Croatia - planetoid 589

Croatia - planetoid 589: Hrvatska-589 (engl. 589 Croatia) je asteroid glavnoga asteroidnog pojasa, koji kruži po eliptičnoj putanji dalje od Zemlje izmedju Marsa i Jupitera. Planetoid Croatia je odkriven 3. ožujka 1906. Približan promjer mu je 87,54 km, a srednja udaljenost od Sunca iznosi 3,132 astronomskih jedinica (AJ).

Nagib putanje (inklinacija orbite) u odnosu na glavnu ravninu ekliptike je 10,814 stupnjeva, a orbitalni period tj. vrieme kruženja oko Sunca iznosi 2025,390 dana (tj. 5,545 zemaljskih godina). Ekscentričnost orbite tog asteroida je 0,039 pa mu je putanja približno kružna i razmjerno pravilna. Absolutna svjetlosna magnituda asteroida iznosi 9,14 a geometrijski albedo 0,050.

Planetoidi obćenito

Planetoidi (ili asteroidi) su manja čvrsta nebeska tiela u planetnim sustavima. U poredbi s pravim planetima (svitlice) su ovi mnogo manji i najčešće kvrgasti i nepravilnog oblika. Nastali su naknadno od ostataka protoplanetne (predplanetne) tvari koja se nije pripojila većim planetima u doba oblikovanja sustava iz protoplanetarnog diska. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao prirodni sateliti (mjeseci) oko većih planeta. Neki od njih su vezani gravitacijskim silama uz planete, u grupama koje kruže ispred ili iza po putanji glavnog planeta.

Iako se donedavna mislilo protivno, naknadno je odkriveno kako i asteroidi mogu još imati vlastite manje mjesece, jer je u orbiti oko asteroida Ida - 243 pronadjen manji satelit u kruženju prozvan Dactyl. Većina planetoida u Sunčevom sustavu se nalaze u glavnomu asteroidnom pojasu izmedju Marsa i Jupitera, pa još ini i u vanjskomu Kuiperovom pojasu iza zadnjih planeta. Do sada ih je odkriveno blizu 80.000, a oko 11.000 njih osrednjih i većih su dobili službene nazive - tj. redni broj i ime. Procjenjuje se kako bi ih u Sunčevom sustavu moglo biti do nekoliko miliuna sitnijih asteroida.

Još uviek službeno ne postoji točna definicija asteroida. Stručnjaci se razilaze u mišljenjima kako na odgovarajući način svrstati planetoide/asteroide po masi, veličini, sastavu i položaju u planetnom sustavu. Najčešći prijedlog je da se asteroidima nazivaju kruta tiela kamenog ili metalnog sastava, a veća bar od 50m u promjeru i manja od planeta. Još manja tijela, koja se podpuno razpadnu i izgore pri ulazu u Zemljinu atmosferu spadala bi u kategoriju meteoroida, dok bi asteroidima nazivali ona koja pri udaru u Zemlju mogu doprijeti do zemljine površine prije negoli se razpadnu.

Predpoviest odkrića

Još je u 16. stoljeću Johannes Kepler načelno uočio kako su staze Marsa i Jupitera previše razmaknute u odnosu na poredak putanja ostalih planeta, pa je predpostavio da izmedju njih vjerojatno postoji još neodkriveni planet. Potom Titius-Bodeovo pravilo predvidja postojanje planeta na udaljenosti 2.8 AJ od Sunca tj. izmedju Marsa i Jupitera. Godine 1800. u potragu za ovim "izostalim" planetom pošlo je 12 njemačkih astronoma.

Potraga je dala prvi rezultat već u novogodišnjoj noći od 31. prosinca 1800. na 1. siječnja 1801, kada ih je preduhitrio Talian Giuseppe Piazzi koji je u Palermu, pri rutinskom pretraživanju neba odkrio tielo Sunčeva sustava koje je nazvano Ceres. Iste je godine znameniti njemački matematičar Karl Friedrich Gauss proračunao elemente staze ovog tijela i pokazao kako bi to mogao biti "izostavljeni" planet. Astronome je ipak zbunila premala veličina Ceresa - tj. samo 940 km u promjeru, jer su očekivali mnogo veće tielo.

Nu već nakon dvije godine je Heinrich W.M. Olbers tu odkrio i Pallas, a do 1807. godine su potom još odkriveni Juno i Vesta. Ubrzo se pokazalo kako je ovaj dio Sunčevog sustava prepun malih planeta koji se danas nazivaju planetoidi ili asteroidi. Oko Sunca obilazi još bezbroj kamenih gromada, čija je veličina tek od nekoliko metara pa do 1.000 kilometara. Kada se gledaju teleskopom, sliče na sitne zviezde i zato su ih astronomi prvotno nazvali asteroidi ("zvjezdoliki"), a kasnije se bar za one veće sve više rabi i naziv planetoidi.

Odkriće 589-Croatia

Sam planetoid Croatia (asteroid 589) odkriven je 3. ožujka 1906. godine iz zvjezdarnice Heidelberg-Königstuhl. Odkrio ga je dr. August Kopff fotografskom metodom. U vrieme tog odkrića, ovaj asteroid se nalazio u zviježdju Djevice i bio je oko 12.5 zvjezdane veličine. Odkriće je objavljeno člankom profesora Wolfa u časopisu Astronomische Nachrichten.

Na priedlog direktora zvjezdarnice profesora Maxa Wolfa, ovaj je novi asteroid nazvan Croatia u počast tadanjeg utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva na Griču u Zagrebu. Nakon toga neki astronomi (I. Palisa, K Lohnert i drugi) vrše pripadna mjerenja u svrhu što točnijeg odredjivanja elemenata staze tog planetoida.

Na temelju tih mjerenja odredili su neovisno dr. P.V. Neugebauer iz Berlina i M.S. Mello i Simas iz Trafarije (Lisabon) prve elemente staze. Kasnije se i dalje vrše njegova promatranja, a medju promatračima se ističu A. Kopf, E. Bianchi, A. Abetti, G. Zappa, P. Chafardet, E. Millossevich, I. Palisa i drugi. Promatranja su se vršila iz Berlina, Kopenhagena, Rima, Arcetre i još nekih talianskih gradova.

Astronomski podatci

Planetoid (asteroid) imenom Croatia 389 je medju inim sličnim planetoidima veličinom osrednji i glavna mu je putanja izmedju pravih većih planeta Marsa i Jupitera. Argelanderovom metodom odredjen mu je (najvjerojatniji) promjer od 28,452 km, a odatle oplošje površine 2543,2 km2, duljina ekvatora 89,385 km. Stoga pri zemaljskoj uzporedbi, ovaj bi planetoid svojom veličinom približno odgovarao našem poluotoku Istri.

Siderički period obhodnje oko Sunca je 5,54 godine. Ini su mu astronomski elementi staze: epoha 1962.XI-02, 0h ET, velika poluos putanje: 3,13 a.j., ekscentričnost: 0,05247539, inklinacija: 10°,808, duljina uzlaznog čvora: 178°,154, duljina perihela: 46°,794; srednja duljina planetoida u orbiti: 248°,966 + 65°,00851 T (T u Julianskim godinama).

Summary

589 Croatia is a minor planet (asteroide) orbiting the Sun, discovered by Dr. August Kopff from Königstuhl-Heidelberg Observatory, with the use of the photographic method. In the moment of its discovery, the asteroid was 12.5mv and was in the constellation of Virgo. The object was named Croatia, after the suggestion made by professor Max Wolf, to honor the foundation of the Astronomical Observatory of the Croatian Natural Sciences Society in Zagreb.

That discovery was published in the Astronomische Nachrichten magazine, in the article wrote by Professor Wolf. Later, some astronomers (Johann Palisa, K. Lohnert and some others) were making measurements for the purpose of determining the orbital elements. From these measurements Dr. P.V. Neugebauer from Berlin and M.S. Mello and Simas from Trafaria (Lisboa) had independently determined its first orbital elements.

Observations had continued, and among observers there were A. Kopff, E. Bianchi, A. Abetti, G. Zappa, P. Chafardet, Elia Millosevich, J. Palisa, and some others. Observations were made from Berlin, Copenhagen, Rome, Arcetra and some other Italian cities. Its radius may be 28.452 km and, consequently, the superficial area of 2543.2 km2, and equatorial circumference of 89.385 km, being determined by the use of Argelander's Method.

Literatura

• Oton Kučera, 1910: "Planet Croatia 589". Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva XXII/1, Zagreb.
• Ivan Tadej, 1973: "Efemeride planetoida 589 Croatia". Almanah Bošković 26: 77 – 80, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb 1974.

Vanjske svezе

• Sveučilište Harvard: Asteroidi i mali planeti
• Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets
• Orbitalni elementi asteroida s putanjom bližom Zemlji
• -{JPL}- Stranica o dinamici Sunčevog sustava

Poveznice

• Svitlice (planeti)

Reference

Adapted and enlarged by GNU license, partly from Croatian Wikipedia (with some addenda).