Hrvatske prometnice

Hrvatske prometnice (razvitak i nazadak prometa na ozemlju Hrvatske): - Donedavno i sadanje nelogično stanje prometne povezanosti u Hrvatskoj je poviestna posljedica našega prometnog razvitka (i povremenog nazadka), ter novijih ideopolitičkih absurda nakon jugo-razpada.

Poviestni uvid

Prva razložna prometna povezanost raznih krajeva sadanje Hrvatske je nastala već od rimskog doba iz kasne antike. Prije Rimljana u starogrčko doba srednje antike je uglavnom postojala samo pomorska povezanost duž Jadrana i izmedju otoka s glavnim primorskim lukama. Tek u Rimskom carstvu su uglavnom probijene i najvažnije poprečne ceste od Jadrana do Panonije, a tada je prvi optimalni promet kod nas bio krajem antike pred propast carstva.

Nakon toga, u srednjovjekim selidbama i neredima je kod nas promet (izim Jadrana) uglavnom zapušten, neredovit i nesiguran, a osobito je loš bio u doba turskih provala u prošlim stoljećima. Tek potom sa slabljenjem Turske i proširenjem Austro-Ugarske, ponovo se obnavljaju brojne prometne veze, pa je uoči 1. svj. rata pomorski promet uz iztočni Jadran i izmedju naših otoka tada bio uopće najrazvijeniji i dosad najgušći u cieloj hrvatskoj poviesti, nakon čega ovaj postupno nazaduje sve do danas.

Donekle je slična balkanizacija bila i s kopnenim prometom. Pod Austrougarskom su kod nas gradjene ceste i osobito željezničke pruge, što je dielom nastavljeno i u prvoj Jugoslaviji do sredine 20. st. Nakon toga sve dosad je manjeviše usliedio nazadak željeznica (istodobno i pomorstva), tj. balkanizacija našeg prometa pretežno sad ograničenog uglavnom na ceste umjesto vlakova i brodova: po provincijsko-balkanskom provizoriju tzv. 'bosančerosa': "mi najvolimo autoobus".

Pomorski promet

Danas početkom 21. st. je Hrvatska objektivno pomorski posve degenerirana na kontinentalno-balkansku zemlju u prometnom kolapsu, većinom bez suvislih pomorsko-putničkih veza na Jadranu, izim tek spram malobrojnih vanjskih otoka. Većina inih hrvatskih otoka nemaju zamalo nikakve brodske veze, - nasuprot tzv. "propale" Grčke, gdje su egejski otoci s matičnim kopnom brodski uglavnom izvrstno povezani redovnim plovidbama.

Željeznički kolaps

Željeznički je promet prije jednog stoljeća diljem Hrvatske bio razmjerno razvijen, za ono doba s mrežom zadovoljavajuće gustoće, ali je sad od kraja 20.st. tu zamalo u podpunom kolapsu i na granici izumiranja: Zasad redovno vozi još samo na sjeveru pruga Rijeka-Zagreb-Osijek, a ostale spram juga su uglavnom poukidane, ili rade tek povremeno i s prekidima.

Stoga Hrvatska više nema željezničkog spoja s Istrom, a na jugu je prvo ukinuta pruga Neretva-Dubrovnik, pa nedavno još ne vozi ni Mostar-Ploče. Takodjer je novim ratom ukinuta i razvaljena Unska pruga Bihać-Knin. Povrh toga su baš sad od god. 2015. ukinute i sve ine veze Ličkom prugom do Dalmacije: Split, Šibenik, Zadar... (gdje se još može samo cestom).

Tek u najnovije doba s gospodarskim preokretom i našim ulazom u EUniju, ipak se nešto pokušava s mogućom reanimaciom tih napola propalih naših željeznica: npr. od početka 21.st. se planira i nastoji bar oživjeti i osuvremeniti najranija riječka pruga Jadran - Panonija. Uz moguće kinezko sudjelovanje se tu predvidja izgradnja nove i brže dvotračne elektro-pruge, već odavna predlaganom najboljom i najkraćom trasom Vinodol - Drežnica - Ogulin - Panonija (pitanje je kada će se i da li ikad ovo ostvariti ?).

Autopromet cestama

Cestovni autopromet je zadnjih desetljeća preostao zamalo jedinom vezom unutar ove nove balkanizirane Hrvatske, pa se do većine naselja (izim otoka) u toj prometno degeneriranoj para-državi (možda) može stići tek privatnim kolima ili ponekad autobusima s hirovitim vozačima, što je rezultat našega posvemašnjeg prometnog kolapsa i organizacijske degeneracie balkanskog tipa.

Umjesto naših nedavno poukidanih željeznica iz 20.st. (lička, unska, neretvanska i ine pruge), odsad se tu u 21.st. brzopotezno forsirala masovna izgradnja autoputa za (tajkunski) autopromet tj. većinom usmjeren na povlaštene, dok ini prosječni putnici sad ovise tek o improviziranim autobusima i njihovim hirovitim vozačima. Time smo odsad opet prometom balkanizirani i po lošoj učinkovitosti se zapravo vraćamo iz Europe na razine izvaneuropskih bivših kolonija.

Zrakoplovni promet

Promet zrakoplova, uz izgradnju nekih novijih aerodroma je možda jedina donekle uzpješna prometna investicija u toj novoj Hrvatskoj, osobito glede izgradnje desetak jadranskih aerodroma duž primorja i na nekima većim otocima. Taj aviopromet sada ipak znatno pridonosi razvitku našega jadranskog turizma, osobito zbog novoga masovnog ukidanja većine brodskih veza duž naših obala i izmedju većine otoka, kao i istodobne propasti južnijih željezničkih veza do Dalmacie (izim samo donekle do Rijeke).

Reference

Almost original condensed compilation on the history and recent status of public transport in Croatia.