Blejnadorna, 1.892m
Blejnadorna, 1.892m (kraško gorje izmedju Livna i Glamočkog polja): - To je treća viša planina bliže okolice Livna, nakon najviših Cincera (2.006 m) i Troglava (1.913 m). Uzdiže se iznad Livna sjeverozapadno izmedju Glamočkoga i Livanjskog polja, kao viši jugoiztočni nastavak planine Šator (1.872 m), s kojim ju spaja niži greben medjugorja Staretina (1.300 - 1.500m), dok se iztočnije Blejnadorna nastavlja u ovdašnji najviši greben Cincer (2.006 m) sjeveroiztočno od Livna.
Blejnadorna u širjem obsegu (Šator-Cincer) je donekle poznata već od rimske antike na klasičnom latinskomu kao Montes Ditionis. Medju domaćima najranijim imenima tog vrha poznata je vlaho-romanski kao Pleina-Torna, iz čega se potom razvilo naše ikavsko Blejnadorna. Druga i kasnija, jugo-srpska inačica "Velika Golija" se tu proširila uglavnom tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, iako se ina veća i prava planina Golija (1.945 m) zapravo uzdiže puno iztočnije, na granici iztočne BiH i Crne Gore.
Sadržaj
Zemljopis i vrhovi
Najviši glavni vrhunac uzdiže se na jugoiztočnom kraju toga planinskog lanca kao Gornja Blejnadorna (1.892m = srb. "Velika Golija"), a zapadnije od toga se još dižu u nizu ini vrhovi s arhajskim poluromanskim imenima: Donja Blejnadorna (1.891m: srb. Pričija), Čatorna (1.634 m), Mitra (1.555 m), Zugva (1.544 m), Brona (1.449 m) i Sevendut (1.457 m). Izmedju ovih su usječeni klanci i gorska sedla takodjer čudnih poluromanskih imena: Suturba, Ozirna, Jenit, Drul, Junč, itd.
Južne strmine Blejnadorne većinom su gradjene od čistih mezozojskih vapnenaca oceanskog podrietla iz Tetisa, a sjeverne padine spram Glamoča se pretežno sastoje od dolomitnog vapnenca više jezerskog izkona, pa je tipični kraški reljef tu puno izrazitiji na jugozapadu.
Zbog blizine popularnog Troglava, Šatora i Cincara, u planinarstvu je podjednako visoki susjedni greben Blejnadorne uglavnom ostao manje poznatim i slabije je posjećen, pa je i prirodoslovno manje iztražen, izim geologije i šumarstva (I. Horvat 1936, V.Stefanović i sur. 1983).
Podneblje i raslinstvo
Razmjerno visoki gorski greben Blejnadorne je tu regionalno važna klimatska i vegetacijska bariera. Stoga su sjeverne padine i glamočko podnožje tu znatno hladnije i vlažnije s tipskim srednjoeuropskim podnebljem i kontinentalnim raslinstvom, dok južne padine i livanjsko podnožje imaju jače polusredozemne utjecaje klime i vegetacije (submediteran).
Na najvišem grebenu iznad nekih 1.600m prirodno raste niska grmasta klekovina bora krivulja (Pinion mughi), ali koja je tu većinom uništena i pretvorena u naknadne visinske travnjake (Seslerietalia). Izpod ovih, od 1.400 - 1.600m su niske predplaninske šikare bukve, a približno od 1.100 - 1.400m su mješovite polučetinjarske šume bukve s jelom. Izpod ovoga je već raslinstvo različito, ovisno o sjevernoj ili južnoj padini. Na sjevernoj padini su obične bukove šume, pa niže u glamočkom podnožju kitnjak i grab (Querco-Carpinetum betuli).
Polusredozemni jug
Naprotiv su južne livanjske padine prirodno obrasle poluprimorskim šumama hibridne jele, crnograba, bjeloduba, medunca i sl.: u srednjem pojasu Seslerio-Abietetum i Aceri obtusati-Fagetum, pa niže Ostryo-Quercetum dalechampii i Orno-Quercetum cerris. Najniži brežuljci južnoga livanjskog podnožja tu imaju polusredozemne šumice Orno-Carpinetum orientalis.
Na tim južnim livanjskim padinama se iztiče sredozemno grmlje nalik dalmatinskoj Zagori, npr. Carpinus orientalis, Colutea arborescens, Coronilla emeroides, Frangula rupestris, Genista dalmatica, Moltkia petraea, Seseli globiferum, itd. Naprotiv na gornjem grebenu Blejnadorne rastu dinarsko-planinske biljke kao Lonicera borbasiana, Salix retusa, Centaurea pindicola, Scabiosa leucophylla, Helianthemum alpestre i sl.
Poviest i pučanstvo
Južne livanjske padine i podnožje Blejnadorne su naseljene već od klasične antike ilirskim plemenom Ditiones, dok se tu od 10. stoljeća spominje starohrvatska župa Chlebena (Hlievno) najprije u posjedu plemena Šubića i potom Vukčića-Hrvatinića. Raslinstvo toga gorskog grebena je dosta degradirano sezonskim polunomadskim stočarstvom.
Abstract
Blejnadorna (= Croat; serb. Velika Golija) is a mountain in the municipality of Livno, western Bosnia and Herzegovina. It has an altitude of 1,891 metres (6,200 ft).
Poveznice
Reference
Almost original condensed compilation (partly loaded from the former WikiSlavia).
