Distributizam
Distributizam je gospodarsko-politička ideja što zagovara veću rasprostranjenost vlasništva nad sredstvima proizvodnje, umjesto kad bi bila koncentrirana pod državnom birokracijom ili u vlasništvu nekoliko pojedinaca ili velikih korporacija. Kritičan je prema radikalnom kapitalizmu i socijalizmu, te zagovara raspodjelu vlasništva u skladu sa stvarnim čovjekovim potrebama.
Razvijen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a u velikoj mjeri je utemeljen na načelima društvene pravde propisane 1891. godine u enciklici Rerum Novarum pape Lava XIII. Osobiti utjecaj na razvitak teorije distributizma su imali katolički pisci Gilbert Keith Chesterton i Hilaire Belloc („Chesterbelloc”).
Distributizam je često opisan kao politika trećeg puta što nudi socioekonomsku alternativu i kapitalizmu i socijalizmu. Također se vjeruje kako se distributizam provodio na mjesnoj razini u gospodarski neovisnim mjesnim zadrugama i u manjim obiteljskim tvrtkama. Postoje određene sličnosti između distributizma i korporativizma, jer se obje socioekonomske ideje temelje na europskim srednjovjekovnim cehovima, ali se, međutim, značajno razlikuju po pogledu na ulogu države u društvu.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Politički pojmovi |
Vanjske sveze
- The Distributist Review (pohranjeni prikaz) (eng.)
- Hrvatska politička smotra: „Thomas Storck – Što je distributizam?”
- Katolik s dna kace: „Tri puta (katoličkih) hura za kapitalizam”
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: Alen Horvat: „Distributizam – katolička ekonomska misao”
