijetla Hrvata. Encyclopaedia moderna, 14 / 1: 28 35, Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1993: Novi izvori o antičkim Prahrvatima (Fragmenta antica Palaeo Croatica). Ognjište, 6: 52 63, Karlovac - Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1994: Znanstvena dokumentiranost protudokaza antičkom predslavenskom podrijetlu Hrvata. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, p. 12 14., Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1994: Huritoidno etnokulturno naslijedje prafeudalnih civilizacija u ranih naroda Hurrwuhi i Hurati. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, p. 60 64, Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1994: Pregled dosadašnjih hipoteza o etnogenezi Hrvata. Ognjište, 6: 52 61, Karlovac - Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1995: Kserobiomi od Jadrana do Irana. Dr. Sci. Thesis (disertacija), 460 p. Institut "Rudjer Bošković", Sveučilište u Zagrebu.

Lovrić A.Ž., Horvat Mileković M. 1995: Ranohrvatski Maryanni u Americi već prije Vikinga. Tomislav 4 / 40: str. 23, Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1996: Legende u "vejskom" govoru brdskih sela na otoku Krku. Posebni pretisak iz Čakavske riči, str. 90 - 96, Književni krug Split.

Lovrić, A. Ž. 1996: Novopronadjene rane civilizacije Prahrvata. Hrvatski književni list, 30 / 5: 13 14, Zagreb - Karlovac.

Lovrić, A. Ž. 1996: Povijesni identitet i iskonska tehnokultura Hrvata. Zbornik 1. INTERCON simpozija, p. V / 4, Zagreb.

Lovrić A.Ž., Horvat Mileković M. 1996: Veyska zayk Antičke epske legende na iranohrvatskom prajeziku krčkih gorštaka. Ognjište 7: 166 174, Karlovac-Zagreb.

Lovrić A.Ž., Rac M. 1997: Arhaično nazivlje na baegnjunskem govoru sjevernog Zagorja. Kaj, 30 / 5-6: 41 - 54, Kajkavsko spravišče Zagreb.

Lovrić A.Ž., Budimir S. 1997: Novonadjeni Predhrvati u Indiji, prajezik i civilizacija Saraswati pred 5.750-4.200 god. Ognjište 8: 284 - 288, Karlovac-Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1997: Simbolika svetih ptica i naš prapovijesni Pisanni Nikkal. Zbornik "Kontrapunkt slobode", ed. S. Murgić et al., p. 126-129, P.Nikkal Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1998: Prajezik i civilizacija Saraswati pred 5.750 - 4.200 godina. Hrvatski književni list, 32 / 7: str. 48, Zagreb - Karlovac.

Lovrić A.Ž., Lovrić M. 1998: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224 - 247, Karlovac - Zagreb.

Lovrić A.Ž, Horvat-Mileković M. 1999: Ranohrvatski jezik i njegovi pradialekti. Hrvatsko slovo V / 194: 12 - 13, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Lovrić, A.Ž. 1999: Dualna teogonija i orientalna kozmologija u starohrvatskoj bašćini. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Lovrić, A.Ž. 1999: Prof. dr. Josip Mikoci-Blumental (1734-1800), pionir hrvatske iranistike i njegovi sljednici. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Lovrić, A.Ž. 1999: Krivotvorba bosančice i Bašćanske ploče (Baština ranohrvatske književnosti i naš brojevni sustav). Hrvatsko slovo V/ 207: str. 13, Zagreb.

Lovrić, A.Ž. 1999: Ćiril nije izmislio glagoljicu (Glagoljica u predkolumbovoj Americi). Hrvatsko slovo, V / 229: str. 5, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Lovrić, A.Ž. 1999: Vedski su Hrvati kasno slavizirani (Zašto stranci izpravljaju naše jugodogmate). Hrvatsko slovo V/231: 12-13, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Lovrić, A.Ž. 1999: Prezimena na -ić su neslavenska (Stotine hrvatskih patronima iz klinopisa. Hrvatsko slovo (u tisku), Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Lovrić, A.Ž. 1999: Najnoviji arheonalazi iz ranohrvatske povijesti 1998/99. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Lovrić, A.Ž. 1999: Nalaz rigvedskih Hrvata iz bakarnog doba (Naših 5.300 godina od Pakistana do Jadrana). Hrvatski književni list 34 (u tisku), Zagreb - Karlovac.

Lovrić, A.Ž. 1999: Srednjovjeki Hrvati odkrili Ameriku? (U Paragvaju 61 ploča na glagoljici iz 7.-14.stoljeća). Hrvatski književni list 34 (u tisku), Zagreb-Karlovac.

Lovrić A.Ž., Budimir S. 1999: Ikavska šćakavica, starohrvatski govor srednjovjeke Bosne. Ognjište, 10 (u tisku), Karlovac - Zagreb.

Lovrić, M. 1993: Začeci naroda susjednih Hrvatima (afrički Serbon, hetski Pravlasi i mezopotamska Koruša). Zbornik "Tko su i odale Hrvati" str. 90 - 93, Zagreb.

Lovrić M. 1999: Prvi dokumenti Prahrvata na Starom istoku i rane doselidbe Indoarijaca na Jadran. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1985: Coastal ruins of Southeastern Europe and Asia Minor. Rapports CIESM, ser. Isles, 29 / 6: 151- 152, Muséum Monaco.

Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1994: Pradinastije šarmata i pracrkva Lubura staroistočnih država Hurrwurtu, Hurrwuhé Hillaku i Huratina. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, str. 31 35, Zagreb.

Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1998: Synodos Horouathon, 1.800 - godišnjica Hrvatskog državnog Sabora. Hrvatski književni list, 32 / 7: str. 8, Zagreb - Karlovac.

Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1998: Seune Nebešniki - starohrvatska teogonija iz naših pučkih mitova. Ognjište, 9: 425 - 432, Karlovac - Zagreb.

Lovrić M., Malinar H., Rac M. 1999: Zagonetka krčke Korintije ili Uri-Kuoryta, najveće neistražene gradine na Jadranu. Ognjište, 10 (u tisku), Karlovac - Zagreb.

Lovrić, M. 1999: Začetak i suton hrvatske pomorske baštine. Hrvatsko slovo V/ 220: str. 13, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Ludat, H. 1953: Fabenbezeichnung in Völkernamen. Saeculum 4/2: 138 - 155.

Lupić, Ž. 1999: Arachosia and the origin of the name Hrvat. Croatia - historical overview, August 1999, Internet.

Malinar, H. 1994: Putokazi za daljnja proučavanja starohrvatskog graditeljstva. Zbornik "Tko su i odakle Hrvat" str. 69 - 70, Zagreb.

Malinar H., Rac M., Lovrić A.Ž. 1998: Krčka Korintija (Uri-Kuoryta), najveća neistražena gradina na jadranskim otocima. Iranski kulturni centar Zagreb (ovaj zbornik).

Mandić, D. 1990: Hrvati i Srbi, dva stara različita naroda. Nakladni zavod Matice Hrvatske, 320 str., Zagreb.

Marčinko, M. 1974: Pokušaj razjašnjenja velike zagonetke o postanku glagoljice. Poljica 1/4: 7 - 27, Gata.

Marčinko, M. 1992: Iranska teorija o podrijetlu Hrvata. Hrvatska revija 42/1: 28-50, Zagreb.

Marčinko, M. 1993: Podrijetlo i značenje imena Hrvat. Zbornik Kačić 25: 369 - 384, Omiš.

Marčinko, M. 1993: Od prahrvatskoga doba do VII. st. po. Kr. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati", str. 41, Zagreb.

Marčinko, M. 1993: Tragovima hrvatskog imena. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati" str. 76 - 77, Zagreb.

Marčinko, M. 1994: Tragovima hrvatskog imena do 7. st. po. Kr. My Croatia, p. 18 - 25, DMD Zagreb.

Marčinko, M. 1995: Stjepan Krizin Sakač D.I. i njegovo povijesno djelo. Hrvatska revija 45 / 3: 263 - 301, Zagreb.

Marčinko, M. 1996: Kraljevstvo Hurravat. Ognjište 7: 19 - 24, Karlovac-Zagreb.

Marčinko, M. 1998: Put Hrvata od Indije do Jadrana. Hrvatsko slovo 4. 12. 98: str. 13, Zagreb.

Marčinko, M. 1999: Hrvatska pravjera. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Marčinko, M. 1999: Pradomovina Hrvata i njihovo putovanje kroz prostor i vrijeme. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Mikoczy-Blumenthal, J. 1797: Hrvati rodom Slaveni, potekli od Sarmata potomaka Medijaca (došli u Dalmaciju oko 630. s dopuštenjem cara Heraklija i oteli ju od Avara). Disertacija, Arhiv JAZU, Zagreb.

Mikulić, T. 1999: Otvoreni pečati (huritska pozadina patrijarha, Hebreja i Mojsija). Kapital trade, 418 str., Zagreb.

Miletić, A. 1998: Balkans history questions. Deja news, May 1998, Internet.

Minorsky, V.F. 1937: Khudad al - Alani (Anonymous, Regions of Alans: with translation and interpretation). “I.W. Gibb Memorial” Series N.S. XI: p. 445, London.

Mlač, K. 1977: Mimoidjeni izvori najstarije hrvatske povijesti. Revija Marulić 10: 5, 424, Zagreb.

Modestin, J. 1912-1928: Imena petorice braće i dviju sestara na početku hrvatske povijesti, I-III. Nastavni Vjesnik 20 / 13: p. 605; 34 / 26: p. 9; 36: p. 288.

Modestin, J. 1926: Zastupa li Kosentzes Kasege? Nastavni Vjesnik 34: p. 115.

Müller, V. i surad. 1994: Hrvatski povijesni zemljovidi. Školska knjiga, Zagreb.

Murgić S., Rac M., Lovrić A.Ž. 1998: Poredba predslavenskih pradialekata u Hrvatskoj - Ćiribirci u Istri i Veyâne na Krku. Medjunarodni kolokvij o ranoiranskom iskonu Hrvata (u tisku), Iranski kulturni centar, Teheran - Zagreb.

Mužić, I. 1989: Podrijetlo Hrvata. Nakladni zavod Matice Hrvatske, 273 p., Zagreb.

Mužić, I. 1998: Hrvatska kronika (547.- 1089.). Matica Hrvatska, 175 str., Split.

Nachtigal, R. 1937: Donesek k zgodovini vprašanja o imenu Hrvat. Etnolog, X-XI / 39: p. 390, Ljubljana.

Omrčanin, I. 1993: Mit bogova u predpovijesti Hrvatske. Ivor press, 158 str., Washington.

Orosius, Presbyter: Compendium historiae mundi (A.D. 418). In: J. Bosworth 1855, Compendious history of the World I / 1, London.

Oštir, K. 1926: K predslovenski etnologiji Zakarpatja. Etnolog I/27: 1, Ljubljana.

Paščenko, E. 1997: Ime Hrvat označavalo je elitni vojni sustav. Hrvatski književni list VI/31: 24 - 27, Zagreb - Karlovac.

Paščenko, E. 1998: Etnogeneza i mitologija Hrvata u kontekstu Ukrajine. Meditor, 330 str., Zagreb.

Paščenko, E. 1999: O iranskom problemu u proučavanju etnogeneze Hrvata. Hrvatski književni list 33: 7 - 8, Zagreb - Karlovac.

Pejaković, M. 1978: Broj iz svjetlosti - starohrvatska crkvica Sv. križa u Ninu. Matica Hrvatska, Zagreb.

Pintarić, N. 1990: O pitanju etnogeneze Bijele Hrvatske (prijevod s poljskog). Glasnik HDZ, 22: 31 - 33, Zagreb.

Pintarić, N. 1999: Otkrivanje Bijele Hrvatske. Revija Marulić 2: 331 - 330, Zagreb.

Pintarić, N. 1999: Smisao i značenje hrvatskog grba. Revija Marulić 3: 598 - 599, Zagreb.

Pogodin, A. 1901: Iz istorii Slavjanskih peredviženiji. Petrograd, 87 p.

Pogodin, A. 1902: Sbornik statei po arheologii i etnografii. Petrograd (2. eed. 1964)

Rac M., Lovrić A.Ž., 1994: Izvaneuropsko podrijetlo hrvatske zemlje, antropotipa i agrarnih kultivara. Zbornik: Tko su i odakle Hrvati, Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, p. 15 20, Zagreb.

Rac, M. 1997: Kyrnawala - Kratki pregled povijesti Vinodola od prapočetaka do danas. Ognjište 8: 235 - 245, Karlovac - Zagreb.

Rac, M. 1999: Prof. dr. S.K. Sakač (1890-1973), glavni hrvatski iranolog. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Rac M., Budimir S. 1999: Antropogenetski i agrobiološki dokazi prirodo-znanstvenog podrijetla Hrvata. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Ramljak I., Lovrić A.Ž. 1998: Ranoantičko podrijetlo i razvitak starohrvatskih i slavenskih prezimena. Medjunarodni kolokvij o ranoiranskom iskonu Hrvata (u tisku), Iranski kulturni centar, Teheran - Zagreb.

Rus, J. 1933: Slovanstvo in vislanski Hrvatje 6. do 10. stoletja. Etnolog sv. 6, Ljubljana.

Rayney, A. 1972: Hurrians (Biblic Hivites). Encyclopadia Judaica, 8: 1114 - 1117, Jerusalem (hrvatski prijevod: Zbornik o etnogenezi, str. 25 - 26, Zagreb 1994).

Rostovtsew, M. 1922: Iranians and Greeks in south Russia. Oxford, 198 p.

Sakač, S. K. 1937: O kavkasko - iranskom podrijetlu Hrvata. Život, 18: 1 - 25, Zagreb.

Sakač, S. K. 1938: Pravo značenje naziva "bijela" i "crvena" Hrvatska. Život, 19: 332 - 339, Zagreb.

Sakač, S. K. 1939: Otkuda Hrvatima "Ban"? Život, 20: 388 - 400, Zagreb.

Sakač, S. K. 1940: Krapina, Kijev, Ararat (krapinska, kijevska i armenska priča o trojici braće i jednoj sestri). Život, 21: 129 - 149, Zagreb.

Sakač, S. K. 1941: Dr. Zdenko Vinski, Uz problematiku starog Irana i Kavkaza s osvrtom na podrijetlo Anta i Bijelih Hrvata (Zagreb 1940, 245). Orientalia Christiana Periodica, 7:. 532 (recenzija - njemački).

Sakač, S. K. 1942: Historijski razvoj imena "Hrvat" od Darija I. do Konstatina Porfirogeneta (522. pr. Kr. do 959. post. Kr.). Život, 23: 1 - 18, Zagreb.

Sakač, S. K. 1943: Tragovi staroiranske filozofije kod Hrvata. Život, 24: 9 - 24, Zagreb.

Sakač, S. K. 1949: Iranische Herkunft des kroatischen Volksnamens. Orientalia Christiana Periodica, 15: 313 - 340, Roma.

Sakač, S. K. 1949: Intorno all' etnogenesi slava. Nuove opinioni sull' origine e la formazione dei popoli slavi. La Civilta Cattolica C, 4: 46-55 + 262-273, Roma.

Sakač, S. K. 1952: Symboles eucharistiques dans l' ancien art croate (VII° -XII° st.). Osoba i duh, 4: 17 - 40, Madrid.

Sakač, S. K. 1952: Teorije, napose iranske o postanku Hrvata. Hrvatska revija, 2: 329 - 348, Buenos Aires.

Sakač, S. K. 1955: The Iranian origins of the Croats according to C. Porphyrogenitus. The Croatian nation (A symposium by seventheen Croatian writers). Croatia - American series, 3: 30 - 46, Chicago.

Sakač, S. K. 1962: La fondazione dell' impero dell Ciro il grande: il suo significato storico nella ricorrenza dal duemilacinquecentesimo anniversario. L' Osservatore Romano, 108: p. 3, Roma.

Sakač, S. K. 1966: Vjerski simbolizam ukrasnih prepleta u staroj hrvatskoj umjetnosti. Crkva u svijetu, 1: 32 - 37, Split.

Sakač, S. K. 1971: Osnutak carstva Kira Velikog. Obnovljeni Život, 26: 264-267, Zagreb.

Sakač, S.K. 1999: Slavistika i Hrvati (Hrvati i filološko-etnički pansrbizam). Hrvatsko slovo V/198: str. 5, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Sdrinias, D. 1996: Traces of the Croatian name. Deja news, August 1996, Internet.

Smiško, M.J. 1960: Karpatski kurgani prve polovice I.tisućljeća n.e. Kiev, 152 p.

Sokol, V. 1986: Panonija izmedju 400-te i 800-te godine. Zbornik: 40 godina arheoloških istraživanja sjeverozapadne Hrvatske, Zagreb.

Strauli, R. 1992: Kroaten und Serben, ihre grundverschiedene Herkunft. Mouseion 2000/4: 6 - 25, Zürich (hrvatski izvod: "Tko su i odakle Hrvati" p. 94-95, Zagreb 1994).

Strzygowski, J. 1927: O razvitku starohrvatske umjetnosti. Matica Hrvatska, 225 str., Zagreb.

Šegvić, K. 1938: Glagoljica i njezino podrijetlo. Hrvatska smotra VI, Zagreb.

Šufflay, M. 1928: Zarathustra u Crvenoj Hrvatskoj. Obzor 11/IX, Zagreb.

Tomašić F., Lovrić M. 1993: Starohrvatski Marjani, levantski kulturni relikti i arhaično nazivlje otoka Krka i Visa. Zbornik "Tko su i odakle Hrvati", s.55-57, Zagreb.

Tomašić F., Yošamya Z. (A.Ž. Lovrić) 1997: Arhaična pučka predaja u "cakajšćini" brdskih sela na otoku Krku. Čakavska rič, 25: 167 - 199, Književni krug Split.

Tomičić, Z. 1992: Tko smo, odakle smo i koja krv u nama teče (u Zagrebu utemeljeno Društvo za proučavanje etnogeneze Hrvata). Ognjište 4: 165-168, Karlovac.

Tomičić, Z. 1992: Predložen i usvojen novi znanstveni projekt "Geobološki i kulturno-povijesni uvjeti etnogeneze Hrvata". Ognjište 4: 165 - 175, Karlovac-Zagreb.

Tomičić, Z. 1994: Mogućnosti dokaza za našu praopstojnost. Zbornik "Tko su i dakle Hrvati, str. 11, Zagreb.

Tomičić, Z. 1997: Kraljevstvo Hrvata (Š. Djodan). Ognjište 8: 277-283, Karlovac.

Tomičić, Z. 1997: Bogonosci, Ivo Pilar o Bogumilima. Hrvatska obzorja, br. 3/1997, Matica Hrvatska, Split.

Tomičić, Z. 1998: Grlinčeki i dodoši Hrvatica i iranske i rimske carice; Zagreb.

Tomičić, Z. 1999: Dva stoljeća hrvatske iranistike, od Mikocija do Marčinka i Lovrića. Hrvatski književni list, 14 (33): 3 - 4, Zagreb - Karlovac.

Tomičić, Z. 1999: Bogonosci - Ivo Pilar o bogumilima. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Tomičić, Z. 1999: Iranski mazdaizam, maniheizam i Europa. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Tomičić, Z. 1999: Hrvati kao pranarod. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Tomičić Z., Lovrić A.Ž. 1999: Ranoiranski iskon predslavenskih Hrvata. Zbornik simpozija (u tisku), Iranski kulturni centar, Teheran - Zagreb.

Toporov, V.N. 1983: K voprosu severo-zapadnyh granic drevneiranskogo areala (Ešće raz Yordana, Getica 116). Sbornik "Slavjanskie i balkanskie yaziki" str. 38-48, Moskva.

Trubačev, O.N. 1967: Iz slavjano-iranskih leksičeskih otnošeniy. Etimologya str. 3 - 81, Izdateljstvo Nauka, Moskva.

Trubačev, O.N. 1968: Nazvanya rek pravoberežnoy Ukrainy, etničeskaya interpretacya (Etimologya). Izdateljstvo Nauka, Moskva.

Trubačev, O.N. 1976: O Sindah i ih yazyke. Voprosy yazykoznanya, 76/4: 39 - 63.

Trubačev, O.N. 1977: Indoarijci v severnom Pričernomorye. Voprosy Yazikoznanya 6: 13 - 29.

Trubačev, O.N. 1979: Arhaie Skythie (Staraya Skifya y Gerodota IV, 99) i Slavjane, lingvističesky aspekt. Voprosy yazykoznanya, 79/4: 29 - 45.

Trubačev, O.N. 1982 - 1985: Yazykoznaye i etnogenez Slavjan (Drevnie Slavjane po dannym etimologii i onomastiki), I - V. Voprosy yazykoznanya 82 / 4: 10 - 26, 82 / 5: 3 - 17, 84 / 2: 15 - 30, 84 / 3: 18 - 29, 85 / 4: 3 - 17.

Vančik, B. 1998: Hrvatski prajezik zakarpatske Hrvatske. Ognjište 9: 277 - 286, Karlovac - Zagreb.

Vasmer, M. 1923: Die Iranier in der Süd-Russland. Leipzig, 56 p.

Vernadsky, G. 1938: On the origins of Antae. American Oriental Society, 59 / 1: 56 - 66, Philadelphia.

Vernadsky, G. 1953: A Note on the Name Antes. Journal of the American Oriental Society. 73: 192 p.

Vidović, M. 1991: Hrvatski iranski korijeni. Grgur Ninski, 244 str., Zagreb.

Vidović, M. 1998: Od naroda do države. Ognjište 9: 259 - 268, Karlovac-Zagreb.

Vidović, M. 1999: Zarathuštro Spitamo; Gatha (mscr. u tisku) naklada Z. Tomičić, Zagreb-Karlovac.

Vinski, Z. 1940: Uz problematiku starog Irana i Kavkaza s osvrtom na podrijetlo Anta i Bijelih Hrvata. Autorska naklada, 245 str., Zagreb.

Whittet, S. 1999: Sarasvati (origin of Persians). Deja news, August 1999, Internet.

Wojcicki, K.W. 1836: Piesni ludu Bialo - Chrobatow. Krakow.

Wojciechowski, T. 1873: Chrobacya. Krakow.

Yošamya, Z. (A.Ž. Lovrić) 1997: Kyska bešeda, srednjovjekovna pračakavica gorskih sela uz Bitoraj i sličnost s vejskim na Krku. Ognjište, 8: 142 - 151, Zagreb.

Yošamya, Z. (A.Ž. Lovrić) 1999: Dualna teogonija i orientalna pomorska kozmologija u starohrvatskoj baštini. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Yošamya M., Yošamya Z. (Lovrić M. & Lovrić A.Ž.) 1998: Podrijetlo Liburna i njihovo etnokulturno naslijedje u Hrvata. Ognjište, 9: 175 - 187, Karlovac-Zagreb.

Yošamya, M. 1999: Ranohrvatski helenizmi i bizantinski standard (pravoslavni bizantizmi našeg vukopisa). Hrvatsko slovo V/203: str. 13, Zagreb.

Yošamya, M. 1999: Veyski prazemljopis svijeta i Jadrana (iskon i nestanak starohrvatskog mjestopisa). Ognjište 10 (u tisku), Karlovac - Zagreb.

Yošamya, M. 1999: Antički iskon hrvatske plovidbe i naše pomorske selidbe. Iranski kulturni centar, Zagreb (ovaj zbornik).

Yošamya, Z. 1999: Srednjovjeki Hrvati i Arapi u Americi (Allâ shallâh lullah, Allâ shallâh menah). Zbornik 8. simpozija "Islamski svijet u XX. stoljeću" (u tisku), Iranski kulturni centar, Zagreb.

Zacharias, Rhetor: Historia Ecclesiae (A.D. 559). In: Sbornik Akad. B.D. Grekovu, Akademya Nauk 1962, Leningrad.

Žukov, G. 1998: Tanais, nadpise na kamne. Internet, August 1998.

Županič, N. 1925: Prvobitni Hrvati. Zbornik kralja Tomislava, str. 291 - 296, JAZU Zagreb.

Županič, N. 1927: Harimati - studija problema prvobitnih Hrvatov. Ljubljana.

Županić, N. 1928: Prvi nosioci imena Srb, Hrvat, Čeh in Ant. Etnolog, 2: p. 74, Ljubljana.

Županič, N. 1937: Značenje barvnega atributa v imenu "Crvena Hrvatska". Etnolog 10/39: 355 - 376, Ljubljana.

Izvornik

Adapted by GNU-license from the former Croatian WikiSlavia: Bibliographia Palaeo-Croatica.