Carl Maria von Weber

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Carl Maria von Weber
Carl Maria von Weber.jpg

Carl Maria von Weber

Smrt London, 5. lipnja 1826.
Narodnost Nijemac
Materinski jezik njemački
Zanimanje skladatelj, dirigent
Roditelji Franz Anton von Weber i Genoveva Weber

Carl Maria Friedrich Ernst von Weber (Eutin, 18. studenog 1786. - London, 5. lipnja 1826.), njemački skladatelj, dirigent i pijanistički virtuoz. Stvarao je u duhu razdoblja romantizma. Smatra se otcem njemačke nacionalne opere.

Životopis

Rodjen je u Eutinu kao najstariji od troje djece Franz Antona von Webera. Njegov otac bio je stric Mozartove žene Constaze. Njegova majka, Genoveva Weber, bila je operna pjevačica. Zarana je dobio poduku od otca i (polu)braće (koji su ga željeli obrazovati kao čudo od djeteta po uzoru na W. A. Mozarta), a potom od M. Haydna i Johanna Nepomuka Kalchera. Znatan je utjecaj na njega imao i njegov bečki učitelj, skladatelj i teoretičar G. J. Vogler, koji mu je omogućio i prvo zaposlenje kao dirigenta u kazalištu u Wrocławu (1804–06). Zaposlenje na dvoru u Stuttgartu (1807–10) omogućilo mu je više vremena za skladanje negoli kasnije progonstvo (sbog podmićivanja kako bi izbjegao vojnu službu), kada je godinama putovao i nastupao na koncertima u njemačkim gradovima i u Švicarskoj. U Pragu se zadržao tri godine kao glasbeni ravnatelj tamošnjega Staležkog kazališta, gdje je ravnao izvedbama njemačkih opera i postavljao talijanska i francuzka djela u njemačkom prijevodu. Od 1817. unaprijedio je i vodio njemačko dvorsko operno kazalište u Dresdenu, a kao kapelnik trebao je skladbama zadovoljiti sve dvorske potrebe. Karijera mu se korjenito promijenila nakon izvanrednog uspjeha njegove opere "Strijelac vilenjak" (Der Freischütz, 1821) u Berlinu, a potom i na drugim pozornicama. Slijedile su naručbe djela i za druga kazališta. Sljedeća opera, "Euryanthe" (1823), bila je dočekana s pomiješanim reakcijama, nu u Dresdenu je, za razliku od ostalih središta, izazvala oduševljenje. Tuberkulozom već znatno narušena zdravlja, na poziv londonske operne kuće Covent Garden, skladao je operu "Oberon", koju je s uspjehom praizveo 1826. Ondje ga je zatekla smrt tiekom priprema za povratak u Europu.

Zaključak

Weberovo glasbeničko djelovanje bilo je svestrano. Njegova razmišljanja o glasbi i njihovo objavljivanje u novinama i glasbenim časopisima proizašli su iz praktičnih, ali i idejnih razloga: pisao je kritike te analitičke studije i eseje radi dodatne zarade, ali i kako bi promovirao vlastitu umjetničku djelatnost i estetička stajališta, želeći povisiti razinu kritičkoga suda o glasbi, ali i obrazovati gradjansku publiku. U skladu s idejama kruga njegovih istomišljenika, okušao se i u književnoj fikciji. Kao interpret istaknuo se ponajprije kao pijanist, nu važnija je njegova dirigentska djelatnost. Postavljanje odabranih opera na scenu, način njihove adaptacije i kraćenja upućuju na to da je težište stavljao na duh i osjećaj kao glavna mjerila umjetničke istine. Na njegovo stvaralaštvo, nastalo djelomice po naručbi (10 romantičnih opera, scenska glasba, arije, dueti i ansambli, crkvena i svjetovna zborska glasba, popijevke, glasbene šale, koncerti i koncertantne skladbe za glasovir, za klarinet i dr., puhaći ansambli i komorna glasba, skladbe za glasovir solo i četveroručno te mnogobrojne obradbe), utjecali su njegovi učitelji, ali i mnogi skladatelji Singspiela, ter francuzke i talijanske opere kasnoga 18. st. Izticao je melodijsku liniju, često je rabio plesne ritmove i nagle modulacije. Iztraživao je i usavršavao nove izvoditeljske tehnike i zvukovne mogućnosti instrumenata i ansambala. Nadovezao se na uobičajene formalne okvire kasnoga 18. st., a kao koncertant volio je varijacije na vlastite i tudje popularne teme. Weber je osobito važan kao skladatelj operne glasbe. U zrelim ostvarenjima nadovezao se na tradiciju Singspiela, ter je, u skladu s njemačkim ranoromantičarskim težnjama, birao sadržaje iz narodne legende (Strijelac vilenjak), klasične literature i mitologije (Euryanthe) te romantično-egzotične bajke (Oberon). Posebnu je pozornost obraćao na glasbeni kolorit: opera Strijelac vilenjak smatra se prvom njemačkom nacionalnom operom u kojoj se zbor lovaca često smatra izrazom njemačkoga duha.

Djela

Opere

  • Moć ljubavi i vina, 1798.; Weberova prva opera, skladana u Münchenu, opera je igubljena.
  • (Nijema) šumska djevojka, opera u dva čina, libreto: Karl Ritter von Steinsberg. Praizvedba 1800. u Freibergu, nakon praizvedbe izvedbe u Chemnitzu 4. prosinca 1800. i u Beču 4. prosinca 1804. Dvije su arije izgubljene.
  • Rübezahl, J. 44-46. Text von J. G. Rohde. Fragment, 1804. uvertira Beherrscher der Geister.
  • Peter Schmoll i njegovi susjedi, J. 8, Praizvedba 1802.; Libreto: Joseph Türk
  • Silvana, J. 87, praizvedba 1810.; Libreto: Franz Carl Hiemer, prema libretu Šumske djevojke
  • Abu Hassan, J. 106; Praizvedba 1811.; Libreto Franz Carl Hiemer
  • Strijelac vilenjak op.77 J. 277, praizvedba 1821.; Libreto: Johann Friedrich Kind
  • Die drei Pintos, nastala oko 1821.–1824., objavljen posthumno 1888.; Libreto: Theodor Hell [Karl Winkler]. Nedovršeno.
  • Euryanthe op.81 J. 291, Praizvedba: 1823.; Libreto: Helmina von Chézy
  • Oberon J. 306, Praizvedba: 1826.; Libreto: James Robinson Planché, prema Christophu Martinu Wielandu

Duhovna glasba

  • Missa sancta br. 1 u E-duru, J. 224 (1818)
  • Missa sancta br. 2 u G-duru, op. 76 J. 251 (1818-19)

Vokalna djela uz orkestarsku pratnju

  • Kantata Der erste Ton (Prvi ton), za kor i orkestar, op. 14 J. 58 (1808 / revidiert 1810)
  • Recital i rondo Il momento s'avvicina (Trenutak se bliži), za sopran i orkestar, op. 16 J. 93 (1810)
  • Himna In seiner Ordnung schafft der Herr (Red stvara Bog), za soliste, zbor i orkestar, op. 36 J. 154 (1812)
  • Kantata Kampf und Sieg (Borba i pobjeda), za soliste, zbor i orkestar, op. 44 J. 190 (1815)
  • Scena i arija Misera me!, za sopran i orkestar, op. 50 J. 121 (1811)
  • Jubilarna kantata za proslavu 50. godina vladavine kralja Saksonije Friedricha Augusta I., za soliste, zbor i orkestar, op. 58 J. 244 (1818)

Izvori

O životu i djelovanju C.M. Webera