Hrvatski državni čelnici

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatski državni čelnici (predsjednici Republike, vlade i Sabora): - U donedavnom predzadnjem mandatu do godine 2015, predsjednik Republike Hrvatske do ljeta 2015. je bio prof. Ivo Josipović, a do kraja 2015. je predsjednik vlade bio Zoran Milanović i predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko.

Od ljeta 2015. na idućih 5 godina predsjednica Republike Hrvatske je Kolinda Grabar Kitarović, a od kraja 2015. nadalje je novi predsjednik hrvatske vlade ing. Tomislav Orešković i predsjednik Hrvatskoga državnog Sabora akademik dr. Željko Reiner.

Kolinda Grabar Kitarović

Kolinda Grabar Kitarović (rođ. Rijeka, 29. travnja 1968) je sadanja predsjednica Republike Hrvatske, hrvatska političarka i diplomatica, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005.- 2008. godine. Od 2008.- 2011. bila je veleposlanicom Republike Hrvatske u SAD. Od srpnja 2011. je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 11. siječnja 2015. izabrana je za predsjednicu Republike Hrvatske. Na Trgu sv. Marka u Zagrebu svečano je ustoličena 15. veljače za hrvatsku predsjednicu, a od 18. veljače je preuzela predsjedničku dužnost od svoga predhodnika Ive Josipovića.

Rodjena je u Rijeci, a mladost je provela u rodnom kraju, u zaledju grada na Grobniku. Osnovnu školu završila je na Grobniku i zatim srednju školu u Rijeci. Maturirala je u SAD-u, a u Zagrebu je 1993. godine diplomirala engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. God. 2000. je stekla titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz medjunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, s tezom o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata.

Profesionalnu karieru je započela u Ministarstvu znanosti i tehnologije, pa se od 1993. godine zaposlila u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je najprije radila kao savjetnica u Uredu zamjenika ministra i potom kao načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. 1997. godine odlazi u Hrvatsko Veleposlanstvo u Kanadi, prvo kao diplomatski savjetnik i zatim kao ministar savjetnik.

Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. 23. prosinca 2003. godine imenovana je ministricom europskih integracija. 18. siječnja 2005. godine postaje voditeljicom Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija imenovana je ministricom vanjskih poslova i europskih integracija do 12. siječnja 2008. godine. Za vrijeme njezinog mandata Republika Hrvatska započela je pregovore za članstvo u EU.

U Sjevernoatlantskom savezu Kolinda Grabar-Kitarović bila je zadužena za javnu diplomaciju, tj. kako sama kaže: „komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima“. Aktivno dobro govori engleski, španjolski i portugalski, a pasivno se još služi njemačkim, francuskim i talianskim. Udana je za prof.dr. Jakova Kitarovića i majka je dvoje djece.

Tomislav Orešković

Ing. Tomislav Orešković je novi predsjednik hrvatske vlade, koji je na tom položaju krajem 2015. nasliedio predhodnog Zorana Milanovića iz stranke SDP. Roditelji T.Oreškovića potječu iz Like, a rodjen je u Zagrebu 1966. 1989. godine je diplomirao kemiju na Sveučilištu McMaster u Kanadi, gdje je 1991. završio i MBA studij usmjeren na financije i informacijske sustave.

Profesionalnu karieru je započeo 1992. u proizvodnji farmaceutske tvrtke 'Eli Lilly' u Kanadi. U 'Tevi' je od 2005. godine radio kao glavni financijski direktor Teve-Kanada, a od 2009. kao glavni financijski direktor za Istočnu Europu. Kasnije je postao glavnim financijskim ravnateljem za regiju EMIA (Istočna Europa, Mediteran, Izrael i Afrika).

'Domoljubna koalicija' (HDZ) i nezavisni 'Most' brzo su se sporazumili o mandataru u osobi hrvatsko-kanadskog gospodarstvenika svjetske reputacije Tomislava Oreškovića. To je bila izrazita želja Mosta za cielo vrieme predizborne kampanje i koalicijskih pregovora. Za hrvatske prilike takvo rješenje je novost, a rietkost je i u zemljama Europske Unije.

Posljednji takav premier bio je Talian Mario Montti koji je propao sa svojom strankom na idućim izborima. Takva se rješenja inače prakticiraju u gospodarski izrazito kriznim vremenima. Je li Tomislav Orešković dobar izbor uskoro će se vidjeti po njegovoj snazi i upornosti da pronadje vrsne ministre, svakako ekipu sastavljenu od stručnjaka i političara, pa skupa s njima sastavi plan Vlade o ozdravljenju hrvatskoga gospodarstva.

Akad. dr. Željko Reiner

Predhodni predsjednik Hrvatskog sabora do kraja 2015. bio je Josip Leko (SDP), a novi odsada je akademik dr.med. Željko Reiner (dosad podpredsjednik Sabora) koji predlaže i vraćanje predhodnog naslova Hrvatski državni Sabor (što su skratili/ukinuli ljevičari iz SDP). Inače je ranije bio hrvatski ministar zdravstva 1998.- 2000, a član je akademik HAZU.

Novi predsjednik Hrvatskog sabora akademik Ž. Reiner, rodjen je u Zagrebu 1953. gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju, a 1976. je diplomirao na Medicinskom fakultetu. Na Sveučilištu u Zagrebu je doktorirao 1982, potom specializirao internu medicinu u Zagrebu i Hamburgu. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju. Za docenta je izabran 1986, a dvije godine kasnije prvi put je izabran za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Devet je godina bio pročelnik Kliničkog odjela Klinike za patofiziologiju KBC Zagreb, zatim je bio predstojnikom Klinike za unutrašnje bolesti. Od 2010. godine član je Savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. do 2012. godine Reiner je bio ravnatelj KBC Zagreb. Član je Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1990. i 8 godina je bio njen predsjednik. Voditelj je Odbora za aterosklerozu HAZU-a. Reiner je počasni član Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine.

Bio je članom Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao drugi Hrvat u povijesti. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, gostovao na sveučilištima u SAD-u i Europi, ter predavao na nizu europskih i svjetskih kongresa. Član je znanstvenih odbora skoro svih europskih i svjetskih kongresa iz područja ateroskleroze i kardiologije. Akademik Reiner je član Društva hrvatskih književnika i auktor nekoliko knjiga poezije. Kao dragovoljac je sudjelovao u Domovinskom ratu pa je odlikovan brojnim civilnim i vojnim odličjima.

Referenca

The condensed professional biographies of the actual Republic president, the new Prime minister, and of the Parliament president in Croatia are offered.