Namet srbobalkanske slovnice Hrvatima

Namet srbobalkanske slovnice Hrvatima (pod Jugoslaviom nametnuti srboidni oblici i nastavci): - Kroz dugi niz stoljeća od srednjeg vieka pa uglavnom do 1. svjetskog rata, javni hrvatski jezik domaćih Hrvata na hrvatskom ozemlju je bio razmjerno dosta različit od Srbije a dielom i od Bosne, ter je još do kraja 19. stoljeća gramatički po slovnici bio osobit i približno na podjednakom prielazu od slovenskoga na srbianski.

Nasilne izmjene u 20.stoljeću

Medjutim nakon 1.svj.rata, javni jezik Hrvata porobljenih pod srboidnom balkaniziranom Jugoslaviom je uskoro bitno izmjenjen tj. 'uškopljen' od zamalo svih hrvatskih osobitosti kakve nisu imali vladajući Srbi, ter nam je potom kroz 20. stoljeće postupno silom nametnut većinom drukčiji i od ranijih Hrvata dosta različit javni jezik 'Vukovaca', koji je zatim ovime postajao sve sličniji Srbima i najbliži zapadnim srbianskim govorima pravoslavnih prekodrinskih 'Prečana'.

Ove nasilne izmjene spram predstoljetnoga izvorno-hrvatskog za prosječne laike su najviše uočljive po novonametnutim iztočno-balkanskim rječima, od kojih su brojne u ovom wikiju tj. najpodrobnije razradjene u većemu paralelnom rječniku srbobalkanskih tudjica i posudjenica: vidjeti tu ini poseban širji popis Tudjice u hrvatskom jeziku.

Izim tih srbo-balkanskih tudjica nametnutih u novijem hrvatskom riečniku, u hrvatskoj javnosti i tiskovinama su nam unitarni srboidni Vukovci manjeviše prisilno nametali i razne, laicima manje uočljive tj. hibridne srbo-balkanske oblike i nehrvatske iztočne nastavke, kojih se barem njih oko 50-60 dosad već manjeviše uvuklo u naš posrbljeni javni srbohrvatski novogovor, kakve uglavnom rabe krivo jugo-školovani gradski govornici, ter hrvatski doseljenici i izbjeglice iz Bosne i Vojvodine.

Gramatičke tudjice

• NEHRVATSKI NASTAVCI I ZNAKOVI: Vidi još pobliže Hrvatske slovnice i Balkanski Sprachbund.

Izkon	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	" ; " (semicolon)	, (zarez) ili : (dvotočka)	Semicolon ili "točka-zarez" je noviji pomodni amerikanizam, do sredine 20. stoljeća nepoznat u većini europskih jezika niti u izvornohrvatskom (sada masovno nametnut kroz globalističku Wikipediu): umjesto toga izvan engleskog treba biti običan zarez ili dvotočka.
	-- ... -- (duže dvocrte)	, ... , (2 zareza)	Ranije pravoslavni i novije komunistički stil ruskog pisanja: umjesto zareza ovisne rečenice su često odvojene produženom dvocrtom (" -- "), a isto pri nabrajanju umjesto dvotočke slijedi duža dvocrta: --.
	... -AD	... -ići, ...-čići	Srbski nastavci zbirnih deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. krmad, jarad, pašćad i sl..
Četničko	... -ADIJA	... -stvo	Srbski nastavci zbirnih imenica nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. pješadija, srbadija i slično.
	... -aEst	... -aist	Srbsko-ekavski brojevi izmedju 11-19 uglavnom završavaju na -aest, ali u većini svih hrvatskih dialekata je taj nastavak stvarno -aist, dok srboidno "-aest" u Hrvatskoj rabe uglavnom samo noviji vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici s Balkana.
	-atA, -aTIJa	-at -acia	Abstraktni nazivi u hrv. nikad ne završavaju srbskim -ata ili -aTija, nego kratko -at i -acia: npr. srb. birokrata, demokrata, birokratija, demokratija = hrv. birokrat, demokrat, birokracia, demokracia, itd.
Indovedsko	...-ati,-avati (...-ati,-avat)	... -ati, ... -avati	Indovedski završetak glagolskih infinitiva, kod nas najstariji oblici infinitiva od srednjeg vijeka (dijelom kajk. i čakav. ... -at, ...-avat).
	... -ČE ... -ČAD	...-ac,-čić, ... -čica	Srbski nastavci deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	da, ...da, ...da (dadakanje)	kako, pa, jel za + infinitiv	Srbo-balkansko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
	da + prezent	infinitiv	Srbo-balkansko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Četničko	...-dA (nada, poda, preda)	... -d(nad, pod, pred)	Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -d(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: *zgor, *spod, spret/sprid(i).
	... -džija (... -ciya)	... -ar, ... -ač	Nastavci turskog iskona za obrtna zanimanja nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati izim graničnih sela uz Bosnu. Inače u hrv. je "džija !" češće stočni povik za tjeranje konja ili volovske zaprege, pa u hrv. surječju ovi turcizmi zvuče smiješno i nejasno.
	... -e(r)	... -er	Balkansko pravoslavno "gutanje" završnog suglasnika u skraćenim novijim riečima, nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. te(r) juče(r), veče(r), takodje(r). Slično i u novogrčkom izostaje završno -i(s), -o(s), -o(n) itd.
	... -ek (... -ek)	...-ić, -čić, srb. ...-če	Starohrvatski nastavak perzijskog izkona za umanjene imenice kod nas očuvan najviše u kajkavici, npr. perzijski deminutivi: bebek, mamek, šamlek, jarek, mišek, tovarek i sl.
	-ekAS, -enAT	-eks -ent	Stručni nazivi zanimanja ili dokumenata u hrv. nikad ne završavaju srbskim -kas ili -nat, nego kratko -ks i -nt (bez nepostojanog 'a'): npr. srb. akcenAt, indekAs i studenAt = hrv. akcent, indeks i student.
	-Em (srb. instrumental)	-om (hrv. instrumental	Muški instrumental izvorno u hrv. završava pravilno na -om (carom, mužom, putom, učiteljom i sl.), a u srb. često na -em (carem, mužem, putem, učiteljem itd.): ovo je kod nas nametnuto pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	... -enje ... -NJENJE	... -tba,-tva, ... -anje,-ovi	Srboslavenski nastavci glagolskih radnih imenica preko pravoslavlja, većinom nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dijelom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	-Eri, -Ero -Erica	-ori, -oro -orica	Za sve brojevne imenice su takvi nastavci na -e... umjesto hrv. na -o... istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-Ev, -Eva -Evo	-ov, -ova -ovo	U hrvatskomu posvojni nastavak -ev može biti jedino kod imenica na -ac s nepostojanim (a): npr. kupac > kupčev i sl. Za sve ine imenice su takvi posvojni pridjevi na -ev istočni srbizmi, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-Evi, -Evima	-ovi, -ovima	U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
	-ijUM -ijUMski	-ij, -ijski latin. -ium	Latinske strukovne nazive Srbi po Vuku ciele izkrivljuju fonetski, a u hrv. se odbacuje nastavak -UM i dodaje -ij: to su istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-INJa -KINJa	-ica -anka	Ženski nazivi stanovnica nekog mjesta srbski obično završavaju na -inja ili -kinja, a u hrv. naprotiv na -ica ili -anka: takvi su istočni srbizmi u Hrvatskoj većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-iONi -iONEr	-ijski -ionar	Latinske strukovne nazive s nastavkom -io,-ionis Srbi oblikuju iz osnove genitiva, a Hrvati po nominativu. Slično je i s latin. zanimanjima na -onarius
	... -irati (...-ieren)	... -ati, ... -irati	Novovjeki infinitivni nastavak njemačkog iskona za radne glagole proširen u hrv. uglavnom pod Austrougarskom, a izostaje u našim srednjovjekim tekstovima (srb. = ... -isati).
Četničko	... -ISati ... -isanje	...-ati,-irati, ...-tba,-iranje	Srbski nastavci glagola i radnih imenica nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	...(onaj), koji... ...(ona), koja... ...(ono), koje...	particip sadanji, prilog prezenta	Vukovo balkansko "kojakanje" tj. izostanak prezentskog participa i opisna zamjena zavisnim rečenicama s veznikom (onaj), koji..., (ona), koja..., (ono), koje...: Većinom je prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
	... -KRET	...-mak,-vrat, ... -obrat	Srbski mnogoznačni nastavak brojnih imenica nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat koji je potisnuo i zamijenio niz inih hrv. nastavaka: srb. pokret, zaokret, preokret ...= hrv. pomak, obrat, prevrat, itd.
	-ljev,-ljeva -ljevo	-ov, -ova -ovo	U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov.
	... -luk (... -luk)	... -stvo, ... -ina	Noviji nastavak radnih imenica turskog izkona nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu. Izvorno u hrv. na ...-luk završava jedino povrće (npr. poriluk), pa u hrv. surječju ovi turcizmi na -luk zvuče smiešno i dvoznačno.
	... -nica	... -na	Srbski nastavci za obrtno-radne prostore većinom na -nica nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su to samo njihovi deminutivi: npr. učionica = mala učiona (razredić), prodavnica = mala prodavaona (dućančić), radionica = mala radiona (kiosk), praonica = mala praona (veš-kuhinja), slastičarnica = mala slastičarna (kiosk), cvjećarnica = mala cvjetarna (kiosk), ...itd.
	... -o(l) ... -oni	... -oL, ... -oLni	Srbski skraćeni nastavci imenica i njihovih pridjeva "gutanjem" glasa L: nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), npr. sto(l), so(l), vo(l), soko(l), itd.
	-aOC,-eOC -iOC	-ilac -itelj,-elac	Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr.sr. vidioc, primaoc, podnosioc > hr. vidjelac, primatelj, podnositelj (-ilac).
	... -omE	... -omu	Srbo-štokavski (tzv. vlaški) nastavak muškog dativa i lokativa, u novije doba nametnut kao podoban lažnohrvatski oblik, ali pravi izvorno-hrvatski nastavak prije vukopisa do 19. stoljeća (i u NDH) je bio -omu: npr. tomu / "tome", malomu / "malome", istomu / "istome" i slično.
	... -ovati ... -ovanje	...-ati,-irati, ...-tba,-iranje	Srbski nastavci glagola i radnih imenica prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	... -rKa	...-rica	Srbski nastavci za obrtnice i ina ženska zanimanja većinom na -rka nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su njihovi nastavci na -rica: npr. profesorKa/-rica, doktorKa/-rica, zubarKa/-rica, kuharKa/-rica, pekarKa/-rica, ...itd.
Indovedsko	... -tva (... -tva)	... -dba, ... -tva	Indovedski završetak glagolskih radnih imenica, u hrvatskom najstariji oblici bar od srednjeg vijeka (srb.= ... -enje, -njenje).
Četničko	-USi,-USa,-USima lat. -i,-rum,-bus	... -i, -a,-ima	Srbo-balkanski nastavci iskrivljene množine za lažne latinske imenice, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: npr. kaktusi (hrv. kakteje ili nopali), dinosaurusi (dinosauri ili velegmazi), itd. Jedina (prividna) iznimka u hrv. su engleske složenice od -bus s takvim pluralom: autobusi, trolejbusi i sl.
	...-zA (uzA,nizA, bezA, krozA)	...-z(uz,niz, bez, kroz)	Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -z(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca), a stariji kajkavsko-čakavski glase: *pri, *zdol, *brez, skroz (*skrozi).

Predložak: Tudjice - tabela