Dalmatinska jezera
Dalmatinska jezera (primorska jezera južne Hrvatske): - Izim po najpoznatijima mnogobrojnim otocima najbrojnijim u Europi nakon Grčke, Dalmacija se takodjer prirodno iztiče i po dvadesetak osebujnih kraških jezera. Većina ili oko 2/3 hrvatskih jezera su ova dalmatinska kraška jezera razvijena pretežno u južnoj Hrvatskoj. Sjevernije izvan Dalmacije postoje u inoj Hrvatskoj tek 2 značajna jezera: Vransko jezero na otoku Cresu i Plitvička jezera uz gornju Koranu.
Po lošoj tradiciji hrvatskog zemljopisa je fizička geografija (prirodni zemljopis) od 20. jugo-stoljeća većinom bio zanemaren na račun primjenjene privredne geografije, a upravo su hrvatska jezera medju svim prirodninama u našem zemljopisu najviše i najduže zanemarena i neiztražena. Samo manji dio dalmatinskih jezera su uobičajena plića aluvijska jezera s nizkim muljevitim obalama kao u inoj Europi: takva veća su u Dalmaciji jezero Vrana kod Biograda i jezero Kuti uz deltu Neretve.
Većina ostalih jezera u Dalmaciji su drugačija kraškog tipa, sa strmijim i kameno-sedrenim obalama ter dubljim kanjonskim dnima, a od svih europskih su posvema drugačija 6 Imotskih jezerina u dubokim ponorskim ponikvama. Oko polovice od nazočnih jezera u Dalmaciji su zapravo primorske poluslane lagune, a ostala su sladkovodna.
Sadržaj
Slatkovodna prava jezera
Medju pravim sladkovodnim jezerima u Dalmaciji su najveća Vransko jezero kod Biograda, jezero Visovac u kanjonu Krke i Bačinsko jezero uz luku Ploče, a najbrojnija skupina susjednih jezera su njih 6 kod Imotskoga.
Jezero Vrana uz Biograd
Vransko jezero u Ravnim Kotarima kod Biograda je tek formalno po površini razmjerno najveće jezero u Dalmaciji i cieloj Hrvatskoj. Medjutim je to aluvijsko jezero s niskim močvarnim obala uglavnom plitko tek do par metara dubine, pa je od ovoga vodnim obujmom ipak veće i znatno dublje Visovačko jezero u gornjem kanjonu rieke Krke.
Visovačko jezero na Krki
Visovačko jezero u kanjonima Krke i pritoke donje Čikole je drugo najveće jezero u Dalmaciji. To je tipično kanjonsko jezero u karbonatnom krasu s kameno-sedrenim obalama, ter traverinskim slapovima na ulazu i izlazu iz jezera: na ulazu kanjona gornje Krke je manji Roški slap, a na iztjeku primorskog kanjona donje Krke su veliki slapovi Skradinski Buk.
Visovačko jezero i kanjon srednje Krke su sada zaštićeni u Nacionalnom parku Krka, iako je srednji kanjonski tijek Krke dielom već oštećen izgradnjom niza hidrocentrala, što povremeno uzrokuju djelomična presušenja slapova.
Bačinsko jezero kod Ploča
Bačinsko jezero je treće najveće sladkovodno jezero u Dalmaciji (veća je poluslana laguna Prukljanskog jezera uz donju Krku). Ovo se razmjerno pliće i razgranjeno-zvjezdasto jezero nalazi u manjemu kraškom polju, zapadno uz deltu Neretve u zaledju blizu luke Ploče i to je jedino veće sladkovodno jezero u blizini poluslane delte Neretve.
Ponorska jezera uz Imotski
Najčudnija i osebujna jezera u Dalmaciji su 6 ponorskih jezera kod Imotskog ili tzv. "jezerine" s klisurastim obalama u dubokim kraškim ponikvama (inače nepoznata drugdje u Europi), koja su dublja od površinske širine: Crveno jezero, Modro jezero, Bilo jezero, Sridnje jezero, Galibovac (srb. 'Galjipovac') i najmanji Lokvić koji ljeti većinom presuši.
Izvan tih 6 jezerskih ponikava ili jezerina, na zapadnom rubu Imotskog polja još se pruža i najveće ali plitko jezero Proložac. U površnoj turističkoj promičbi (u stilu Wikipedie) se obično ponavljaju samo 2 tzv. "poznatija" od tih 7 Imotskih jezera: Crveno i Modro.
Gorska jezera u Dalmaciji
Za razliku od najbliže Bosne i Slovenije s nizom ledenjačkih planinskih jezera, ovdje na toplijemu sredozemnom gorju u Dalmaciji su slična visinska jezera razmjerno rjedja i manja. Uglavnom su to kraška jezerca u gorskim ponikvama, kakva postoje npr. na zapadnoj strani grebena Svilaje i na planinskom lancu Dinara-Troglav.
Primorske poluslane lagune
Izim tih pravih sladkovodnih jezera, duž primorskih obala Dalmacije i su još podjednako brojna i poluslana jezera kao prirodni brakični bazeni, najčešći uz rječna ušća i u potopljenim ponikvama dalmatinskih otoka. Najveći takav naš primjer je Prukljansko jezero uz donju Krku, pa još laguna Karin kod ušća Zrmanje, ter jezero Kuti na iztoku Neretvanske delte, a na otocima osobito Mljetska jezera, ter manja poluslana jezera na Pagu, Dugom otoku, itd.
Kod kontinentalnih jugo-geografa iz 20. st. donedavna su ova za Hrvatsku značajna, poluslana primorska jezera često bila zanemarena, preskočena i izostavljena. Stoga o ovima vidi još i pobliže u inomu posebnom pregledu: Hrvatske bočate lagune.
Laguna Karin uz ušće Zrmanje
Tzv. Karinsko more je u Dalmaciji najsjevernija poluslana jezerska laguna u Ravnim Kotarima blizu kanjonskog ušća rieke Zrmanje, koja se dalje kroz tjesnac Karinsko ždrilo nadovezuje na veće Novigradsko more, kamo utječe i kanjon donje Zrmanje. Unutar te lagune je i manji otočić Karinski školj, a u lagunu utječe par sezonskih potoka koji većinom ljeti presuše. Na južnoj obali lagune je najveće obalno naselje luka Karin.
Jezero Prukljan uz donju Krku
Prukljansko jezero je najveća i najpoznatija poluslana laguna u Dalmaciji i cieloj Hrvatskoj, a medju dalmatinskim jezerima je površinom treća (nakon Vranskoga i Visovačkog jezera). Uz iztočnu obalu te lagune protječe donja Krka, a na zapadnoj obali je ušće Krkinog najdonjeg pritoka, rječice Guduća (srb. Goduša).
Usred jezera bliže ušću Guduće se iz te lagune izdiže kameni otočić Stipanjac. Sjeverno od ušća Guduće na sjeverozapadu laguna je jezerska lučica Prukljan (čakav. Prukjan, srb. Prokljan), a na južnim obalama ove lagune su već šibenska predgradja Raslina i Mikulandra.
Jezero Kuti uz donju Neretvu
Poluslano jezero tj. močvarna laguna Kuti je treća najveća u Dalmaciji, ali je zasad razmjerno slabije poznata (i nzato prirodno najbolje očuvana). Nalazi se na krajnjemu iztočnom rubu uz deltu Neretve, gdje je to razmjerno najveća i najdublja laguna. Leži već uz granicu BiH razmjerno blizu u zaledju Neuma.
Kuti je dosad razmjerno najbolje očuvana i prirodna brakična laguna u Dalmaciji, koja još nije dovoljno zaštićena od budućeg uništavanja. U njoj još bujno rastu južni subtropski ševari s brojnim gnjezdištima južnih ptica selica, koji su drugdje na obalama Dalmacije bar dielom već uništeni.
Manje lagune u delti Neretve
Izim spomenute lagune Kuti, ine važnije poluslane lagune u delti Neretve su još npr. velika Norinska Blatina na sjevernom rubu delte kod Metkovića, pa na sjeverozapadnom rubu još manje poluslano jezero Modro Oko kod Komina.
Ine jugozapadne lagune u delti Neretve spram Neretvanskog kanala su dosad bar dielom uništene i onečišćene, bilo zbog blizine teretne luke Ploče na zapadu, ili južnije zbog poljodjelskih melioracia, gnojitbe i umjetne kanalizacie delte. Takve su npr. najzapadnija laguna Parila kod Ploča, pa južnije lagune Modrić i Glogočko jezero, itd.
Otočna jezera na Mljetu
Mljetska jezera su zapravo uglavnom poluslane lagune, medju kojima su najpoznatije na zapadu otoka Veliko i Malo jezero u Nacionalnom parku Mljet. Slične manje lagune s još osebujnijim subtropskim šumama leže već izvan toga nac. parka na sredini, gdje su osobito značajne jezerske ponikve Prožura i Sobranska Blatina: ova zadnja izvan zaštite je nedavno već dielom oštećena poljodjelskim melioraciama, kojima je dosad posve uništena sjeverna blatina Kozarica s plantažama agruma.
Ina manja otočna jezera
Izim najvećih mljetskih laguna, slična manja lagunska jezera se još dielom nalaze i na inim nutarnjim dalmatinskim otocima: npr. Velo i Malo Blato na sredini Dugog otoka, pa Velo i Malo jezero na jugoiztoku otoka Paga. Raslinstvo uz ove manje otočne lagune je znatno siromašnije i manje osebujno od gore spomenutih, mljetskih laguna.
Umjetne nove hidroakumulacije
Izim gore navedenih prirodnih jezera i primorsko-otočnih poluslanih laguna, u Dalmaciji su odnedavna iz 20. stoljeća još izgradjene i neke umjetne hidroakumulacie za elektroprivredu i navodnjavanje. Medju ovima je najveća jezerska akumulacia Peruča na gornjoj Cetini kod Vrlike, koja je dosad jedan od najvećih izvora elektroenergie u Dalmaciji.
Abstract
Dalmatian lakes: - Dalmatia includes nearly twenty considerable lakes. The lacustrine shores of Dalmatian karst lakes are mostly abrupt and rocky with travertine sediments and waterfalls. The major freshwater lakes of Dalmatia are Vrana, Visovac, Bačina, and Proložac at Imotski; the maior Dalmatian brackish lagoons are Karin, Prukljan, Norin, Kuti, etc.
Poveznice
Reference
Almost original condensed compilation from other correlated articles in actual wiki, available by GNU license.
