Biograd (na moru)
| Država |  ???
|
|---|---|
| Županija | Zadarska |
| Površina | |
| - ukupna | 35.5 km2 |
| Nadmorska visina | 149 mnm |
| Pučanstvo (2011.) | |
| - ukupno | 5,569 stan. |
| - ukupna gustoća | 157 stan./km2 |
| Dan grada | 4. studenog |
| Zaštitnik | sv. Stošija |
| Poštanski broj | 23210 |
| Pozivni broj | +385 023 |
| Službena stranica | http://www.biogradnamoru.hr/ |
Biograd na Moru je grad luka i turističko središte na obali Pašmanskoga kanala, 28 km jugoistočno od Zadra.
Sadržaj
Zemljopis
Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i oko njega na kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana, a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj, Ždrelac i Vrgadu na istoimenom otoku.
Poviest
Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom 10. stoljeća, dok je u 11. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. je Biograd utočište bjeguncima iz Zadra, pa se nazivao i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski banovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud. Turistički razvoj Biograda počeo je izmedju dva svjetska rata. Prvi su gosti, Česi počeli dolaziti u Biograd tijekom 1920tih. Prvi hotel je izgradjen 1935. na mjestu današnjeg hotela 'Ilirija'. Za srpske agresije 1991.- 1993. je grad pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom. Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007. za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.
Pučanstvo
Grad Biograd na Moru je po popisu stanovništva 2011. godine na površini od 35,5 km2 imao 5,569 stanovnika, što predstavlja 3,28% od ukupnog broja stanovnika Zadarske županije, odnosno 0,13% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Biogradu na Moru je 157 stanovnika/km2.
Uprava
Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine: Pakoštane, Pašman, Tkon, Sveti Filip i Jakov. Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.
Gospodarstvo
Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman, ali je također i regionalno središte okolnih mjesta i općina.
Spomenici i znamenitosti
- Zavičajni muzej grada Biograda na Moru
Naobrazba
- Osnovna škola Biograd na Moru
- Srednja škola Biograd na Moru
Kultura
Kulturne udruge:
- Gradska glazba
- KUD „Kralj Tomislav"
- Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
- Dječji forum društva „Naša djeca"
- Muška klapa Biograd
Šport
Športske udruge:
- Vaterpolo plivački klub „Biograd"
- Hrvatski nogometni klub „Primorac"
- Rukometni klub „Biograd"
- Atletski sportski klub „Maraton"
- Atletski klub „Soline"
- Karate klub „B"
- Teniski klub „Biograd"
- Teniski klub „As"
- Jedriličarski klub „Biograd"
- Ronilački klub „Albamaris"
- Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
- Plivački klub „Dupin"
- Košarkaški klub „Biograd"
- Odbojkaški klub „Biograd"
- Klub odbojke na pijesku „Soline"
- Jet ski klub "Maestral"
Vanjske sveze
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia.
