Hrvatske temeljne znanosti
Hrvatske temeljne znanosti (medjunarodne bazične discipline u hrvatskoj uljudbi i baštini): - Temeljne znanosti (tj. bazične discipline ili tzv. "čista nauka") su one izvorne znanstvene usmjerbe koje nam donose najosnovnija tj. temeljna znanja o svietu, pa o hrvatskom etnoprostoru i našim ljudima, kao i glavne izvorne zakonitosti po kojima se sve to mienja, - odnosno najosnovnije znanje bez obzira na primjenu ili zaradu. Ine primienjene znanosti ili sekundarne discipline (praktične tj. aplikativne) su sve ostale strukovne usmjerbe, a koje su većim dielom usmjerene i plaćene u svrhe praktične primjene i novčane koristi ili ine zarade.
Sadržaj
Glavne uvodne pripomene
Temeljne znanosti se izkazuju kao osnovno znanje od kojega prvotno započinju naše spoznaje o svietu, domovini, prirodi i ljudima. Napredak osnovih znanja se temelji na dedukciji (poredbenim izvodima) iz temeljnih činjenica i njihovom pokusnom izpitivanju (eksperimentne provjere). Temeljne se znanosti barem načelno ne bave praktičnim primjenama (aplikaciama) niti novčanom koristi (financiama).
Najviše je takvih temeljnih znanosti medju naravoslovnim usmjerbama (prirodoslovlje u širjem smislu), ali postoje čiste temeljne usmjerbe i medju nekim društveno-humanističkim znanostima i osobito medju onima prielaznim na granici humanistike i prirodoslovlja. Visoki razvitak temeljnih znanosti dugoročna je značajka starijih razvienih uljudbi, koje razumno i racionalno već niz stoljeća usmjeruju i održavaju svoj dugoročni razvitak.
Naprotiv, kasnije i novije uljudbe, kao i ine primitivnije u početnom razvitku, često dielom zaobilaze razvitak i ulaganja u temeljna znanja, pa brzopleto (ili čak 'bezglavo') nastoje to manjeviše preskočiti i odmah jure zamalo samo u koristne primjene (često bez pravih i dugoročnih znanstvenih temelja). Kod takvih poluznanstvenih pristupa se u dogledno vrieme lako može očekivati opet postupno znanstveno zaostajanje, jer je to zapravo lažna-poluznanstvena izgradnja "kuće bez temelja", koja tek kratkoročno lebdi u primjenjenim oblacima.
Temeljne naravoslovne usmjerbe
Medju naravoslovnim usmjerbama su manjeviše temeljne znanosti osobito teoretska ili čista fizika, bar dielom takodjer zvjezdoznanstvo (astronomia), takodjer pretežito klimatologia (vrjemeslovlje), nadalje osnovni prirodni zemljopis (fizička geografia), pa još temeljna botanika (bilinstvo) i zoologia (životinjstvo), osnovna prirodna genetika, kao i ine slične s ovima navedenim uzporedive naravoslovne struke.
Temeljne humanističke i prielazne
Prosječne su društveno-humanističke struke u većini manjeviše primjenjene tj. sekundarno-izvedene u smjeru uporabe ili koristi, ali ipak i tu postoje neke temeljne prvotne usmjerbe. Takve su važne za temeljne spoznaje npr. arheologia, pa dialektologia i ine s ovima slične i uzporedive. Na prielaznomu prirodno-humanističkom području je pretežno temeljna usmjerba klasična europska antropologia, - ali tek samo dielom je temeljna struka nova i znatno proširena tj. manjeviše primienjena američka tzv. "anthropology" (koja proširena zbog zarade i koristi već znatno izlazi izvan klasičnih okvira temeljnih znanosti).
Temeljne znanosti u Hrvatskoj
U poredbenom odnosu na srednju i zapadnu Europu, gdje su takve temeljne znanosti već kroz cieli niz stoljeća bile najrazvienije i najnaprednije, Hrvatska je temeljna znanost prvotno u srednjem vieku bila malo zaostalija za koje stoljeće, ali smo znanstveno ipak bar na prielazu početkom novog vieka i potom sve donedavna (još pred par desetljeća) glede temeljnih znanosti bili manjeviše blizu ostaloj europskoj razini bar po dostignućima nekih vrhunskih naših znanstvenika, - ali ne i brojnošću temeljnih hrvatskih iztraživača (najviše zbog siromaštva i malobrojnosti hrvatskog naroda).
Kod nas u Hrvatskoj su temeljne znanosti negdje od početka novoga vieka kroz više stoljeća pa sve negdje do sredine 20.st. manjeviše rasle na približnoj europskoj razini, tj. zamalo zadnje doba kada je temeljne znanosti u Hrvatskoj još rasle na obćoj europskoj razini je bilo doba Banovine Hrvatske i NDH. Potom kod nas nakon 1946. nastupa ideološki jugo-komunistički 'glavosjek', - tj. veliki dio dotadanje ranije hrvatske inteligencie uključivo i naše temeljne znanstvenike u poraću je sve donedavna primitivnim fizičkim progonima barem manjeviše onemogućen, a mnogi su i fizički likvidirani ili su bar dugoročno zatvarani i uzastopce progonjeni, a preostali su većinom bili prisiljeni izbjeći većinom u zapadne zemlje da bar tamo nastave normalnim radom.
Sadanje loše stanje
Posljedica svega toga je stvarno bila bar djelimočna uzporba i dugoročno sve veće zaostajanje temeljnih znanstvenih usmjerbi u Hrvatskoj, što manjeviše i sve jače traje već oko pola stoljeća. Iako smo u banovini i NDH po temeljnim znanostima još približno bili na europskoj razini, potom smo dosad dielom zbog idejnih progona i ucjena temeljnih znanstvenika, kao i zbog primitivnih jugo-komunistčkih preusmjerbi na čiste primjene, dosad početkom 21.st. glede temeljnih znanosti pretežno dogurali na europsko začelje.
Da to nije tek prigodna fraza, jasno je i zorno vidljivo po novijem izumiranju nekih naših temeljnih struka koje su ipak do pred šezdesetak godina u Hrvatskoj manjeviše bile još pri europskoj razini. Daleko najgori primjeri toga su sada već zamalo nepostojeća hrvatska astronomia, pa prirodoslovna fizička geografia i temeljna florna botanika, a koje se kod nas u Hrvatskoj već ubrzano približuju doglednom izumiranju:
Nestanak astronomie
Npr. znanstvena specialistička astronomia (zvjezdoznantvo) je u Hrvatskoj dosad zadnjih desetljeća manjeviše zapravo izumrlo - izim tek amaterskih udruga i par zastarjelih zvjezdarnica.
Izumiranje geografie
Prirodni zemljopis (fizička geografia) je u Hrvatskoj bio najrazvijeniji u prvoj polovici 20.st. tj. približno od 1905.- 1945. Potom je dosad zbog obćeg jugo-rasula i dielom kasnijih progona naših glavnih zemljopisaca, prirodoslovna fizička geografia u Hrvatskoj postupno sve više izumirala tj. preusmjerena je na primienjenu ekonomiu: time smo sada već dotjerali dotle da uglavom imamo u Hrvatskoj zamalo samo rubnu ekonomsku geografiu tj. uglavnom prielazni primjenjeni polu-zemljopis.
Izumiranje botanike
Sličnomu je takvom kolapsu u Hrvatskoj danas i zadnjih desetljeća sve više usmjerena i temeljna botanika u Hrvatskoj nakon jugopartijskog udara od god. 1971. i podobnih "reformi" tj. čistke koje je izvodio zloglasni Stipe Šuvar. Domaća temeljna botanika je u zadnjih par desetljeća kod nas sve bliža nestanku ili izumiranju, tj. usmjerena zamalo samo na primjene u šumarstvu i poljodjelstvu, pa je temeljna znanstvena botanika u Hrvatskoj dosad već na samom zalazu. Jasni odraz toga je što je Hrvatska sve dosad ostala zamalo jedinom europskom zemljom bez monografske razrade domaće prirodne flore (pregleda divljeg bilja), izim tek par popularnih biljnih slikovnica.
Abstract
Croatia's fundamental sciences (basic international disciplines within Croatian culture and heritage): - ...
. - . - .
Poveznice
. - . - .
Referenca
Almost original condensed compilation, except introduction partly from Croatian Wikipedia by GNU license.
