Delnice

Delnice su kajkavski grad u zapadnoj Hrvatskoj tj. u Primorsko-goranskoj županiji, u Gorskom Kotaru i medju najvišim brdskim gradovima u Hrvatskoj, imaju 6.262 stanovnika, poštanski broj je 51300, z. širina = 45.40 i z. dužina = 14.80.

Abstract

Delnice is a minor upland town in western Croatia, the largest settlement in the mountainous region of Gorski Kotar, in the Primorje-Gorski Kotar county. The town included 4,451 citizens (2001), and total municipality population is 6,858. Delnice is Gorski Kotar's main town. It has many shops, bars and restaurants. Delnice is well connected to numerous local and national destinations by train and bus. Rijeka (Croatia's third largest city) is half an hour away by road. Delnice, along with the surrounding county of Gorski Kotar’s pristine nature offer a plethora of outdoor opportunities for an active vacation.

Zemljopisna obilježja

Delnice su grad u Hrvatskoj i nalaze se na području Gorskog kotara u Primorsko-goranskoj županiji, koordinate su: 45°40' s.z.š., 14°80' i.z.d., nadmorska visina je od 200 do 1528m, gustoća naseljenosti: 27,22 stanovnika po km², prosječna godišnja temperatura zraka: 7,7ºC, prosječna godišnja relativna vlažnost zraka: 84,50%, broj dana sa snježnim pokrivačem je oko 80. Sveobuhvatno područje Grada, nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900m koju okružuju brda i iznad 1.500m nadmorske visine. Najniža područja imaju visinu od 210m u dolini Kupe, a najviša točka je vrh 1.528 metara u Nacionalnom parku Risnjak.

Ova prirodna osobitost upućuje na izrazitu raznolikost područja, a klima je planinsko-subalpska. Zime su duge i oštre: u prosjeku traju 106 dana, obiluju snježnim oborinama i temperaturama koje dosežu -8 ºC. Ljeta su kratka i svježa s temperaturom zraka koja rijetko prelazi 25 ºC. Mnogo je vlage uz česte pojave magle i mraza, a godišnje prosječno padne 2079 l/m² oborina. Vapnenačko-dolomitna podloga stijena pogoduje razvoju tzv. „zelenog krasa“ tj. kraške vegetacije plitkog korijenja. Cijeli je kraj bogat šumama bukve, smreke i jele te područjima na kojima rastu šumsko voće i gljive. Obitavaju ga srne, medvjedi i vukovi, pa mnogobrojni glodavci i razne vrste ptica i kukaca.

Zaštita prirode

Bogatstvo i ljepota okolice se najviše očituju u očuvanoj prirodi koja okružuje grad i mnoga su područja zaštićena kako bi se očuvala. Zaštićena područja u okolici Delnica su: Nacionalni park Risnjak, Park-šuma Japlenški vrh, Dolina leptira (gornja Kupska dolina). Na području gornjeg toka Kupe (oko 20km) po istraživanjima živi oko 500 vrsta različitih leptira iako ni taj broj nije konačan. Na ovom se prostoru nalazi 108 vrsta danjih leptira što čini oko 60% hrvatske faune leptira. Mnoge su vrste zaštićene zakonom, a zabilježene su i dvije nove, endemske podvrste što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj jer je geografska izoliranost populacija leptira u spomenutom području uzrokovala evolucijske procese koji su doveli do stvaranja novih. Hajdova hiža, Drgomalj: to je najveća pećina Gorskog kotara, dostupna samo speleolozima zbog teškog pristupa. Njena ulazna dvorana dužine 85m, širine 27m i visine oko 16m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem krasu. Splet kanala i pukotina je dug oko 900m.

Prigradska naselja

Grad Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima drgomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Delnice su središnje i najveće naselje Gorskog Kotara. Smještene su na Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj, Petehovac i Japlenški vrh, a s nadmorskom visinom od 730m su razmjerno „najviši“ grad u Hrvatskoj. Delnice se sastoje od 55 naselja: Bela Vodica, Belo, Biljevina, Brod na Kupi, Crni Lug, Čedanj, Dedin, Delnice, Donja Krašićevica, Donje Tihovo, Donji Ložac, Donji Okrug, Donji Turni, Gašparci, Golik, Gornja Krašićevica, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Okrug, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac, Kupa, Kuželj, Leska, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Plajzi, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski, Raskrižje Tihovo, Razloge, Razloški Okrug, Sedalce, Srednja Krašićevica, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški.

Demografija

Iz popisa 2001., na prigradskom području obitava 6.262 stanovnika, od toga 48% muškaraca (3035) i 52% žena (3227). Raspodjela stanovnika po susjednim naseljima - u obzir su uzeta samo najveća naselja: Delnice 4.451, Lučice 337, Crni Lug 291 i Brod na Kupi 248. Istraživanja koja se temelje na broju od 5.316 uzoraka, govore o 114 stanovnika s nezavršenom osnovnom školom, 171 s prva 4 razreda i 1062 stanovnika s osnovnoškolskim obrazovanjem. Višu stručnu spremu ima 198, a visoku 370 gradjana. Intelektualni kapital čini 8 magistara i jedan doktor. Najviše populacije ulazi u dobnu skupinu izmedju 21. i 54. godine, a natalitet je vrlo nizak.

Srednjovjeka povijest

Zbog neprohodnosti i šumovitosti, naseljavanje goranskih prostora započinje tek krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Važnija gospodarska zbivanja zabilježena su tek od 15. stoljeća. Nazivi Delnica, Broda na Kupi i još nekih obližnjih naselja se prvi put spominju 1481. u ispravi kojom Sabor u Zagrebu nalaže knezu Stjepanu Frankopanu i njegovom sinu kako ne smiju ubirati nikakve daće na svojim posjedima u goranskom kraju. Tada su rane Delnice prije Turaka još bile u potpunosti čakavske. Po nekim izvorima rano naselje nastaje na području današnjih Lučica koje se prvi puta spominju u ispravi iz 1639. godine, a drugi izvori ukazuju na nastanak kod Delničkog potoka tj. danas turističkog odmorišta odmah izvan grada. Delnice su prvo bile pod vlašću obitelji Frankopan, a nasljednim ugovorom od 1544. postaju vlasništvo Zrinskih.

Kraj je opustošen i raseljen za vrijeme turskih razaranja, a ponovna naselidba započinje od 17.st. kada obitelj Zrinski tu dovodi novo drugačije pučanstvo koje govori kajkavski sa sjevera iz svojih pokupskih imanja: Čabra, Broda i Gerova. Nastaju nove kajkavske Delnice na nešto nižem položaju kojima upravlja Petar Zrinski od 1649. do 1670. g., pa zajedno s bratom Nikolom donosi kraju organizirani promet i trgovinu, a time i napredak. Osnovana je i katolička župa. U srednjem vijeku su Delnice bile središtem Modruške župe. U 16.st. su opet opustile zbog novih prodora Turaka i razvitak je stao sve do izgradnje cesta Karoline (18.st.) i Lujziane (19.) te željezničke pruge Karlovac - Rijeka.

Ceste i željeznička pruga

Iako cesta Karolina nije prolazila kroz samo naselje, donijela je prvi prometni pravac u ovaj kraj. Početkom 19.st. započinje izgradnja druge Lujzinske ceste koja prolazi naseljem i stvara uvjete za razvoj gospodarstva. Uz cestu se grade nove kuće i stvara se središte grada. Razvijaju se drvna industrija, poljodjelstvo, stočarstvo i sitno poduzetništvo. Razvitku je najviše doprinjelo kirijašenje (prijevoz robe zapregom iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto) kojim su se kukuruz, pšenica i drvo prodavali u Primorju i mijenjali za sol, ribu i voće. To je potaknulo otvaranje gostionica i prenoćišta. Cestovni promet opada tek izgradnjom željezničke pruge Karlovac - Rijeka koja tako postaje glavnim donositeljem daljnjeg razvoja. Željeznička pruga je gradjena od 1869. do 1873. g., a puštena je u promet 1875. godine. Odmah po puštanju u promet preuzima primat u prijevozu jer su troškovi niži, prijevoz jeftiniji, a putovanje brže i sigurnije. Pruga je, osim opadanja cestovnog prometa prvotno dovela do odselidbe pučanstva, da bi kasnije doprinjela otvaranju niza novih radnih mjesta uz mogućnost povratka iseljenika.

20. stoljeće

21. srpnja 1921. je u Delnicama Alija Alijagić, pripadnik lijeve terorističke organizacije "Crvena pravda" izvršio atentat na ministra unutarnjih poslova Kraljevine SHS, Milorada Draškovića. Povod atentatu je bilo donošenje tzv. Obznane 1920. god. kojom je vlada Kraljevine SHS zabranila rad Komunističkoj partiji Jugoslavije, tj. bitno je smanjila opseg gradjanskih sloboda u monarhiji. Atentatori su se dobrovoljno predali vlastima, iskoristivši sudski proces za afirmaciju svog političkog rada. Alija Alijagić osudjen je na smrt, a drugi atentator Rodoljub Čolaković na dugogodišnju tamnicu.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u travnju 1941. godine su Delnice okupirale talijanske trupe. U gradu su ubrzo počele pripreme za ustanak, a pučanstvo se pridružilo partizanima. Oko grada su se vodile žestoke borbe izmedju partizana i Talijana, a kasnije i Nijemaca. Partizani su konačno zauzeli Delnice 13. srpnja 1944. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, u Delnicama se nalazio veliko skladište oružja JNA koje je zauzeto akcijom hrvatske policije u drugoj polovici 1991. godine kao jednom od rijetkih na tom području.

Delnički govor

Delnički govor je stari domaći govor od 17.st. koji pripada goranskoj kajkavici. On ima specifičnu fonetiku, akcentuaciju i sintaksu, pa je zato jedan od brojnih inačica kajkavskog narječja. Prostorno je ograničen samo na prigradsko okružje Delnica. Uočljiva je snažna veza delničkog govora sa slovenskim jezikom, a mnoge njegove osobitosti upućuju na praslavenske izvore. Po jednoj glagoljskoj ispravi iz 1570. godine pronadjenoj u Gerovu, prvotni stanovnici Delnica su u 16.st. govorili čakavski. Zbog provale Turaka je to prvotno čakavsko pučanstvo prebjeglo u susjednu Sloveniju (Kranjsku) i tu ostalo živjeti odredjeno vrijeme, iz čega je miješanjem nastao noviji delnički govor.

Kulturne znamenitosti

Kuća Rački izgradjena u 17.st. je spomenik kulture koji govori o etno- i graditeljskoj baštini ovog područja. Njena se starost procjenjuje na 200 do 300 godina, a nalazi se u Supilovoj ulici u Delnicama i najstarija je očuvana kuća goranskog kraja. Nekoć je u toj kući postojao uzdužni hodnik koji je spajao sve prostorije. Iz njega se ulazilo u centralni dio, u tzv. vežu (kuhinju) otvorenog krovišta, s podom od nabijene zemlje i otvorenim ognjištem. Iz kuhinje se pomoću ljestvi dolazilo u potkrovlje (izba), gdje se sušilo meso i sijeno, te čuvala zrnata hrana, orahi i sušeno voće. Drugi glavni prostor je hiša ili hiža (soba) koja se nalazi s ulične strane kuće, a služi kao prostor za odmor. Zadnja prostorija uz hodnik je štala (staja) gdje se osim stoke nalazio i nužnik. Ispod sobe se bio ukopan trap tj. podrumski prostor u kojem se čuvao krumpir i druga hrana. Krov kuće je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom). Gore se čuvalo sijeno koje je zajedno s drvenim krovom činilo odličnu prirodnu toplinsku izolaciju. Raspored prostorija i veličina ovakvih kuća bila je izvanredno prilagodjena prirodnim uvjetima ovoga kraja, jer se cijelo gospodarstvo nalazilo na jednom mjestu što je olakšavalo život u vrijeme dugih sniježnih zima.

• Etnozona Velika Lešnica obuhvaća područje istoimenog sela koje se smjestilo u zaledju šumsko-planinskog sklopa Drgomalj. Ovo je naselje hrpnog tipa s centralnim prostorom i dominantnom pozicijom crkve što se nalazi uz rub naselja. Karakteriziraju ga stambene kuće i ine gospodarske namjene, gradjene od drva s poluskošenim krovištima koja su donedavno bila pokrivena šindrom.
• Kaštel Zrinski je dvorac iz 17.st. koji spada u spomenike kulture „prve kategorije“. Nalazi se u Brodu na Kupi.
• Crkva sv. Ivana Krstitelja je župna crkva koja se prvi put spominje u 17.st.. Izgradio ju je delnički župnik Nikola Car u periodu od 1825. do 1829. godine. Jednostavna je trobrodna gradjevina sa zvonikom ispred ulaznog pročelja. Sadrži glavni i dva sporedna oltara u kasnobaroknim stilu.
• Crva Sv. Marije se nalazi u Velikoj Lešnici i tu je jedan od najstarijih sakralnih spomenika. Gradjevina je većih dimenzija s masivnim zvonikom na sjeveroistočnoj strani.

Gospodarstvo

Prometna otvorenost i tranzitno značenje ovoga kraja čine danas njegovu najvažniju osobitost. U vezi s tim posebna važnost pripada Delničkim vratima tj. delničkom koridoru gdje pojas povezanih nešumskih krčevina daje tom kraju tranzitno značenje. Izgradnjom autoceste Rijeka - Zagreb, u Delnice se iz Rijeke dolazi za 20-ak minuta dok se iz Zagreba stiže za 1 sat vožnje. Stara magistralna cesta Zagreb - Rijeka danas, ističući svoj izvorni naziv, postaje s pravom "Lujzinska turistička cesta" koja duž trase prolaznicima otkriva svoju priču prošlosti. U Delnicama se na staru Lujzianu sa sjeverne strane pripaja tranzitni smjer iz Republike Slovenije (Ljubljana - Kočevje - Delnice) čime je trosmjerna tranzitnost kraja još izraženija, posebice na graničnom prijelazu Brod na Kupi.

Kultura i škole

• Osnovne škole: OŠ Ivana Gorana Kovačića (Delnice), Područna škola Crni Lug (Crni Lug),

OŠ Frana Krste Frankopana (Brod na Kupi), Osnovna glazbena škola Ive Tijardovića (Delnice).

• Srednje škole: Srednja škola Delnice.
• Kulturne udruge: Tamburaško društvo „Danica“, Pjevačko društvo „Frankopan“, Mesopusno društvo „Pauše“, Delnice

Skijanje i skakaonice

Čini se da su u ovom kraju napravljene prve skije u Hrvatskoj, a dok su skijanje u Delnice donesli ročnici austrougarske vojske.

• Delnicama je 1932. povjereno održavanje prvenstva Jugoslavije u skijaškom trčanju na 30km, a nakon 2. svjetskog rata su održane i velike manifestacije: 1956., 1958. skijaško prvenstvo Jugoslavije u klasičnim disciplinama i 1962. "Cup Kurikkala" koji je preteća današnjeg skijaškog kupa.
• Danas su uredjene staze za alpsko i nordijsko skijanje na brdu Polane, a tu se nalazi i novouredjena staza za skijaško trčanje (1500m). Na jugoistočnoj strani je poznato skijalište Petehovac sa skijaškom stazom dugom 350m.
• Izgradnju skakaonice je potaknuo Aleksandar Klaić 1932., a otvorena je 1936. kad je održano i prvo natjecanje u skijaškim skokovima. Izgradjena je na padinama Japlenškog vrha i to je jedina skijaška skakaonica u Hrvatskoj. Ova je rekonstruirana 1948. i 1958. u svrhu produženja skakačke staze, a do nje je izgradjena i manja koja je služila za učenje i vježbu..
• 2004. je uslijedio početak nove rekonstrukcije i obnove skakaonice koja se nije rabila skoro tri desetljeća. 2006. je ponovno otvorena (sada 65m duga) i pokrenut je Kup Grada Delnica u skijaškim skokovima.

Nogometni stadion

Današnji stadion je nastao iz nogometnog igrališta izgradjenog početkom 20.st. (1924.). Prvotno igralište je bilo smješteno na mjestu današnjeg Doma oružanih snaga RH, a na njemu su u doba 2. svjetskog rata bile smještene trupe talianske vojske. Igralište se pomiče i povećava nakon rata pa poprima današnji položaj. 1950tih godina se poravnava i učvršćuje teren, izgradjuje se atletska staza, pomoćni tereni za ine športske discipline, a 1952. i košarkaško igralište. Godine 1966. stadion dobiva travnatu podlogu.

• Športske udruge u Delnicama: Rukometni klub „Goranin“, Skijaški klub „Goranin“, Kuglački klub „Goranin“, Kuglački klub „Delnice“, Ženski kuglački klub „Goranin“, Biciklistički klub „Goranin“, Stolnoteniski klub „Petehovac“, Streličarski klub „Delnice“, Karate klub „Delnice“, Šahovski klub „Goranin“, Košarkaški klub „Goranin“, Orjentacijski klub „Ris“ Delnice, HNK Goranin Delnice.
• Športsko-rekreacijska društva: Lovačko društvo „Tetrijeb“ (Delnice), Lovačko društvo „Divokoza“ (Brod na Kupi), Lovačko društvo „Vidra“ (Turke), Gljivarska udruga „Marohlin“ (Delnice), Planinarsko društvo „Petehovac“ (Delnice), Društvo za ekstremne sportove „Adrenalin“ (Delnice), Sportsko-ribolovno društvo „Goran“ (Brod na Kupi).
• Rekreacijski turizam: Delnice kao i cijeli Gorski kotar pružaju mogućnost seoskog turizma i aktivnog odmora, npr. vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje , lov, skijanje i skijaško trčanje, vožnja kanuom i rafting, logorovanje i orijentacijsko trčanje, te gljivarenje.

Literatura

• Marija Pavešić: Delnički govor. Zbornik Delnice 1481-1981, Delnice.

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada Delnice
• Turistička zajednica Delnica
• Gorski kotar
• www.gorskikotar.com

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license chiefly from WikiSlavia and Wikinfo (and partly Croatian Wikipedia).