Croatoan: naši polu-Indianci

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Croatoan, naši polu-Indianci (najranije moguće doselidbe hrvatskih pomoraca do Sjeverne Amerike): - Teško je potvrditi kada Hrvati po prvi puta dolaze u Sjevernu Ameriku i u tomu se procjene razilaze, od samo 3 zadnja stoljeća - pa čak i do cielog tisućljeća unatrag: npr. u vikinškim legendama etnonim Hvirtamanna iz 11/12. stojeća (na jugoiztočnoj obali kasnijih USA). Očuvani američki dokumenti pokazuju, kako su se raniji Hrvati tj. dalmatinski pomorci nedvojbeno naselili u SAD najkasnije pred dvjesto godina.

Medjutim, postoje još i glasoviti polubieli Indianci iz današnjeg plemena Croatans (izvorno prvotni rani zapis: Croatoan), koji su živjeli na atlantskoj obali Sjeverne Karoline, a dielom su bili srednjovjekog hrvatskog izkona. Neki povjesničari potvrdjuju to činjenicom što su hrvatski mornari iz ranog Dubrovnika doživjeli brodolom kod rta Hatteras već godine 1498., pa ostaju živjeti u blizini na indianskom otoku Roanoac (sad englezki Roanoke: North Carolina), gdje se potom asimiliraju s okolnim Indiancima u miešano pleme Croatoan (dosad anglizirani kao Croatans).

Takodjer se oslanjaju i na 3 drvene rezbarije s nadpisima "CRO" i "Croatoan" koje su potom urezani na stablu i na ogradi-plotu pronašli englezki istraživači još godine 1593., što američki povjesnici povezuju s indianskim plemenom iz etnogrupe Algonquin. Vidi još i pobliže: Carolinas i Hrvati ter Rani Hrvati u Americi.

Abstract

The Croaotan were a small Native American tribe knoyn yet from 16/17th centuries, living in the coastal areas of what is now North Carolina. They may have been a branch of the larger Roanoke tribe or allied with them. They lived around cape Hatteras: in current Dare County, an area encompassing the Alligator River, Croatan Sound, Roanoke Island, and parts of the Outer Banks, including Hatteras Island. The Roanoke territory also extended to the mainland, where they had their chief town on the western shore of Croatan Sound.

Scholars believe the Algonquians had a total population of 5,000 to 10,000. The Roanoke and Croatoan were believed to have been on good terms with English settlers of the Roanoke Colony. Wanchese, the last leader of the Roanoke, accompanied the English on a trip to England. Both Carolinas included a Croatian immigration from Adriatic Sea, which first possible medieval traces go even a millenium in back.

Croatani: danas Lumbee

Croatanski Indianci (Croatoan Indians, 'Hrvatski Indianci', Lumbee): To je poluindianski stari narod tajanstvenog podrietla srodan većoj grupi Algonquin, do danas nastanjen u Sjevernoj Karolini po okruzima Hoke, Robeson, Scotland i Cumberland. Etnonim 'Croatan' je dosad vrlo popularan u Sjevernoj Karolini i širje u SAD, jer je tu bio povezan s najranijim bielim doseljenicima iz Europe. Postoji više neriešenih hipoteza o njihovom izkonu, a najpoznatija je kako su to miešani potomci Indianaca Hatteras i prvih bielih kolonista - njih oko 120 medju kojima je bilo i dubrovačkih pomoraca nakon brodoloma dubrovačke karake, koji su se do god. 1587. prvotno naselili na indianski otok Roanoac uz rt Hatteras.

Taj otok leži pred obalom Sjeverne Karoline kod iztaknutog rta Hatteras na Atlantiku. Naselje u kojem su živjeli nazvano je kasnije 'Lost Colony' (Izgubljena kolonija), jer su zatim stanovnici netragom nestali tj. vjerojatno su se primješali s Indiancima i otišli dalje. Mnogi današnji Croatani imaju ista prezimena kao i tada nestali kolonisti, npr. Lowrie. Po Adolph Dial-u, povjesničaru iz samog plemena Lumbee, ovi rani Croatani (Croatoan) i Englezi su sudjelovali u stvaranju današnjih Indianaca plemena Lumbee.

Naziv 'Croatan' je ovo pleme dobilo zbog 3 nadpisa "CRO" i "Croatoan" koji su bili ucrtani na jednom drvetu i drugi na ogradi-plotu. Druga je hipoteza kako su današnji Lumbee potomci plemena Cherokee, Tuscarora i iztočnih Siouxa, dok bi raniji izvorni Croatoan u medjuvremenu izumrli ili se izmiješali s ovim plemenima. Tiekom 1800tih godina, Lumbee su bili nazivani imenom Croatan Indians jer su izgledali poput Indianaca ali su živjeli poput bijelih naseljenika. Sjeverna Karolina im je dala poseban legalni status starosjedilaca uključivo i pravo na svoje vlastite škole. Prva njihova škola Croatan Normal School otvorena je 1887. u Pembroke-u u Sjevernoj Karolini. Danas je to 'Pembroke State University'.

Danas su Lumbee najveće samostalno pleme iztočno od rieke Mississippi, a prama popisu iz 1990. bilo ih je 48.000. Oni čine najveću indiansku grupu bez posebnog rezervata, a mnogi rade kao farmeri i žive od zemlje. Ovim Indiancima Croatan ili Lumbee je ipak odbijen federalni status 'Indianskog plemena' zbog visokog postotka primješane crnačke krvi, kako one iz inih plemena tako i crnačkih robova. Lumbee su naime bili poznati po tomu što su pružali utočište izbjeglim crnačkim robovima. Lumbee su danas organizirani u više plemena: Kaweah Indian Nation iz Sjeverne Karoline, pleme United Lumbee Nation of North Carolina and America.

Zapis dubrovačkog arhiva

Neke slične poviesne naznake, a koje bi mogle imati veze s američkim Croatanima u Carolini, potječu takodjer i iz Dubrovačkog arhiva: Odatle je oskudna rana zabilježba iz 15. stoljeća negdje oko god. 1498., kako je malo prije toga tj. krajem 15. stoljeća veća dubrovačka Karaka zaplovila iz Sredozemlja kroz Gibraltar i dalje preko 'zapadnog oceana' - ali se ova više nije vratila natrag zato, jer da je tamo u oluji navodno doživila brodolom.

Po kasnijim neprovjerenim naznakama, dio te rane dubrovačke posade se izgleda spasio iz olupine kod mjesta brodoloma na najbližem kopnu, pa su navodno ondje nastavili živjeti s tamošnjim domorodcima i više se nisu vraćali u zavičaj. Možda bi baš taj zapisani arhivski nestanak karake tj. dubrovački brodolom potom bio prvim izhodištem postanka miešanih polu-Indianaca iz ranog plemena Croatoan od 16. stoljeća oko rta Hatteras u Carolini?. Ovo se zbivalo približno istobno ili tek par godina kasnije, nakon što je Columbo svojim atlantskim plovidbama tek odkrivao Ameriku.

Roanoac.jpg

Starinski crtež indianskog otoka Roanoac kod rta Hatteras (novo-englezki: Roanake), s prvim polubielim naseljem dubrovačkih brodolomaca Croatoan (novo-englezki preimenovanih u Croatans)

Izkon i poviest Croatana

Postoji više hipoteza o njihovom podrietlu, a najpoznatija je kako su to miešani potomci Indianaca Hatteras i najranijih bielih doseljenika (njih oko 120) medju njima je dosta bilo i dubrovačkih pomoraca što su se 1587. naselili na otoku Roanoac (danas Roanoke) koji leži pred obalom Sjeverne Karoline blizu rta Hatteras. Naselje u kojem su živjeli nazvano je zatim 'Lost Colony' (Izgubljena kolonija) jer su stanovnici netragom nestali, vjerojatno su se pripojili tim Indiancima i odselili. Stoga mnogi današnji Lumbee imaju ista prezimena kao i nestali kolonisti. Prema Adolph Dial-u, povjesničaru iz plemena Lumbee, Croatani i Englezi su sudjelovali u stvaranju današnjih Lumbee Indianaca.

Današnji nadimak 'Croatan' dobilo je ovo pleme po nadpisu CRO, koji je bio ucrtan na jednom drvetu. Druga je hipoteza, kako su Lumbee miešani potomci plemena Cherokee, Tuscarora i iztočnih Sioux-a. Tiekom 1800-tih godina su Lumbee bili nazivani imenom "Croatan Indians", jer da su izgledali poput Indianaca ali su živjeli poput bielih naseljenika. Sjeverna Karolina im je dala poseban legalni status, uključivo i pravo da imaju svoje vlastite škole. Prva njihova škola 'Croatan Normal School' otvorena je 1887. u Pembroke-u u Sjevernoj Karolini, a danas je to 'Pembroke State University'.

  • Danas su Lumbee/Croatans najveće samostalno pleme iztočno od rijeke Mississippi, a prama popisu iz 1990. bilo ih je 48.000. Oni čine najveću indiansku grupu bez rezervata i mnogi žive i rade od zemlje. Lumbee ili Croatan Indijancima odbijen je federalni status 'Indijanskog plemena' zbog visokog postotka miješane krvi, kako one iz drugih plemena tako i crnačke. Lumbee su naime bili poznati po tome što su pružali utočište izbjeglim crnačkim robovima. Lumbee su danas organizirani u više plemena: Kaweah Indian Nation iz Sjeverne Karoline, pa pleme United Lumbee Nation of North Carolina and America. Još treba napomenuti da se i ostatci Cheraw Indijanaca prodaju pod Croatane nazivavši sebe Lumbee Tribe of Cheraw Indians.
  • Lost Colony center for Science and Research, je danas službeni znanstveno-istraživački centar uz otok Manteo (bivši Roanoke) koji se od 1998. bavi poviestnim, arheoložkim, genealožkim i biogenetskim analizama (DNK) svih dostupnih tragova prvobitnih doseljenika i okolnih Indianaca (The Croatan Project, East Carolina University).
  • Kod novijih potomaka Croatana (sada Lumbee) su od pomorske doselidbe uz biološke i ine tragove još uviek očuvane i poneke hrvatske rieči u sličnom značenju: npr. riba = riba, suton = predvečer, dare = poklon, lane = mlada srna, naise = naše, pokochen = pokošen, yonoke = junak, wissakae = visok, itd. (B. Ručević, Split 2014.)

Novi biogenetski uvidi

U najnovije doba su izvršeni i djelomični biogenetski uvidi populacijskog podrietla medju plemenom Lumbee (Croatans), koji potvrdjuju kako je ovo jedno od najviše izmiešanih poluindianskih plemena u SAD. Oni su prvotnim izkonom dio amero-indianske skupine Algonquin na jugoiztoku USA i bili su čisti Indianci samo do kraja srednjeg vieka, a potom su dosad njih preko polovice jako izmiešani, pa zbog mješovitoga poluindianskog sastava danas u SAD nemaju priznati teritorialni rezervat.

Prve primjese su im već od 16. stoljeća bili Dubrovčani i Englezi, a potom naknadno u zadnjih par stoljeća još obilno odbjegli crnački robovi iz Afrike, koji su najviše naseljeni baš tu na jugoiztoku USA. Zbog toga su uzastopce mienjali i plemenska imena, pa su prvotno od 16. st. bili Croatoan, potom su anglizirani u Croatans, a s miešanjem zadnjih stoljeća su preimenovani u indiansko-polucrne Lumbee.

  • Izvorni američki Indianci po genskom uvidu danas već čine manje od pola plemena Lumbee (Croatans).
  • Europski bieli doseljenici tj. Dubrovčani i Englezi (manje ostali) danas obuhvaćaju tek 13% uzorka sadanjeg plemena Lumbee/Croatans.
  • Naknadno naseljeni afrički Crnci potom izbjegli iz robstva, danas već čine preko trećine sadanjeg plemena Lumbee, pa je to pleme u Sjevernoj Carolini sada već izrazito mješovito i višerasno, tj. dielom indiansko-polucrnačko s manjom bjelačkom primjesom (uključivo dubrovačke potomke).

Poznati Croatani danas

  • Najpoznatiji pojedini Croatan je Henry Berry Lowrie nazivan "Indian Robin Hood", kao njihova poznata ličnost iz 1860-tih i ima u tom plemenu status narodnog heroja. Bio je kako kažu 'veliki bandit', a njegova obitelj podrietlom iz Virginie je bila poznata po gradnji cesta. Njegovo ime danas nosi važna cesta Lowrie road u Sjevernoj Karolini.
  • Heather Deen Locklear (25. rujna 1961. -) je danas američka filmska glumica izkonom Croatanka, a najpoznatija je po televizijskim ulogama. Medju njima se posebno iztiče "Sammy Jo Carrington" u svjetski-popularnoj TV-seriji 'Dinastija', pa "policajka Stacy Sheridan" u TV-seriji T. J. Hooker, ter "Amanda Woodward" u TV-seriji Melrose Place i "Caitlin Moore" u sitcomu Spin City.

Literatura

  • B. Fel, 198l: Saga America. U.S. Academy of Sciences and Arts & Harward University, Harward.
  • A.S. Eterovich, 2003: Croatia and Croatians, and the Lost Colony. Ragusan Press, San Carlos, Ca.
  • K.I. Blu, 2004: Lumbee. Handbook of North American Indians, vol. 14: 278-295, Smithsonian Institution, Washington.
  • T. Hariot, J. White, J. Lawson 1999: A vocabulary of Roanoke. Evolution Publishing, Merchantville.
  • Th. Ross, 1999: American Indians in North Carolina. Karo Hollow Press, South Pines.
  • G.M. Sider, 1993: Lumbee Indian histories. Cambridge University Press, Cambridge.
  • S.B. Weeks, 1891: The lost colony of Roanoke, its fate and survival. Knickbocker Press, New York.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

First half loaded from Wikinfo and former WikiSlavia, and then terminal part from Croatian Wikipedia by GNU license.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Croatoan:_naši_polu-Indianci&oldid=42206"