Jadranske fešte

Jadranske fešte: Ovdje se daje sažeti prikaz nekih tradicijskih fešta (pučkih proslava) u mjestima na hrvatskoj obali i jadranskim otocima. Uvršteno je abecednim redom desetak dugoročnih i starijih, izvorno pučkih fešta, ali su izostavljene poneke moderne tj. najnovije uvozno-umjetne turističke proslave uglavnom u engleskom kontekstu, zato jer ne spadaju u hrvatsku folklornu tradiciju. Uvrštene prave domaće fešte za koje ima dovoljno dostupnih podataka su poredane abecedno, po imenima naselja u kojima se održavaju. Idući sažeti prikaz je višeznačan, prvenstveno kao kulturni pregled istočnojadranskog folklora, ali dijelom takodjer i primjenjen za turističko-zabavne namjene (na kraju svake fešte).

Abstract

East-Adriatic festivities: In actual survey is listed dozen cultural festivities of the traditional folklore from past centuries, held so far in Croatian coast and Adriatic islands: Dubrovnik city, Župa at Dubrovnik, Krk town, port Baška in Krk island, port Komiža in Vis island, Lastovo island, Makarska town, Rab island, port Vodice and Zaton bay at Šibenik city.

Baška na Krku: Ćrna ovca

"Ćrna ovca" je proljetna fešta koja se održava vikendom u mjesecu svibnju, u Baški na otoku Krku. Ćrna ovca nudi uživanje u proljeću (prolýći) i svemu što ono pruža: sunčanim šetnjama, ugodnim mirisima rascvjetale prirode, guštanju u ukusnoj bašćanskoj yancèvini (janjetina) i dobrom vinu, uživanju u domaój glazbi: sopýle i šurle. Prednost je i to što je cijeli dogodjaj smješten prije glavnih turističkih gužvi i udarne turističke sezone, pa je prilika za užitak u Baški na pravi način. Ćrna ovca poziva i na aktivni odmor uz planinarenje po otočnim brdima (Veyske Hlami), biciklijadu ili promatranje jedriličarske regate u Bašćanskom zaljevu. Izložbe i stručna predavanja o putovanju pod jedrima i meteorima upotpunjuju ovaj gastro-glazbeno-športski vikend. Za podrobnije obavijesti najbolje je posjetiti službenu web stranicu ove fešte.

Tradicijski program obiluje kulinarskim nadmetanjima, kao što su kuharski petoboj u spravljanju janjećeg žvaceta (gulaša) u kotliću, ili natjecanje u pripravi razne domaće pašte (tjestenine), itd. Trodnevni progam pun je u nizu raznovrsnih dogodjaja koje je teško nabrojati i kako bi znali kad je koji glazbeni koncert, kad je skubýtva vune (šišanje ovaca), ili uživanje u janjećim delicijama, kad je biciklijada ili na moru regata, ponovno je najbolje posjetiti web-stranicu fešte kako bi upotpunili sve detalje. Za nešto hrabrije posjetitelje, može se i uzletiti s balonom, što ne bi trebalo propustiti.

Ugostiteljstvo:

• Cicibela, Baška, Emila Geistlicha 38, Baška uz plažu
• Lantino, Emila Geistlicha 30, Baška uz glavnu plažu
• Portić, Palada 75, u luci Baška
• Mul, Palada 90, u luci Baška

Vanjske sveze

• "Crna ovca" - službeni web "Ćrne ovce"

Dubrovnik: Fešta Sv.Vlaha

Tradicijskim puštanjem golubica i podizanjem svetčeva barjaka na Orlandov stup u Dubrovniku se otvara Fešta Sv. Vlaha. Po legendi ga je Dubrovnik izabrao za svog zaštitnika poslije dogodjaja koji se zbio 971. godine: Predaja kaže kao je mletačka flota doplovila sa 112 brodova u dubrovačke vode, a prije toga su pobijedili Neretvane i prisilili ih da im plaćaju danak. Naumili su prijevarom osvojiti i Dubrovnik iako su lagali kako plove prama Grčkoj. U Gradu nisu ni slutili prijevaru, pa su ih lijepo i prijateljski dočekali. U stolnoj crkvi sv. Stjepana koja je kasnije srušena u potresu, pobožni don Stojko molio je dugo u noć. Iznenada je ugledao crkvu punu naoružanih vojnika, a medju njima je stajao sjedobradi starac sa štapom u ruci. Objasni mu da je on biskup i mučenik Sv. Vlaho, poslan iz neba da obrani Dubrovnik. Nebeski vojnici su skupa s njim cijelu noć branili gradske zidine od Mlečana koji su željeli osvojiti grad. Poručio je Stojku da reče Dubrovčanima neka se dalje sami čuvaju i Stojko je požurio da tu vijest prenese dubrovačkom vijeću. Već sutradan mletačko brodovlje je žurno odplovilo.

Sv. Vlaho slavi se zato svake godine na 3.veljače, dok sama fešta traje više dana, počevši od blagdana Cvijetnice (Kandelore) kada se fešta službeno otvara, do zatvaranje fešte što pada u prvu slijedeću nedjelju. Tradicijski vjerski dio fešte obuhvaća svetu euharistijsku misu i nakon nje procesiju u jutarnjim satima na sam dan blagdana Sv.Vlaha. Fešta je u Dubrovniku, pa se većina dogodjaja odvija u Gradu. Glavna su zbivanja:

• "Puštanje golubica": na blagdan Kandelore, dubrovački biskup pušta bijele golubice kao početak fešte. U nazočnosti Dubrovčana i njihovih gostiju ovo je dogodjaj koji ne treba propustiti ako ste tih dana u Dubrovniku.
• Izvijanje barjaka: barjaci (zastave) iz dubrovačkih župa dolaze pred crkvu Sv. Vlaha gdje ih donositelji izvijaju, pa na taj način pozdravljaju crkvu i puk. Ovo izvijanje s obzirom na znatnu veličinu barjaka bude jako atraktivno, a treba spomenuti kako samo izvijanje barjaka nije nimalo lagano. Izvijanje barjaka se može gledati u više navrata za vrijeme fešte i vjerojatno je jedna od zanimljivijih atrakcija, a najbolje se može pratiti na samo jutro na blagdan kad još nije gužva pa se ima najbolji pregled.
• "Grličanje": s obzirom na vjerski značaj fešte, po otvaranju se puk poziva u crkvu na ovaj obred i blagoslov, a vjeruje se kako se time štitite od bolesti grla. Obred se izvodi s dvije isprepletene svijeće kojima se blagosljiva grlo vjernika.
• "Tombula" spada u popratne dogodjaje, ali je usko vezana uz proslavu Sv. Vlaha. Posebnost tombule u Dubrovniku jest što je igra javna, igra ju veliki broj ljudi, a osobu koja na tabli prikazuje brojeve koji su izašli, mladji dio igrača i publike (a ponekad i oni stariji) gadjaju divljim narančama. Tombula se odvija u popodnevnim satima na sam dan blagdana. Po riječima Josipa Berse (Dubrovačke slike i prilike 1800.-1880., str. 118), tombula se u Dubrovniku igrala na dan Sv. Vlaha još od 1842.

Zabava: S obzirom na izvorni vjerski karakter proslave, nema službenih popratnih dogodjaja koji bi bili zabavne naravi, no po okolnim kafićima i barovima u starom dijelu Dubrovnika od ranog jutra se slavi i nazdravlja. Do kasnih sati veliki broj ljudi se zadržava unutar zidina, no u večernjim satima ljudi se razilaze, pa tako nema kasne noćne zabave u uobičajenom smislu.

Ugostiteljstvo

• Lokanda Peskarija: plodovi mora, rizoti, kozice, sir iz ulja i slani inčuni, posluženo na ribarski način, nema klasične ribe na jelovniku
• Spaghetterija Toni': talijanska pasta na bezbroj načina.
• Caffe Casablanca: house glazba, uglavnom prepun vikendom i za vrijeme fešta, nije za ispijanje kave.
• Caffe Ludwig: domaći rock i ex-yurock, četvrtkom i vikendom navečer prepun, stolovi vani i za dnevno ispijanje kave, uglavnom ljeti. Pun za vrijeme fešta i većih športskih zbivanja.
• Caffe Galerija: domaći pop, prepun subotom, dnevno za ispijanje kave.
• Caffe Trocadero: domaća glazba, uglavnom prepun vikendom i za vrijeme fešta.
• Taj Mahal': bosanski restoran, čevapi u somunu, ražnjići i ostale delicije orientalne kuhinje.

Dubrovnik-Župa: Župski karnevo

Pokladna zabava koja ima svoju noviju povijest od 1981, a zbiva se na zadnju nedjelju poklada, pa počinje u Župi dubrovačkoj i završava na Stradunu. Stariji seoski karnevali iz okolice udružili su se u jedan, danas čuveni Župski karnevo, koji zadnje nedjelje poklada pohodi dubrovački Stradun. Posebnosti ovoga karnevala su njegove 'scene', tj. maškarane skupine koje igrokazom komentiraju aktualna politička i druga zbivanja, kao i testamenat (ostavština) tj. poruke, koje također na duhovit i britak način komentiraju aktualna dubrovačka, a ponekad i šira društvena zbivanja. Već je stara izreka kako je Stradun pun puka samo triput na godinu – za svetoga Vlaha, za otvorenje Ljetnih igara i za Župski karnevo. Iako je ta slikovita povorka i sama po sebi atraktivna za vidjeti - jer osim igranih, bude tu i 'scena' koje imaju samo vizualni učinak, - glavna i osnovna atrakcija Župskoga karnevala su njegove poruke, tj. tekstualni dio u slobodnoj formi, koji se čita (a dijelom i pjeva) po završetku predstavljanja scena iz povorke.

Komiža na Visu: Ribarska noć

Tradicijska Komiška ribarska noć sada je dogodjaj u organizaciji Grada Komiže, Nautičkog centra i Turističke zajednice Komiža, a održava se prve subote u kolovozu. Mnogi ljudi u Komiži žive cijelu godinu samo za tu jednu noć, tek nekih 9 sati i tome se nadaju cijele godine, što je Ribarska noć. Tko je propusti, morat će cijelu iduću godinu slušati što je sve propustio. Putovanje većine posjetitelja do Visa počinje u Splitu, plovidba trajektom traje 2 i pol sata, pa još autobusom iz Visa do Komiže. Prošle godine organizatori su svojim gostima ponudili i nekoliko zanimljivih ribarskih igara. Odnedavna su bili iznenađeni oni rođeni na dan Ribarske noći, kojima zato pripadaju prigodne nagrade — besplatni gastronomski ribarski užici u komiškim restoranima. Glavna popratna zbivanja su:

• Obavezno treba probati Komišku pogaču. Zapravo postoje dvije pogače: jedna je Viška s rajčicama kapulom, kaparima itd, a druga je ta Komiška, isto to samo još sa slanim sardelama.
• Ino: brujete, gradele, sardele.
• Posjet ribarskom muzeju
• Svake godine je drukčiji izbor izvodjača, pa su u nekim prošlim Ribarskim noćima nastupali: Edo Majka, Zorica Konđa, TBF, ...itd.
• Dodatno novije: na susjednoj plaži Kamenice zna se organizirati i party elektronske glazbe.

Ugostiteljstvo

• Jastožera - vrhunski riblji jelovnik, za goste najdubljeg džepa
• Restoran Barba - lijepi ambijent, jede se jeftino i dobro
• Konoba Bako - vrhunska hrana i piće, za goste dubljeg džepa
• Vinarija Cobo - legendarni zidić u Ribarskoj ulici u Komiži
• Bane - najstariji kafić u Komiži, okupljalište lokalnih stanovnika

Krk: Krčki sajam

Krčki sajam je pradavni povijesni spektakl (Veyski samânj) još od 16. stoljeća, koji se održava od 8.-10. kolovoza, kao trodnevna fešta s različitim zbivanjima na četiri pozornice i dvjestotinjak štandova na otvorenom, s oko šezdesetak tisuća posjetitelja (svake godine broj je sve veći). Manifestacija je započela 1524. godine kao sajam na kojem su trgovci sa svih strana Europe prodavali različitu robu. S vremenom se kasnije Krčki sajam pretvorio i u atraktivnu turističku feštu koju dosad posjećuju mnogobrojni turisti iz većine europskih zemalja. Istodobno s Krčkim sajmom na Trgu Kamplin se odvija manifestacija Priče iz starine u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka. Područje zbivanja: Grad Krk - riva, trg Kamplin i Stari grad. Popratna zabava su koncerti na krčkoj rivi.

Ugostiteljstvo je organizirano na rivi. Osim štandova svi kafići i restorani povećavaju svoje terase za dvadesetak posto i rade dugo u noć. Služe se krčki domaći specialiteti: šurlice (valjušci), presnàc (pecivo), janćêvina (janjetina), itd.

Vanjske sveze

• TZ Grada Krka Turistička zajednica grada Krka
• Grad Krk - web grada Krka

Lastovo: Poklad na Lastovu

Po staroj predaji, ovaj Poklad se priredjuje u spomen stvarnoga povijesnog dogodjaja: Katalonski gusari jednom napadnu Korčulu, pa poruče po glasniku Lastovcima neka se i oni predaju. Lastovci se medjutim naoružaju, a žene i djeca pođu u procesiju svetome Juri izmoliti pomoć. I doista zatim iznenadna žestoka oluja potopi gusarsko brodovlje u Lastovskom kanalu, a Lastovci uhvate onog glasnika i za porugu ga provedu na tovaru (magarcu) kroz selo, pa ga za kaznu osude i spale. Lastovski Poklad je poseban i neponovljiv u svijetu, kad se na Pokladni utorak lutka Poklada 'culja' niz 300 metarski konop, s vrha Pokladarove Grže u podnožje naselja, uz istovremene eksplozije petardi obješenih Pokladu o čizme. "Culjanje" se izvrši tri puta i po staroj predaji, ako culjanja uspiju i godina će biti dobra, pa se pjeva: Evîva nam kumpanîja, poša nam je alavîja ... Prije samog culjanja, kad podne zazvoni (u 11 sati na Pokladni utorak), Poklad i Pokladari, a iza njih i Lijepi Maškari obilaze kuće važnijih Lastovaca. Culjanje počinje oko 15 sati, ponovo obilazak kuća uz ples Pokladara i maškara, a zatim slijedi završna svečanost na Dolcu (Dovcu), gdje Poklad izgori. Pretila nedjelja i Ponedjeljak, koji predhode Pokladnom utorku, jesu dani kad se vraćamo u daleku prošlost dok novo materialno još nije ovladalo ljudima i kad se spoznaje sama bit čovjeka, njegova potreba za društvom, kad je bilo nemoguće biti sam, a pogotovo biti gladan ili žedan ...

Makarska: Ljetni karneval

Neizostavan dio «Makarskog ljeta» je «Veliki ljetni karneval» koji se održava drugi petak u kolovozu i predstavlja jednu od većih atrakcija makarske turističke ponude. Osim redovitih sudionika – građana Makarske, svake godine u ljetnom karnevalu sudjeluju i turisti, pa karnevalske skupine iz gradova diljem «Lijepe naše» i svijeta. Ljetni karneval okuplja staro i mlado, pjevače i plesače. Maskirani sudionici karnevala prolaze rivom i sredinom grada u šašavoj povorci. Gosti rado stavljaju razne maske i pridružuju se šarolikoj povorci kraljeva, gusara, sirena i sličnih egzotičnih likova. Uz atraktivan program i nezaboravnu feštu koja završava velikim vatrometom, karneval pruža ljetnu zabavu do ranih jutarnjih sati. Ako se odlučite javiti kao grupa na Veliki ljetni karneval, Turistička zajednica grada Makarske, treba se prijaviti ranije, kako bi se lakše moglo riješiti pitanje smještaja i svih ostalih priprema.

Vanjske sveze

•TZ Makarske - Turistička zajednica grada Makarske

Metković-Ploče: Maraton ladvi

Maraton ladja je amatersko športsko natjecanje u utrci starih izvornih plovila-ladvi druge subote u kolovozu, od Metkovića do Ploča duljine 22 500 m. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton ladvi za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je ladva za Neretvane. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na ruti dugoj 22.500 metara. Po gledanosti je Maraton ladvi jedan od najvećih dogodjaja Hrvatskoj, a ujedno i atraktivni turistički spektakl i uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti.

Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je sam start od Metkovića. Tada 330 veslača u triset i tri ladve, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva polaze od Metkovića, preko Opuzena do Ploča - prama dalekom cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje, pa u istomu ubrzanom ritmu voze cijelom rutom. Po dolasku svih posada u Ploče, počinje službeni program (oko 20.30 sati): pozdravni govor domaćina i gostiju, dodjela pehara, podjela medalja, plaketa i štitova za prve tri posade, paw potom slijedi zabavno-glazbeni program do dugo u noć.

Rab: Fjera na Rabu

Rabska fjera je manifestacija kojom Rabljani svojim turistima žele predstaviti svoju bogatu i slavnu prošlost. Manifestacija je nagradjena "Plavim cvijetom" Hrvatske turističke zajednice. Otočani kroz tri dana, kostimiranim predstavama nastoje što vjerodostojnije prikazati život svojih predaka. Rabska fjera se temelji na odredbi Velikog vijeća Raba od 21. srpnja 1364. godine, po kojoj su općinskim blagdanima proglašeni Dies Victoriae 9. svibnja, kada se slavila uspomena na čudesnu obranu grada od Normana po zagovoru Sv. Kristofora i Dies Natalis 27. srpnja, što je dan svetčeve mučeničke smrti, pa je odlučeno da se prigodom tih svečanosti petnajst dana u gradu ne smije vršiti pravda ni progoniti dužnike. Ove svečanosti su uvedene u počast hrvatsko-ugarskom kralju Ludoviku Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana, a trajale su sedam dana oko blagdana Sv. Jakova, Sv. Ane i Sv. Kristofora. Rab tih dana postaje sretan grad, što govori i njegov naziv Arba Felix, koji je nosio još od 3. stoljeća. Ranije se Fjera održavala prigodno vikendom, no odlučeno je kako se treba držati tradicije, pa se sada svečanosti održavaju upravo na dane tih blagdana.

Ono u čemu su Rabljani uspjeli svakako je pretvaranje grada u srednjovijeku pozornicu. Svake godine na Fjeri sudjeluje sve veći broj radionica u kojima se prikazuju vještine starih obrta. Srednjovijeki majstori, obrtnici i trgovci tih dana izradjuju novčiće, pjate (tanjure), bocune, kamenice, bačve, škare, postole (cipele), češljaju vunu, ispisuju glagoljicom imena i poruke, izcrtavaju na svili. Nudi se svježe ispečen kruh ispod pekve s pravim domaćim pršutom, sirom i domaćim vinom. Nude se po starim recepturama i složenija jela, poput janjećih tripica. U Galeriji PIK na Kaldancu se prikazuje srednjovijeko seosko domaćinstvo, u kojem žene češljaju vunu i predu na mulineu, a članovi Športsko-ribolovnog društva u luci Rab i ispod Pjacete oživljavaju staro ribarsko selo. Taj izvorni program Rabske fjere je ustaljen i traje točno tri dana, od 25. do 27. srpnja: Prvu večer je otmjeno otvaranje, drugu večer je ribarsko selo s pečenom ribom, a završnica je treću večer s viteškim turnirom rabskih samostreličara. Održava se u gradu Rabu, gdje se većina zbivanja odvija na trgu Sv. Kristofora. Popratna zbivanja su vatromet i natjecanje samostreličara.

Ugostiteljstvo

• Diskoteke: Grand, Tropicana (Zabavni centar San Marino/Lopar)
• Beach Party Club: Santos (plaža Pudarica)
• Caffe & Coctail barovi: Sanda, Forum ...
• Night clubs & Pubs: San Antonio, Le Journal

Riječki karneval (Mesopust)

Riječki karneval (Fjumânski Mesopùst): Mesopusni običaji na prostorima oko Kvarnera vuku korijene još iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" naših Zvončara urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće i slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvoga danas vidimo je identičan onomu koji je pred mnoga stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka. Još prije sto godina je Rijeka (tada Rika ili Reka) javno živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojega grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se krajem svake veljače karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim je sudjelovalo austrijsko i magjarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe. Priređivale su se i priredbe npr. "Praznik cvijeća" u teatru, kada su se cvjetna pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu.

Kada su 1982. godine riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke (tada Turističkog saveza općine Rijeka) ponovo prošetale tri maškarane grupe, (karnevalska grupa "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari") nitko nije ni slutio kakav će razmjer idućih godina dosad poprimiti već tradicionalni Medjunarodni riječki karneval. God. 1990. je maškaranu povorku na Korzu pratilo oko 80.000 ljudi, a 1994. to je bio pravi maškarani spektakl sa 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva, što je bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC-a). Na karnevalskim povorkama Riječkog karnevala 2001. godine uz 110.000 gledatelja, sudjelovale su 72 dječje karnevalske grupe sa 4.200 sudionika na Dječjoj karnevalskoj povorci, a na Međunarodnoj karnevalskoj povorci i 144 karnevalske grupe odraslih sa 10.000 sudionika iz 12 država svijeta. Uz svoju stoljetnu tradiciju, Medjunarodni riječki karneval zadnjih je godina gradu Rijeci i Hrvatskoj dao prepoznatljiv dogodjaj i "happening" kojem se odazivaju mnogobrojne maškare, organizirane karnevalske grupe, sudionici, gledatelji i mediji, ter mnogobrojni uzvanici iz zemlje i inozemstva.

Senj: Ljetni karneval

Osim glasovite i česte Senjske bure, kulturnih znamenitosti i duge povijesti Senj je turistički poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijemu i najvećem dogođaju takve vrste u Republici Hrvatskoj. Karnevalska zbivanja tu traju četiri dana tijekom kolovoza, a kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva. Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih. Tradicionalno geslo Senjskog ljetnog "Mesopusta" je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dodji u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

Vodice kod Šibenika: Vodička fešta

Sada već tradicionalna pučka fešta u Vodicama na 4. kolovoza, jedan je od najposjećenijih dogodjaja u ovom dijelu Dalmacije. Dosadašnji izvodjači su imali vrlo bogat glazbeni program koji se paralelno održavao na tri pozornice. Zabavljali su dalmatinska klapa Bonaca, Godimenti, Čarobnjaci, Six swing orchestra, Deep in rock, Alen Slavica, Aki Rakimovski, Oranž, ... itd. U pola noći posjetitelje i Vodičane zabavlja zanimljiv vatromet, kafići su bili prepuni do jutarnjih sati, dok program na pozornicama traje do 3 ujutro. Kako bi se izbjegle gužve pri ulazu, najbolje je u naselje doći u ranim popodnevnim satima i parkirati se, jer kasnije zatvore ulaz u mjesto za automobile, pa se mora parkirati podalje.

Ugostiteljstvo

• Restoran "Santa Maria" - najpoznatiji restoran u Vodicama
• Klub "Hacienda" - za klubski tip zabave
• Restoran "Brunac", Vodice
• Konoba "Makina", Vodice
• Pizzerija "Dulcin"

Zaton kod Šibenika: Fešta Sv.Roka

Najvažnija stara manifestacija u šibenskom Zatonu, koja se već odavna održava u ljeti tj. 16. kolovoza svakako je procesija i fešta Sv. Roka. Procesija započinje u jutarnjim satima, kada mlade djevojke i momci na čelu povorke pronose kip Sv. Roka kroz uličice Zatona. Nakon procesije održava se sveta misa, koju redovito svake godine vodi biskup Ante Ivas. U popodnevnim satima može se sudjelovati ili gledati zabavne igre i tradicijska natjecanja kao što su potezanje konopa, trka magaraca, skakanje u vreći, veslanje, itd. Redovito se tu okupi i do nekoliko tisuća duša koje potom uživaju u zabavi do ranih jutarnjih sati. Završna fešta se održava u večernjim satima, na kojoj obično gostuju i neki od estradnih zvijezda. Estradne zvijezde koje su nastupale zadnjih godina na ovoj fešti su Daleka Obala, Trio Gušti, Neno Belan, Milo Hrnić, ...itd.

Ugostiteljstvo: Za pojesti ima dvije konobe za svačiji džep i jedna malo skuplja, ali tada na svakom kantunu ima domaćeg vina i sardela.

Reference

Enlarged and elaborated by GNU-license from similar articles in WikiSlavia and Wikinfo.